Javni obrazovni sistem u Srbiji Javne finansije predavanja
Javni obrazovni sistem u Srbiji Javne finansije - predavanja -
Javni obrazovni sistem u Srbiji • Javni obrazovni sistem čini okosnicu ukupnog obrazovnog sistema u Srbiji – privatni sektor je značajnije prisutan samo u nekim segmentima visokog obrazovanja • Javni izdaci za obrazovanje u Srbiji iznose oko 4% BDP ili oko 9, 7% konsolidovanih javnih rashoda • U sektoru obrazovanja zaposleno je 177 hiljada radnika što iznosi oko 36% od ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru
Izdaci za obrazovanje u Srbiji u odnosu na EU • Procenjuje se da će tokom 2015 -2017. godine izdaci za obrazovanje u Srbiji opadati zbog smanjenja i de facto zamrzavanje plata koje predstavljaju najznačajniji izdatak u obrazovanju • U EU učešće rashoda za obrazovanje kreće se u širokom intervalu od 3, 1 -8, 8% BDP, a prosek je nešto iznad 5, 2% BDP • Javni izdaci za obrazovanje u Srbiji su približno na nivou proseka zemalja u tranziciji (CEE – centralna i istočna Evropa), ali za oko 10% manji u odnosu na prosek EU – Podaci za različite zemlje nisu sasvim uporedivi, zbog različitog obuhvata rashoda - u različitim izvorima podaci odstupaju i do 1% BDP
Izdaci za obrazovanje u Srbiji u odnosu na EU • U odnosu na zemlje CEE, Srbija ima veće rashode na preškolsko obrazovanje, dok su rashodi na osnovno i srednje obrazovanje približni proseku ovih zemalja, a rashodi na visoko obrazovanje su za oko 10% niži od proseka zemalja CEE • U odnosu na prosek EU (28), rashodi na obrazovanje u Srbiji su veći u domenu predškolskog obrazovanja, a znatno manji u domenu ostalih nivoa obrazovanja
Izdaci za obrazovanje: Srbija vs. EU Izvor: UNESCO
Odabrani indikatori obrazovnog sistema u Srbiji • Tokom poslednjih 20 godina broj učenika je usled negativnih demografskih trendova značajno smanjen, broj odeljenja je takođe smanjen, dok je broj nastavnika blago porastao (sa 96 hiljada, 1990. na oko 101 hiljadu 2017. ) • Navedene promene imaju za rezultat smanjenja efikasnosti obrazovnog sistema Srbije: prosečan broj učenika u odeljenju je nizak, kao i odnos broja učenika i broja nastavnika Predškolsko Osnovno Srednje 181 528 252 2. 555 3. 350 621 18 univ. (128 fakult. ) Prosečna veličina odeljenja (br. učenika) 20, 6 23, 1 - Odnos br. učenik/nastavnik 16, 3 14, 7 Broj učenika/studenata (u ’ 000) (od toga budžetski) Broj ustanova Izvor: Svetska banka i RZS Visoko 250 (103) 15, 6
Indikatori obuhvata obrazovnog sistema u Srbiji • Prema popisu iz 2011. godine – 11% stanovništva je završilo fakultet – 16% stanovništva je završilo višu školu – 49% stanovništva je završilo srednju školu – 21% stanovništva je završilo samo osnovnu školu – 13% stanovništva nije završilo ni osnovnu školu • Obrazovna struktura stanovništva je umereno popravljena u odnosu na popis iz 2002. • Stopa upisa u osnovnu školu iznosi 98 -99% što je na nivou razvijenih zemalja, a i stopa završavanja osnovne škole je relativno visoka i nalazi se u intervalu od 91 -99% uz tendenciju poboljšanja • Stopa upisa u srednje škole je znatno niža nego u razvijenim zemljama i iznosi oko 78%, a oko 2% od upisanih ne završi srednju školu – U većini razvijenih zemalja srednje obrazovanje je obavezno što nije slučaj sa Srbijom • Ne postoji zvaničan podatak o stopi upisa na više škole i fakultete, ali se u nekim istraživanjima procenjuju da se ona nalazi u intervalu od 37, 8 do 43%
Struktura stanovnika prema nivou obrazovanja, starost 25 -64 godine • Srbija ima relativno malo učešće stanovnika sa visokim obrazovanjem u odnosu na druge zemlje u Evropi • Učešće stanovnika sa osnovnom školom je blizu proseka, dok je učešće ljudi sa srednjom školom iznad proseka • Osim procenta ljudi bitan je i kvalitet obrazovanja: – Osnovno obrazovanje - prema rezultatima na PISA testovima za 2012. Srbija je ispod proseka zemalja centralne i istočne Evrope i znatno ispod proseka OECD – Visoko obrazovanje – na Šangajskoj listi Beograski univerzitet je izumedju 401 -500 mesta, a Novosadski izmedju 901 -1000. mesta, što je oslidan rezulat
