JEZIKOSLOVLJE U XX STOLJEU Doc dr sc Violeta

JEZIKOSLOVLJE U XX. STOLJEĆU Doc. dr. sc. Violeta Moretti

PRETEČE STRUKTURALIZMA U LINGVISTICI ØJan Ignacy Baudouin de Courtenay ØPoljak Øproučavao razne jezike i dijalekte Øzanimanje za općelingvistička teoretska pitanja Ørazlikuje slova od glasova, glas i fonem, sinkronije i dijakronije itd. ØMikołaj Kruszewski Ønjegov učenik Ønaslutio potrebu razlikovanja jezika i govora Øsvi skupa potakli razmišljanje o odnosu jezika i mišljenja, te jezika i stvarnosti Øslab utjecaj (geografska udaljenost – kazanjska škola. Utjecali ipak na De Saussurea

Ferdinand de Saussure Ø 1916 (posmrtno) Tečaj opće lingvistike Øprijelomni tekst u lingvistici Øizvorište strukturalizma Ønakon toga velik uspon lingvistike Øpod utjecajem de Courtenaya i Kruszewskog, u opreci prema mladogramatičarima Øpredavao opću lingvistiku u Ženevi od 1906. do 1911. Ønakon smrti njegovi studenti prikupili bilješke i objavili ih Øjezik = društvena činjenica (ali i individualna), sustav znakova koji služi za izražavanje misli

DE SAUSSUREOVE DIHOTOMIJE (1) jezična djelatnost : jezik/govor (2) jezični znak : označeno/označitelj (3) interna lingvistika : eksterna lingvistika (4) sinkronija : dijakronija (5) odnosi in praesentia : odnosi in absentia (6) forma : supstancija bitna u Danskoj školi, glosematika

(1) JEZIČNA DJELATNOST : JEZIK/GOVOR (1) Jezična djelatnost (langage) ukupnost svih jezičnih pojava i pojedinačnih jezika (naslijeđena). Veoma kompleksna. Društvena pojava. Jezik (langue) sustav znakova u određenoj ljudskoj zajednici apstraktan stječe se usvajanjem, dakle društveno određen Govor (parole) primjena toga sustava u komunikacijskom činu (konkretan, individualan) nastaje između govornika i slušaoca

(2) JEZIČNI ZNAK = OZNAČENO/OZNAČITELJ psihička veza između predmeta i glasovne slike arbitrarna je i konvencionalna (društveno uvjetovana) znak je nedjeljiv

(3) INTERNA LINGVISTIKA : EKSTERNA LINGVISTIKA Eksterna lingvistika proučavanje etnologije, povijesti, književnosti itd. Interna lingvistika proučavanje samoga jezika

(4) SINKRONIJA : DIJAKRONIJA

(5) ODNOSI IN PRAESENTIA : ODNOSI IN ABSENTIA In absentia (paradigmatski odnosi) nešto asocira. . . in praesentia (sintagmatski odnosi) • od glasa do rečenice ØVrijednost svakoga elementa jezičnog sustava proizlazi iz istodobne prisutnosti ostalih.

NASLJEDNICI Ženevska škola de Saussureovi učenici Albert Sechehaye i Charles Bally (oni su i objavili Tečaj) pokušavaju objasniti i dopuniti Tečaj doprinijeli psiholingvistici i stilistici (temelji). Francuska sociološka škola Antoine Meillet (ugl. indoeuropeist) poredbena lingvistika promatra jezik kao društveni fenomen Praška fonološka škola proizašla iz djelovanja Praškoga lingvističkog kruga (1926. )

PRAŠKA FONOLOŠKA ŠKOLA Roman Jakobson i Nikolaj Trubeckoj ruski emigranti u Pragu, nakon Oktobarske revolucije i razni drugi lingvisti proučavali De Saussureove dihotomije odvajaju fonologiju od fonetike uzimaju u obzir dijakroniju, a promjene glasova smatraju promjenama sustava uspoređuju razne jezike, što dovodi do razvoja kontaktne lingvistike Trubeckoj formulira razlikovna obilježja fonema otac suvremene fonologije jasno odvojio fonologiju od fonetike Øbavili se i prozodijom i odnosom fonološke razine prema ostalima ØJakobson seli u SAD prekid rada Praške škole

