KAKAV ZDRAVSTVENI SUSTAV TREBAMO DR SCI MIRANDO MRSI

KAKAV ZDRAVSTVENI SUSTAV TREBAMO? DR. SCI. MIRANDO MRSIĆ

JAVNO ZDRAVSTVO MORA BITI JAVNO ZDRAVSTVO PREDSTAVLJA SIGURNOSNI, ORGANIZACIJSKI, FINANCIJSKI I MORALNI ISKORAK. NEZNALICE GA NAZIVAJU SOCIJALISTIČKIM ZDRAVSTVOM. JAVNO ZDRAVSTVO SU UTEMELJILI ENGLEZI 1948 I OVE GODINE SLAVE 70 GODINA POSTOJANJA.

OCJENA STANJA § Do sada je bilo 20 sanacija zdravstva i utrošeno 22 milijarde kuna § Rascjepkanost zdravstvenog sustava. § Dug u zdravstvu 9. 5 milijardi § U prva tri mjeseca 2018 dug povećan za 350 milijuna kuna § Pacijent postao “izvor” prihoda. § “Zdravlje postaje roba”. § Nepostojanje podjele posla PZZ i SKZ. § Preventiva “nestaje”. § Liste čekanja sve duže i duže. § Bolnički sustav (“svi rade sve”).

OCJENA STANJA Manjak liječnika i medicinskih sestara. Niske plaće zdravstvenih djelatnika. Netransparentno poslovanje zdr. ustanova. Sve veća i veća razlika dostupnosti i razine zdravstvenih usluga diljem Hrvatske. § Upravo u zdravstvu danas je najizraženija nejednakost građana Hrvatske. § §

SVI PROVODE REFORMU ALI BI SVI VOLJELI DA TO NETKO DRUGI UČINI? SVAKI MINISTAR ZDRAVSTVA – NOVA REFORMA!

IZAZOVI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA • Nepovezanost sustava • Liste čekanja • Prevelik broj bolnica • Miješanje javnog i privatnog • Stranačko rukovođenje • Nepotrebna zdravstvena potrošnja

POVRATAK SOLIDARNOM JAVNOM ZDRAVSTVU KAO JAVNOM DOBRU! Za postojeći novac, reorganizirati zdravstveni sustav koji će biti u funkciji zdravlja populacije (“pacijent u središtu zdravstvenog sustava”), a ne u funkciji vlastitog opstanka.

ŠTO JE NUŽNO UČINITI ZA BOLJI ZDRAVSTVENI SUSTAV U HRVATSKOJ? ü zadržati javni zdravstveni sustav ü potpuno odvojiti javo od privatnoga ü ne dozvoliti privatizaciju javnog zdravstvenog sustava, ü osigurati dostupnu i učinkovitu zdravstvenu zaštitiu, ü jačati primarnu zdravstvenu zaštitu, ü redefinirati organizaciju hitne medicine, ü zaustaviti odljev zdravstvenih radnika, ü rasteretiti bolnički sustav, ü depolitizirati sustav ü potpuna transparentnost trošenja javnih sredstava ü promjena vlasništva svih bolnica – jedinstveni vlasnik država ü nagrađivanje prema izvršenom radu

REFORMA ZDRAVSTVA – POLITIČKI MARKETING • Usuglasiti smjer reforme zdravstvenog sustava • Povećati interes građanstva za reformu sustava • Građani trebaju aktivno sudjelovati u oblikovanje reforme sustava

REFORMA ZDRAVSTVA – UTJECAJ GRAĐANA • Građani i interesna skupine trebaju sudjelovati u donošenju nekih za njih vitalnih odluka (Švedski primjer) • Sve ideje je potrebno razmotriti počevši od srednjeg do visokog managementa u zdravstvenom sustavu (Nizozemski primjer) • Edukacija građana da aktivno sudjeluju analizi zdravstvenog sustava • Edukacija udruga da aktivno sudjeluju u analizi zdravstvenog sustava

REFORMA ZDRAVSTVA – MJESTO BOLESNIKA • Razvoj tehnologije te starenje populacije uvjetuju sve veće troškove u zdravstvu • Da bi se savladao financijski jaz potrebno je umjesto reforme bazirane na interesnim grupama ostvariti reformu baziranu na bolesniku tj. Korisniku zdravstvene zaštite. • Bolesnik u centru interesa umjesto ideološki orjentirane reforme

UREĐENO ZDRAVSTVO • • Uređeno zdravstvo mora biti ustrojeno kao dobar sustav. Uređeno zdravstvo mora osigurati svim građanima jednako dostupnu zdravstvenu zaštitiu. Uređeno zdravstvo mora osigurati dobre plaće, primjerenu radnu okolinu, mogućnost napredovanja. Uređeno zdravstvo mora biti ekonomski i fiskalno održivo.

Povratak konceptu hrvatskog javnog zdravstva, koje je godinama bilo jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda!

POSLJEDICE PRIVATIZACIJE JAVNOG ZDRAVSTVA Dostupnost zdravstva samo bogatima. Porast broja učinjenih usluga bez unapređenja zdravlja građana. Porast broja nepotrebnih troškova u javnom zdravstvu. Pad kvalitete liječenja. Financijsko iscrpljivanje javnog zdravstva. Razdvajanje liječnika na privatizirane i neprivatizirane. Otpor građana i zdravstvenih djelatnika.

Pacijent postao “izvor” prihoda ! Paradoks I. - sadašnje financiranje PZZ-a ovisi o broju i dobnoj strukturi osiguranika, ali ne i o samoj kvaliteti pružene zdravstvene zaštite! Paradoks II. - stimulira liječnika da u skrb uzima što veći broj pacijenata uz istodobno poticanje što manjeg broja pruženih usluga!

PRIJEDLOG PROMJENA • Zaustavljanje daljnje privatizacije PZZ • Izjednačavanje financiranja i uvjeta rada koncesionara i liječnika u domovima zdravlja

PRIJEDLOG PROMJENA • Reforma bolničkog sustava • Regionalizacija • Preustroj bolnica • Jedinstveno vlasništvo

PRIJEDLOG PROMJENA • Plačanje po izvršenju • Sustav se počeo se uvoditi 2015. • Učinkovitije ugovaranje i korištenje resursa HZZO-a. • Transparentno praćenje odrađenog posla (pruženih usluga pacijentima) • Poticanje učinkovitosti i ulaganja • Smanjenje listi čekanja • Put ka plaćanju po ishodima (kvaliteti) • Temelj za daljnje reforme (npr. nagrađivanje zaposlenika; uvođenje „sustava otvorenih vrata“; funkcionalno spajanje odjela itd. ) • Zaustavljeno 2016. eksplodirali dugovi

Hipokrat, (460– 377. pne) A. Štampar, (1888 - 1958) Građani (osiguranici, pacijenti) financiraju i održavaju zdravstvo. Oni su razlog, svrha i krajnji smisao postojanja zdravstvenog sustava. Njihovo je pravo dobiti najviše moguće za svoj novac, a također i imati potpuni uvid u način trošenja svoga novca.