Struktura stanovnika prema nivou obrazovanja, starost 25 -64 godine Stanovništvo bez i sa osnovnom školom u 2018. , u % 70 60 50 40 30 20 10 Turkey Portugal Malta Spain Italy North Macedonia Greece Euro area (19 countries) European Union - 15 countries (19952004) Iceland European Union - 28 countries Belgium Romania Luxembourg Netherlands France United Kingdom Serbia Denmark Cyprus Bulgaria Norway Ireland Hungary Croatia Austria Sweden Germany (until 1990 former territory of the FRG) Montenegro Slovenia Switzerland Finland Estonia Latvia Slovakia Poland Czechia Lithuania 0
Struktura stanovnika prema nivou obrazovanja, starost 25 -64 godine Stanovništvo sa srednjim obrazovanjem u 2018, u % 80. 0 70. 0 60. 0 50. 0 40. 0 30. 0 20. 0 10. 0 Czechia Slovakia Montenegro Poland Romania Hungary Croatia Germany (until 1990 former territory of the Serbia FRG) Latvia Slovenia Bulgaria Lithuania Austria North Macedonia Estonia European Union - 28 countries Switzerland Finland Euro area (19 countries) France Sweden Italy Denmark European Union - 15 countries (1995 -2004) Greece Netherlands Norway Cyprus Belgium United Kingdom Ireland Luxembourg Iceland Malta Portugal Spain Turkey
Struktura stanovnika prema nivou obrazovanja, starost 25 -64 godine Stanovništvo sa visokim obrazovanjem u 2018. godini, u % 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Ireland Finland Luxembourg Cyprus Iceland Switzerland Norway Sweden United Kingdom Lithuania Belgium Estonia Denmark Netherlands Spain France Latvia European Union - 15 countries (1995 -2004) Austria Slovenia European Union Greece Euro area Poland Germany Bulgaria Malta Croatia Hungary Portugal Slovakia Czechia Montenegro Serbia N. Macedonia Turkey Italy Romania
Indikatori kvaliteta obrazovnog sistema • PISA testovi predstavljaju standardizovane međunarodne testove kojima se ocenjuje znanje 15 godišnjih učenika iz matematike, čitanja i nauke koje sprovodi OECD • Učenici iz Srbije su na PISA testovima ostvarili znatno slabiji uspeh kako od proseka zemalja OECD, kao i u odnosu na prosek zemalja Centralne i Istočne Evrope, ali nešto bilji rezultat od zemalja jugoistočne Evrope – Rezultat u 2012. je nešto bolji nego 2006. godine, kada je Srbija ostvarila 424 boda
Indikatori kvaliteta obrazovnog sistema • Prema metodologiji OECD razlika od 38 bodova vredi približno kao jedna godina školovanja – To znači da je rezultat đaka iz Srbije lošiji u odnosu na prosek CEE za iznos koji je ekvivalentan polovini školske godine • S obzirom da su rashodi na obrazovanje u Srbiji nešto veći u odnosu na prosek CEE (% BDP), a rezultati lošiji, zaključuje se da je osnovno obrazovanje u Srbiji neefikasno • Ne postoje slične procene kvaliteta univerzitetskog obrazovanja u Srbiji – • Na priznatim međunarodnim rang listama univerziteta, jedino je Univerzitet u Beogradu rangiran među prvih 500 (tačnije između 400. i 500. mesta), od 20. 000 univerziteta na Svetu, dok su svi drugi univerziteti znatno lošije rangirani Takođe, činjenica da samo 1/4 studenata završi studije u roku ukazuje na visoku neefikasnost studiranja
Rangiranje evropskih univerziteta prema Šangajskoj listi Najbolji univerziteti u Evropi Univerzitet Kembridž Oksford Rang u svetu 3 Najbolji univerziteti u centralnoj i istočnoj Evropi Univerzitet Zemlja Rang Karlov unverzitet u Pragu Češka 201 -300 Jagelonsi univerzitet Poljska 301 -400 Univerzitet u Tartuu Estonija 301 -400 Univerzitet u Varšavi Poljska 401 -500 Srbija 901 -1000 7 Univerzitet u Londonu 15 Inistitut za tehnologiju –Cirih 19 Imperijal koledž 23 Univerzitet u Beogradu Univ. Kopenhagen 26 . . . Univ. Edinburg 31 Univerzitet Novi Sad Univ. Mančester 33 Univ. Pariz 37 Sorbona 44
