Kako biti supervizant u superviziji terenske prakse studenata
Kako biti supervizant u superviziji terenske prakse studenata socijalnog rada Metode supervizije, Ožujak, 2017.
Najčešće potećkoće koje supervizanti donose u superviziju § Područje rada s korisnicima (npr. teškoće u komunikaciji s korisnicima i dr. ) § Područje profesionalnih kompetencija (npr. ograničeno područje tehnika i metoda rada i dr. ) § Područje vlastitih emocija, stavova, vrijednosti (npr. osjećaj bespomoćnosti, profesionalni stres, etičke dileme i dr. ) § Područje radnih uvjeta i karakteristika radnog mjesta (npr. neadekvatni radni uvjeti, karakteristike radnih zadataka i dr. ), § Područje međuljudskih odnosa (npr. nezadovoljavajući odnosi s kolegama, pretpostavljenima, nedostatak podrške i dr. ).
Očekivanja supervizanata od supervizije § razvijanje osobnih i profesionalnih resursa i potencijala, § učenje kako se nositi s teškim situacijama svog posla na osviješten i metodičan način, § moći preraditi jaka psihička opterećenja na poslu, § uspješnije rješavati probleme međuljudskih odnosa u radnoj okolini, manje „izgarati“ na poslu § steći zadovoljstvo uz posao koji rade, § smanjiti osjećaj profesionalne osamljenosti, § steći veću otvorenost za kolegijalnu razmjenu i suradnju, § osvijestiti svoje slijepe mrlje u osobnom i profesionalnom funkcioniranju, uz povećano razumijevanje zahtjeva stvarnosti § nadvladati želju za „brzim tehnikama“ rješavanja problema, § svjesnije izvršavati svoje profesionalne zadatke § razviti se u visoko integriranog i kompetentnog profesionalca. (Bokulić, 2002)
Iskustva studenata s podrškom u superviziji (Šimonović, 2014. ) § 7 studenata diplomskog studija soc. rada sa višestrukim iskustvima sudjelovanja u supervizijskim grupama (tijekom prakse, volontiranja, rada na različitim projektima, udrugama itd. ) § Kvalitativni pristup; polustrukturirani intervju; obrada metodom otvorenog kodiranja. § Cilj: Kako studenti opisuju kompetencije potrebne za za učinkovito sudjelovanje u superviziji § Rezultati: Da bi supervizanti mogli „iskoristiti” podršku u superviziji treba im: § Određeno znanje i vladanje komunikacijskim vještinama § Proaktivno ponašanje § Određena osobna obilježja
Znanja i komunikacijske vještine Posjedovanje teorijskog znanja § „…teorijsko znanje i profesionalna etika…“ (S 2); „…moraju biti naoružani znanjem, poznavati zakone kako nas ne bi krivo uputili. “ (S 7); Aktivno slušanje § „Ako vidimo da nas svi pozorno slušaju…“ (S 3); „Potrebno je aktivno slušati člana grupe…“ (S 3); „Supervizanti moraju aktivno slušati…“ (S 6); § „…no zanimljivo je to da podršku u superviziji mogu dobiti i onda kad nisam u fokusu, već slušajući druge i supervizora dobivam odgovore na pitanja koja nisam ni postavila na glas…“ (S 2); „…podršku slušanjem drugih…“ (S 7): Reflektiranje § „Meni je super što članovi daju svoju refleksiju na izneseni problem, a samim time i podršku. “ (S 4); „…veliku ulogu igra i refleksija…“ (S 7); Primanje i davanje povratnih informacija § „…da nam daju feedback na to…“ (S 2); „…u većini slučajeva možeš dobiti podršku kroz razne povratne informacije…“ (S 6); Pokazivanje razumijevanja i poštovanja za druge „…pokazati razumijevanje. “ (S 2); „…razumjeti druge. (S 6); „…da nas poštuju…“ (S 3);
Osobna obilježja supervizanata Otvorenost i iskrenost § „…njihova otvorenost i iskrenost. “ (S 2); „…otvoreni i iskreni…“ (S 7), Povjerenje § „…mora se pokazati kao osoba od povjerenja…“(S 4)), Empatija § „…sigurno je i empatija…“ (S 4); „…empatičnost supervizanata…“ (S 5); Kapacitet za izlaganje u grupi § „Nemam problema sa istupanjem i govorom pred grupom…“ (S 5); „Nakon što sam skupila hrabrosti i uključila se u raspravu, aktivnije sam slušala ostale kolegice…“ (S 1); „Nekad me bilo i strah, petljati se u neke stvari…, ali uključila sam se…“ (S 4);
Proaktivno ponašanje supervizanata Aktivno uključivanje u rad grupe § „…i aktivno sudjelovala u svakom problemu sa kojim se grupa susretala. “ (S 1); „…te aktivno sudjelovati…“ (S 4); „Smatram da sam dala veliki doprinos grupi svojim aktivnim sudjelovanjem. “ (S 4); „…i aktivno sudjelovati…“ (S 6); Motiviranost za superviziju § „Bila sam veoma motivirana za superviziju. . . “ (S 4); „…jako bitna i motiviranost…“ (S 7); Podrška za izlaganje u grupi § „…te poticaj i podupiranje u rješavanju problema…“ (S 2); „Poticala sam ostale kolegice da se otvore i krenu pričati o svojim problemima…“
Kompetencije supervizanata – perspektiva supervizora (Urbanc, 2013) Sudionicima istraživanja (7 supervizora zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, 2013/14. ) važno je da supervizanti ne dođu na superviziju kao tabula rasa već da su upoznati s teorijskim znanjem i načelima rada o superviziji: § „…imati neka teorijska znanja što je supervizija, kako se provodi, koja joj je svrha, zapravo da budu upoznati uopće sa metodom supervizije…“ (2); § „…da dođu s teoretskom pretpostavkom o tome što supervizija jest da bi mogli bolje sudjelovat u njoj i biti manje suzdržani. “ (2); § “…o nekakvim osnovnim principima rada supervizijske grupe i što je to supervizijska grupa…“ (4).
