Johan Carl Fridrih Gaus Biografija n Johan Karl

Johan Carl Fridrih Gaus

Biografija n (Johan Karl Friedrih Gaus (30. 04. 1777 23. 02. 1855) je njemački matematičar i naučnik, profesor u Göttingenu. Njegov radni teren je bila matematika. Postao je poznat po ključnom doprinosu razvoju teorije brojeva, analize, diferencijalne geometrije, geodezije, magnetizma, astronomije i optike. Brojne anegdote svjedoče da je Gaus bio čudo od djeteta, što se moglo primijetiti u vrijeme njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti još u vrijeme dok je imao dvije godine.

Otkrića n Do svojih prvih matematičkih otkrića došao je kao tinejdzer. Prvi je rijesio problem konstruisanja pravilnog sedamnaestougla sa samo lenjirom i sestarom.

n Poznata je anegdota koja kaze da je jednom prilikom Gausov ucitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100 vjerovatno da bi , , zaposlio ucenike“. Na njegovo veliko iznenađenje Gaus(koji je tada imao 7 godina) odmah je donio svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematicar to rijesio: posmatrajuci niz 1, 2, 3, 4. . . 97, 98, 99, 100 cije je clanove trebalo sabrati, uočio je izvjesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98. i tako dalje uvijek dobije zbir 101. Takvih parova ima tacno 50. Otuda je trazeni zbir jednak 50× 101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.

n Prva matematička otkrića ostvario je u ranoj mladosti. Završio je svoje najznačajnije djelo Aritmetička istraživanja, kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine, iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a dao joj je oblik koji i danas ima, uz to označilo ga je kao ustanovitelja moderne računske teorije. Takođe je dao njegov prilog u razvijanju diferencionalnih mjerenja i ne-euklidske mjerne nauke. Zbog njegove velike popularnosti nazivali su ga 'princ nauke'. Uz Arhimeda, Newtona i Eulera smatra se jednim od najvećih matematičara u istoriji.

n Kralj Hanovera Džordž V povodom Gausove smrti, 1855 godine, naložio je da se iskuje novac posvećen Gausu kao Kralju matematičara. On je za svoje savremenike bio suveren matematičara, odnosno princeps mathematicorum. I s punim pravom su ga mogli tako smatrati i cijeniti, jer skoro nema oblasti u teorijskoj i primijenjenoj matematici njegova vremena, od teorije brojeva, algebre i analize, do primijenjene matematike, astronomije i fizike, u kojoj njegov genije ostavio dubokog traga. Napisao je preko osamdeset obimnih naučnih rasprava. Svaka od njih, dubinom problema koje tretira i novinom metoda sa kojima se ti problemi rješavaju, predstavlja odlučan datum u razvitku odgovarajuće teorijske, odnosno primijenjene matematike.

Jedinica magnetnog polja n (G) Gauss je jedinica jačine magnetnog polja, po njemu nazvana. Magnetno polje na površini Zemlje iznosi oko 0, 31 gausa.

Hvala Vam na pažnji!