Jelena Tadi mag psih Ivan iak prof psih

Jelena Tadić, mag. psih Ivan Čičak, prof. psih

Pojam o sebi - naše znanje o tome tko smo Svijest o sebi - razmišljanje o samome sebi Razvoj samospoznaje – započinje u dobi od oko dvije godine Tijekom djetinjstva i adolescencije – razvoj pojma o sebi: Od konkretnog i ograničenog na karakteristike podložne opažanju Do apstraktnijeg i usmjerenog na psihološke karakteristike

• Sheme o sebi - “kognitivne predodžbe o sebi, • nastale na osnovi iskustva, koje organiziraju i vode obradu svake informacije koja se odnosi na samog pojedinca” Individualno specifične

Zadatak: Navesti tko sam sve ja…koje su sve moje uloge u životu? Ja sam… 10 x Npr. Ja sam…žena … …

U različitim ulogama koje zauzimamo izražavamo različite aspekte pojma o sebi Majka/otac Radna uloga Supruga/sup rug Različite uloge - mogu dijeliti određene zajedničke osobine, na taj način reprezentiraju kontinuitet u nečijoj ličnosti (npr. odgovornost)

Uloge su organizirne hijerarhijski, od najvažnijih do najmanje važnih Neki aspekti pojma o sebi prevladavaju u oblikovanju naših misli i ponašanja Ostali dolaze do izražaja samo u specifičnim situacijama (npr. sport) Uloga na poslu Majka Supruga Uloga na poslu Prijateljica Majka Sportašica Supruga Prijateljica Sportašica

Zašto svi aspekti pojma o sebi ne utječu na ponašanje istovremeno? Sheme o sebi razlikuju po dostupnosti, tj. kako brzo mogu doći u prvi plan Trenutna situacija utječe na dostupnost

Radni pojam o sebi - dio pojma o sebi koji je aktiviran ulogom koju osoba zauzima u nekom trenutku Mijenja se kad promijenimo ulogu U određenoj mjeri mi postajemo različite osobe kako prelazimo iz situacije u situaciju Predstavlja li to problem? Može li dovesti do krize identiteta?

Različitost i kompleksnost pojma o sebi povezana je s nižom razinom stresa Veća kompleksnost pojma o sebi predstavlja svojevrsni ublaživač stresnih događaja Ljudi sa složenijim pojmom o sebi manje su skloni depresiji i bolesti Osjećaju manje promjene u raspoloženju nakon uspjeha ili neuspjeha u jednom području svog života Brak Prijateljstvo Posao Sport

Ljudi su slični po nekim osnovnim motivima: Za samoprocjenom (Kakav sam? ) Samopotvrđivanjem Samouzdizanjem (Vrijedim) (Bolji sam)

Što bi …Vaš partner rekao kakvi ste Vi? … Vaša majka … Vaš sin/kćerka … Vaš prijatelj/prijateljica … Vaša kolegica/kolega s posla … Vaš prijatelj iz osnovne škole … Vaš susjed … Vaš poznanik

“Slika o sebi koju nastojim stvoriti u svojoj glavi kako bih mogao voljeti samog sebe uvelike se razlikuje od slike koju nastojim stvoriti u očima drugih kako bi me oni voljeli. ” W. H. Auden Kroz samopredstavljanje pokušavamo drugima pokazati tko smo ili kakvi hoćemo da ljudi vjeruju da jesmo

Upravljanje dojmovima ovisno o situaciji – dilema Namjerna strategija kojom se služimo da bismo manipulirali drugima? ili Podjednako točni aspekti svog pojma o sebi?

Upravljanje dojmovima javlja se kada svjesno ili nesvjesno ravnamo pažljivo planiranom prezentacijom sebe drugima Kako bismo ostvarili određeni cilj ili potrebu u socijalnoj interakciji

Pet glavnih strategija samoprezentacije Svaka organizirana tako da se njome ostvari određeni cilj 1. Umiljavanje - proces u kojem se ljudi slažu s drugom osobom ili je hvale Pokušavajući joj se svidjeti i uspostaviti s njom dobar odnos

2. Samoisticanje - proces u kojem ljudi opisuju svoje jake strane i trude se impresionirati svojim postignućima S ciljem da se pokažu kompetentnima Ponekad sumnjaju u vlastitu kompetentnost

3. Zastrašivanje - proces u kojem ljudi pokušavaju kontrolirati interakciju primjenom sile, stvarajući sliku o sebi kao opasnoj osobi Nastojeći izazvati strah

4. Predstavljanje uzora - proces u kojem ljudi stvaraju dojam o vlastitom integritetu i moralnoj vrijednosti Kako bi izazvali osjećaj krivnje kod druge osobe 5. Bespomoćnost - je proces u kojem osoba naglašava svoju slabost i ovisnost o drugoj osobi Kako bi izazvala njenu samilost

(6) Samootežavanje - postavljanje prepreka samome sebi koje smanjuju vjerojatnost uspjeha u zadatku Kako bismo, ako postignemo slabi uradak, mogli okrivljavati okolnosti, a ne svoje sposobnosti Postoji i blaži oblik samootežavanja, a to je kad ne stvaramo sami sebi prepreke, već samo unaprijed smišljamo isprike za slučaj da ne uspijemo

Svatko od nas se koristi samopredstavljanjem Postoje značajne razlike u stupnju u kojem ljudi mogu i zaista kontroliraju vlastitu prezentaciju Neki ljudi upravljaju impresijama drugih češće i s većim uspjehom od drugih Javna svijest o sebi Briga o tome kako se prikazujemo u svijetu Svijest o tome kako nas vide drugi

Napišite slovo E na čelu!

Procijenite koliko se sljedeće tvrdnje odnose na vas – na skali od 1 do 10 1 - oupće se ne brinem 10 – jako se brinem “Brinem se što drugi ljudi misle o meni” “Svjestan sam kako izgledam” “Vodim računa o stilu kojim radim nešto”

Prethodne čestice – Skala svijesti o sebi Visoka javna svijest o sebi - vode više računa o tome kako ih drugi vrednuju i osjetljiviji su na socijalno odbacivanje Niska javna svijest o sebi – pokazuju manje brige za to kako ih drugi vrednuju Hass, 1984. – slovo E na čelu