Supervizanti trebaju imati i osnovna znanja teorije iz područja komunikacije § „…neke komunikacijske vještine, da je to preduvjet slušanja, a onda izražavanja svog mišljenja…“ (1); „…iz komunikacijskih vještina…“ (3) § “Naravno poznavanje komunikacijskih teorija je jako važno kako bi se mogli izraziti. “(5); § „…imati znanja iz interpersonalne komunikacije…“ (7).
Znanja o socijalnom radu § „…potrebna teorijska znanja vezana iz teorija socijalnog rada iz kojih onda tijekom supervizije crpe određena rješenja“(5); § „znanja o procesima socijalnog rada“ (6); § „sa osobama s invaliditetom “ (6); § “etiku treba poznavat, što je etička dilema“ (3); § „o konceptu osnaživanja“ (5).
Znanja iz psihologije i poznavanje zakona § Teorija motivacije („…određena teorijska znanja u smislu teorija motivacije…“ (3)), znanja iz teorije socijalne kognicije („…teoriju socijalne kognicije…“ (5)), znanja iz psihoanalitičkih i/ili psihoterapijskih pravaca („…nekakva teorijska znanja iz nekih psihoanalitičkih pravaca, ili ne psihoanalitičkih, čisto ono iz psihoterapijskih pravaca…“ (7). § Poznavati zakon, preciznije imati znanja o zakonskim propisima („…znanja o zakonskim propisima…“ (6)) koji se tiču njihovog djelokruga rada.
Znanja o metodama socijalnog rada § Metode i vještine rada s pojedincem: (“osnovna pravila rada s pojedincem“ (3); „znanja iz područja socijalnog rada s pojedincem“ (6); § „Metode i vještine iz područja grupnog rada („…sposobnost prilagoditi se grupnom radu, situaciji…“ (5); „…sudjelovanje i rad s grupom i u grupi…“ (7), dijeljenje iskustva („…dijeljenja iskustva. “ (7)), metode u savjetodavnom i terapijskom radu („…upoznati s metodama rada koje se inače koriste u grupnom radu, savjetodavnom, terapijskom…“ (2), upoznavanje s grupnim pravilima („…znači da su upoznati s pravilima rada u grupi, sa očekivanjima koja ovise koja je vrsta grupe…“ (2); „…načinima grupnog rada…“ (2), vođenje računa o grupnoj dinamici.
Upotreba kreativnih metoda § Kreativne metode „…igra uloga, neka kreativna sredstva, korištenje pokreta, korištenje crtanja, karata, znači da imaju ideju o tome da postoji mogućnosti za takav način rada…“ (2); „…neke kreativne tehnike…“(4).
Komunikacijske vještine § Fokusiranje („…vještinu fokusiranja na ono što je bitno…“ (6), § Slušanje i integriranje („. . . vještinu toga da sluša i integrira tuđe slučajeve, da uči na tuđim greškama…“ (5); Da ne mora slučaj biti nužno njegov, ali da može iz toga imati za sebe određenu korist. “ (5), § Reflektiranje („…imati vještinu reflektiranja…“ (6); „…vještina reflektiranja o sebi…“(1), § Postavljanje pitanja („vještine postavljanja pitanja “ (7). § Neverbalna komunikacija (“ izražavanje verbalnog i neverbalnog (7).
Vještine analiziranja vlastitog iskustva § Stjecanje uvida, osvještavanje („…sposobnosti da analiziraš vlastito iskustvo o kojem govoriš toliko otvoreno koliko je potrebno da osoba stekne uvid, odnosno onoliko koliko je potrebno u superviziji da drugi supervizanti onda mogu čuti i razumjeti o čemu se radi, da se supervizija može razvijati. “ (6), „…osvještavanja svojih nekih misli, osjećaja, stavova…“ (1); § Analiza iskustava „…govoriti o sebi na onaj način koji omogućava proradu i stjecanja analitičkog uvid u tom smislu. “ (6); spremnost suočavanja i kritičkog osvrta na vlastite vrijednosti, na vlastiti odnos prema radu i spremnost, znači propitivat sebe kao profesionalca…“(2); „kritičan prema svojim stavovima, predrasudama i očekivanjima o nekim ljudima s kojim radim i o svom poslu. “ (2). § Prikazivanje slučaja („…vještinu prikazivanja slučaja…“ (5)), osvještavanje („…vještine osvještavanja. “ (1); „…vještina osvještavanja onog što ga muči…“ (5).
