JOSIP JURAJ STROSSMAYER Samanta Novosel i Nina Tomaevski

JOSIP JURAJ STROSSMAYER Samanta Novosel i Nina Tomaševski 8. a OŠ Bedekovčina

OSOBNI PODACI Rođen: 4. veljače 1815. , Osijek Roditelji: Ivan i Ana Zaređen: 1838. g. Preminuo: 8. svibnja 1905. , Đakovo

Josip Juraj Strossmayer (1815. -1905. ) - biskup đakovačko-bosanski i srijemski - teolog, političar, kulturni djelatnik i pisac - utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija - vjerovao je u samostalan hrvatski narod - jedan od najznačajnijih Hrvata 19 stoljeća

ŽIVOT I DJELO J. J. STROSSMAYERA ˝Bog me i mila domovina od malih nogu do danas stostrukim načinom dužnikom svojim učini, ja se trsim i trsit ću se do groba svoga, što mogu bolje, Bogu i domovini se odužiti. ˝

n 4. veljače u Osijeku na svijet dolaze braća blizanci, Josip i Juraj. Jedan od njih ubrzo će umrijeti, a roditelji neće biti sigurni o kojem se djetetu radi. Preživjeli blizanac od tog trenutka nosi imena obojice braće. Josip Juraj. Obiteljskog prezimena – Strossmayer. n Od milja su ga njegovi sugrađani nazivali – Štroco. U gradu na Dravi završio je pučku školu, a ovdje je provodio i svoje gimnazijske dane. U obližnjem gradiću, Đakovu, krenuo je na studij bogoslovije, a završio ga je u Budimpešti i Beču. Radoznalom mladiću ovo nije bilo dovoljno, te je već kao 20 -godišnjak doktorirao filozofiju

n Na njegov poticaj hrvatski ban Ivan Mažuranić otvorio je u Zagrebu Hrvatsko sveučilište(1874. ). n U toj prigodi Strossmayer je istaknuo da sveučilište u narodu treba razvijati vjeru, istinu i slogu. n Strossmayer je potpomagao razna kulturna i prosvjetna društva, a bio je i dobrotvor brojnim siromašnim studentima.

Upravo Strossmayerovim zalaganjem Zagrebačka nadbiskupija postaje nadbiskupija i metropolija te je kao takvu odvaja od ugarske crkvene organizacije. U Osijeku potiče gradnju crkve sv. Petra i Pavla te niz župnih crkvi u njegovoj biskupiji.

- 1866. g. J. J. S. Utemeljio je Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas HAZU) - 1861. g. Hrvatski sabor pokreće pitanje Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, koje je Strossmayerovom zaslugom i materijalnom potporom otvoreno 1874. g.

STROSSMAYEROVA ZAKLADA - pomoć siromašnim đacima - J. J. S. stipendirao je mnoge perspektivne mlade ljude - osnivanje čitaonica u svim slavenskim zemljama

O njemu je rečeno. . ,

˝Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, ˝Ekser˝ i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika!˝ Matoš o Strossmayeru

…. On je rekao: ˝Ako se prohtjelo svemogućem Bogu da ženi podjeli jednake umne sposobnosti kao i muškarcu, onda se mi, crvi zemaljski, toj njegovoj volji moramo pokoriti!˝ J. J. S. 1860. g. Kada je branio M. J. Zagorku pred Obzorom