FUNKCIONALIZAM André Martinet bitno djelo Osnove opće lingvistike (1960. ) jasno razgraničio riječ i srodne pojmove razradio pojam jezične ekonomije temeljna funkcija jezika je komunikacija, a ostale su izvedene od nje osnovni pokretač razvoja jezika je npr. antagonizam između komunikacijskih potreba i težnje za manjim naporima Dvostruka artikulacija jezika: (1) niz minimalnih jezičnih znakova (gleda > gled/a) (2) niz uzastopnih razlikovnih jedinica (gleda > g/l/e/d/a)

DANSKI STRUKTURALIZAM (GLOSEMATIKA) Ø 1931. Kopenhagenski lingvistički krug ØLouis Hjelmslev Øpokušaj da se jezične kategorije svedu pod logičke i definiraju pomoću univerzalnih pojmova, nešto kao matematika. Glosematika, visoko formalizirana metoda. Øjezik kao samodovoljna cjelina Øtežnja k egzaktnoj teoriji Teorija jezičnog znaka Øsmislio niz novih termina. Forma Ølingvistika se bavi samo formom Supstancij a Izraz Sadržaj forma izraza forma sadržaja supstancija izraza supstancija sadržaja

AMERIČKA LINGVISTIKA orazvoj odvojeno od europske u prvoj pol. 20. st. , ali slučajem paralelno otek se nakon dolaska Jakobsona u SAD susrela s europskom o. WILLIAM DWIGHT WHITNEY (19. st. ) ojezik se sastoji se od arbitrarnih znakova oslično De Saussureu o. FRANZ BOAS (19/20. st. ) oindijanske jezike treba proučavati drugačije nego europske (ne uklapaju se u klasičnu gramatiku)

EDWARD SAPIR osličan De Saussureu opsihologistički smjer američkoga strukturalizma: ojezik je otisak misli odefiniran sociološki opovijesno naslijeđe o razlikuje foneme i glasove (drugačija terminologija) o jezik nekako utječe na društvo jer putem njega spoznajemo stvarnost o tipologija i klasifikacija, detaljna i složena

LEONARD BLOOMFIELD §jezik kao skup navika svojstvenih nekoj govornoj zajednici koji se usvaja cijelog života §biheviorizam §jezik je: §ponašanje, sadrži poticaj i reakciju §dio ponašanja govorne zajednice. §Bloomfieldovci – stvorili niz teorija temeljenih na Bloomfieldovoj

GENERATIVNA GRAMATIKA A. N. Chomsky (polovicom 50 -ih 20. stoljeća) danas niz teorija proizašlih iz tzv. klasične teorije Temelji se na prijašnjim američkim teorijama (distribucionalizam), ali i europskim (preko Jakobsona).

OSNOVNE POSTAVKE GENERATIVNE GRAMATIKE - jezična moć je urođena i na temelju nje nastaje konkretan jezik usvajanjem Početno stanje jezične moći je genetski određeno i jednako u svih, a razvija se na poticaj okoline. U razvoju dostiže stabilno stanje koje se dalje previše ne mijenja (to je odr. jezik). - gramatika je model govornikova jezičnog znanja (psihološka interpretacija gramatike) Univerzalna gramatika: svaki jezik može proizvesti beskonačan broj tvrdnji na temelju konačnog broja polaznih jedinica. Tri sastavnice – sintaktička, fonološka i semantička Rječnik i pravila (razne teorije). Dubinska i površinska struktura – potonja ima fonetsku i logičku formu. Hijerarhijski ustroj rečenica koji se može prikazati tzv. strukturnim stablima i sl. Derivacijska i transformacijska pravila.