Vrijednosti (1) § Povjerljivost („…ovaj dio povjerljivosti broj jedan u našoj struci, a onda u superviziji podvučeno triput. “ (1) § Povjerenje u grupi („…poštovati da ono što je rečeno u grupi, ostane u grupi…“ (6)), zaštita identiteta osoba („…poštivati to da zaštiti identitet onih osoba o kojima govori bilo da su to korisnici ili kolege ako je to neki problem koji se tiče radne jedinice…“ (6).
Vrijednosti (2) § Samoodređenje supervizanta („…samoodređenje u smislu da daje mogućnost supervizantu da sam donese svoju odluku odnosno da mu ti pomogneš da dođe do rješenja, da on zna što je najbolje za njega što se odnosi i na rad s korisnicima u socijalnom radu. “(1). § etika u superviziji („…etička načela i etičke vrijednosti u superviziji…“ (3); „…vrijednosti koje proizlaze iz supervizije…“ (3); „…poznavanje etike…“ (3); „…dio etike struke koju ima, naravno neka osnovna moralna načela…“ (4)),
Vrijednosti (3) § vrijednosti pomažućih profesija („…općenito vrijednosti pomažućih profesija, konkretno socijalnog rada…“(3), § nezlonamjernost („…ne čini zlo članovima…“ (3); „…da svojom intervencijama ne napraviš još neko veće zlo njemu. “ (1); „…neko poštivanje granica općenito u radu i da ne ideš kopat zato jer te nešto zanima, da sve što radiš ima neki razlog, da poštuješ čovjeka ako kaže da neće – neće…“ (2).
Vrijednosti (4) § Dobrobit korisnika („…osjećaj za dobrobit i najbolji interes korisnika s kojima radi. “ (4); „da nam u fokusu bude, kad radimo s korisnicima, zapravo ta dobrobit korisnika. “ (7); „rješenja za tu situaciju koja ide na dobrobit tog korisnika. “ (7). § Individualizirani pristup („…individualnosti, dakle načela. “ (5); „…individualnosti u smislu, da zato i trebamo superviziju jer je svaki slučaj apsolutno specifičan. “ (5). § Uvažavanje („…trebao bi poštivati druge sudionike u smislu ne vrijeđanja, neomalovažavanja, ne držanja prodike drugima. “ (6)).
Osobna obilježja supervizanta § Otvorenost za analizu („…otvoreni za analizu sebe i drugih“ (2), § Otvorenost za feedback („…otvoreni za feedback koji može bit kritičan, korektivan ili pozitivan i da su spremni prihvatit i dat ga također…“ (3), § Otvorenost za nove ideje („…spremnost biti otvoren za neke nove ideje koje ne mora nužno usvojit, ali se o njima može razmišljati i može se dati neki konstruktivan argumenti, znači spremnost na razmišljanje, na propitivanje, na analiziranje…“ (2) § Otvorenost za tuđa iskustva („Jednostavno otvorene uši da čuje iskustva drugih i da se s njima ne mora nužno složiti, ali da ih može čuti. “ (6). § Otvorenost za promjenu („…prihvaćanje da stvari nisu zauvijek gotove i zauvijek riješene“ (2); „da se stvari i svijet oko nas mijenjaju i da se mi kao osobe mijenjamo “ (5).
Iz studentskih eseja (Metode supervizije, 2014. , Urbanc) § Prepoznati problem („Da prepoznam problem koji se može odnositi na manjak razumijevanja, manjak teorijskog znanja u nekom konkretnom slučaju, manjak povjerenja u grupi…”) § Da znam formulirati pitanje koje me muči (“Što mogu naučiti iz ovog slučaja? Moram li nužno svaki puta naučiti nešto iz s vakog slučaja? “Koja su moja očekivanja od ovog supervizora, ove grupe? Što ne želim iskusiti u ovoj grupi? ”) § Biti sposoban pitati za pomoć (“Za mene nije mala stvar pitati nekoga da mi treba pomoć…)
Iz studentskih eseja (Metode supervizije, 2014. , Urbanc) § Biti sposoban nositi se s neizvjesnošću (“To znači čekati do slijedeće supervizije da bih ispričala što mi se događa”). § Biti sposoban naučiti nešto o sebi osobno (“Kako se ponašam u kriznoj situaciji? “Koja su mi ograničenja, koji su mi kapaciteti? Što radim kada mi netko gazi po crti? ). § Biti svjestan da ne moram prihvatiti sve što mi supervizor kaže ili ponudi grupa ( “To je samo jedna opcija, mišljenje supervizora” ). § Biti podržavajući u odnosu na grupu (“Čak i kada mi se netko ne sviđa, pokušati vidjeti svijet iz njegovih cipela i reći nešto pozitivno”)
- Slides: 22