Rang Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi
Struktura rashoda obrazovnog sistema • Izrazito najkrupniju poziciju u obrazovnom sistemu predstavljaju izdaci za zaposlene koji učestvuju u ukupnim izdacima za obrazovanje sa oko 80% – Ostatak čine materijalni rashodi (komunalne usluge, struja, kancelarijski materijal, sredstva za održavanje i dr. ) • U EU učešće za zaposlene u izdacima za obrazovanje iznosi 78%, što je slično kao i u Srbiji, dok manje razvijene zemlje, nove članice EU, imaju znatno manje učešće izdataka za zaposlene u ukupnim izdacima za obrazovanje – To može biti posledica neracionalne mreže škola i posledičnog viška zaposlenih (naročito na nivou osnovnog obrazovanja)
Ciljevi i pravci reforme obrazovanja • Osnovni cilj reforme obrazovanja je povećanje njegove efikasnosti tj. povećanje kvaliteta obrazovanja uz dati nivo javnih rashoda • Na osnovu poređenja sa EU, uključujući i nove članice, zaključuje se da ukupni javni izdaci za obrazovanje nisu visoki, ali da su rezultati obrazovanja nezadovoljavajući • Stoga je fokus reforme na realokaciji troškova obrazovanja sa ciljem da se obezbedi poboljšanje njegovih rezultata – Realokacija troškova obrazovanja podrazumeva smanjenje nekih rashoda i povećanje drugih
Kriterijum za vrednovanje uspeha reformi • Reforme obrazovanja mogu se smatrati uspešnim ako su: – uz manje rashode (kao % BDP) obezbedile održanje istog nivoa obrazovanja – uz iste rashode (kao % BDP) obezbedile poboljšanje kvaliteta obrazovanja • Ocenjuje se da je u slučaju Srbije relevantan drugi kriterijum, zbog sledećih razloga: – kvalitet obrazovanja je nizak – rashodi su na nivou proseka uporedivih zemalja – obrazovana radna snaga je jedna od retkih konkurentskih prednosti koje može da ima Srbija u odnosu na međunarodno okruženje • Stoga je neophodno ušteđena sredstva od smanjenja broja odeljenja i racionalizacije broja škola upotrebiti na poboljšanje kvaliteta obrazovanja
Moguća strategija racionalizacije veličine odeljenja i školske mreže • Procenjuje se da bi racionalizacija na nivou opštine trajala nekoliko godina i da bi bila suočena sa snažnim otporima prema zatvaranju škola • Stoga je racionalizacija na nivou škola pogodan prvi korak koji bi mogao relativno brzo da se sprovede, a doneo bi određene uštede • Svetska banka preporučuje da se odluke o otvaranju ili zatvaranju škola, zapošljavanju ili otpuštanju nastavnika i dr. prebace na lokalni nivo (iskustvo Bugarske i Litvanije) • Centralni nivo vlasti bi finansirao osnovne i srednje škole prema broju učenika u opštini čime bi se vršio pritisak na lokalne zajednice da racionalizuju mrežu škola, i broj zaposlenih
Moguće mere za unapređenje kvaliteta obrazovanja • Reforme obrazovanja se mogu oceniti uspešnim samo ako dovedu do unapređenja kvaliteta obrazovanja • Neke od mogućih mere za unapređenje kvaliteta obrazovanja u osnovnim i srednjim školama su: – poboljšanje stručnosti nastavnika – poboljšanje opremljenosti škola – uvođenje standardnih nacionalnih godišnjih testova za ocenu kvaliteta škola i objavljivanje njihovih rezultata – uvođenje sistema nagrada i kazni za škole u zavisnosti od nivoa kvaliteta obrazovanja – povećanje fleksibilnosti programa kako bi se struktura obrazovanja uskladila sa zahtevima tržišta – u perspektivi je neophodno uvesti obavezno srednje obrazovanje • Preduslov za unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja su: pooštravanje uslova za akreditaciju i suštinska kontrola ispunjenosti tih uslova, uvodjenje konkrencije pri izboru i unapredjenju nastavnika, veće vrednovanje naučno-istraživačkog rada, unapredjene doktorskih studija, . . .
- Slides: 20