JAVNE FINANSIJSKO PRAVO Doc dr Milutin Ateljevi milutin

  • Slides: 40
Download presentation
JAVNE FINANSIJSKO PRAVO Doc. dr Milutin Ateljević milutin. ateljevic@gmail. com 1

JAVNE FINANSIJSKO PRAVO Doc. dr Milutin Ateljević milutin. ateljevic@gmail. com 1

JAVNE FINANSIJSKO PRAVO III sedmica Teme: 1. Država i njeni oblici intervencije; 2. Javno-privatno

JAVNE FINANSIJSKO PRAVO III sedmica Teme: 1. Država i njeni oblici intervencije; 2. Javno-privatno partnerstvo 2

DRŽAVA I FISKALNI SUVERENITET • Pojam vlasti i fiskalnog suvereniteta • Država - politička

DRŽAVA I FISKALNI SUVERENITET • Pojam vlasti i fiskalnog suvereniteta • Država - politička organizacija i monoplista sile 3

OSNOVE DRŽAVNOG INTERVENCIONIZMA • Država treba pomoću raznih mjera da omogući da se postigne

OSNOVE DRŽAVNOG INTERVENCIONIZMA • Država treba pomoću raznih mjera da omogući da se postigne što veća zaposlenost, a po mogućnosti i puna zaposlenost. • Država treba da i sama investira kada privatni kapital to ne čini u dovoljnoj mjeri, kada su privatne investicije nedovoljne. • Država treba progresivnim oporezivanjem dohotka da utiče na smanjivanje raspona u dohocima, što pri opštem povećanju dohotka povećava tražnju i tako utiče na povećanje proizvodnje. 4

KEJNSOVE TEORIJE • Kejns smatra da investiranje, u principu, treba da bude u rukama

KEJNSOVE TEORIJE • Kejns smatra da investiranje, u principu, treba da bude u rukama kapitalista, a država samo izuzetno treba da investira, i to u slučaju velike nezaposlenosti i malih privatnih investicija. • U fazi depresije i nezaposlenosti, kada postoji niska sklonost investiranju zbog niske profitne stope i cena, slabih poslovnih izgleda, investicije države koje nisu motivisane isključivo profitom postaju jedina alternativa. • Država mora da interveniše u privrednim pitanjima uklanjajući najteže protivurečnosti u kapitalističkom načinu proizvodnje i raspodele, da bi omogućila dalji opstanak kapitalističkog sistema 5

 • Ukoliko je u pitanju dilema: nezaposlenost ili intervencija države, za Kejnsa nema

• Ukoliko je u pitanju dilema: nezaposlenost ili intervencija države, za Kejnsa nema dileme: treba sve mere preduzeti u cilju povećanja zaposlenosti. • Puna zaposlenost postaje osnovni cilj nacionalne ekonomske politike na kejnzijanskim principima opšte ekonomske politike. • Razni pokušaji ostvarivanja „pune zaposlenosti” koji se danas čine u okviru ekonomske politike pojedinih kapitalističkih država ne mogu doprineti rešavanju ni uklanjanju gorućih protivrečnosti, teškoća i kriza, od kojih pati celi kapitalistički sistem, niti je u tom sistemu moguće postići stalnu punu zaposlenost i blagostanje radnih masa, bez radikalne izmene produkcionih odnosa. • Dokaz su i sve učestalije krize krajem 20. i početkom 21. veka. 6

 • Kejns čak daje niz instrumenata i predloga ekonomske politike da bi se

• Kejns čak daje niz instrumenata i predloga ekonomske politike da bi se osigurala puna zaposlenost i uklonila depresija: – javne investicije, – politiku – jevtinog novca, – budžetski deficit i dr. Kejns stvarno želi da osposobi i adaptira kapitalistički sistem novim uslovima, da ga sačuva od neminovnog propadanja, što otvoreno i priznaje. Suprotnosti i nestabilnost kapitalističke privrede treba uklanjati merama monetarne i fiskalne politike, čime se ne dira u osnove kapitalističkog sistema privrede. 7

DRŽAVNI INTERVENCIONIZAMSHVATANJE RIČARDA MASGREJVA Trostuka uloga javnog sektora: 1. Stabilazicija, (znč. ustaljenje, učvršćivanje. .

DRŽAVNI INTERVENCIONIZAMSHVATANJE RIČARDA MASGREJVA Trostuka uloga javnog sektora: 1. Stabilazicija, (znč. ustaljenje, učvršćivanje. . ) 2. Alokacija i (znč. dodavanje, odobravanje. . ) 3. Raspodjela 8

SAVREMENI OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Američki ekonomista Ričard Mazgrejv, smatrao je da javni sektor

SAVREMENI OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Američki ekonomista Ričard Mazgrejv, smatrao je da javni sektor ima trostruku ekonomsku ulogu - stabilizacija, alokacija i raspodela. • Uzroci krize iz 1929. godine, prema njegovom shvatanju, krije se se u tome što su se veliki profiti iz Prvog svetskog rata prelili u finalnu potrošnju umesto u investicije. To se desilo i 2008. godine. • Globalističke institucije su uzele velike profite, otvorile fabrike u Kini, Indiji i u drugim zemljama sa jeftinom radnom snagom, a svoje radnike su ostavile bez posla. 9

OSNOVNI OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Oblici intervencije države – 1. Pravna regulativa; – 2.

OSNOVNI OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Oblici intervencije države – 1. Pravna regulativa; – 2. Intervencija na tržištu putem kupovine (viška) proizvoda i usluga i prodajom robe (u slučaju nedovoljne ponude određene robe) na tržištu; – 3. Vršenje transfernih plaćanja; – 4. Vođenje stabilizacione makroekonomske politike, putem poreza i subvencija i – 5. Vršenje alokacije oskudnih privrednih resursa 10

1. Propisi i regulativa Za funkcionisanje tržišne privrede u jednoj zemlji, pravni sistem ima

1. Propisi i regulativa Za funkcionisanje tržišne privrede u jednoj zemlji, pravni sistem ima dva bitna aspekta koji su međusobno povezani, a to su: • međusobna usklađenost propisa kojima se dodeljuju određena prava privrednim subjektima i • mehanizam za prinudu, ukoliko se ta prava ne mogu ostvariti mirnim putem Jednim imenom to se danas najčešće zove pravna država, kako bi se na taj način obezbedilo pravilno funkcionisanje privrednog sistema i uopšte društveno-ekonomskog sistema u c. Jelini. • Propisi o svojini i drugim stvarnim pravima spadaju u domen ustavnog i građanskog prava. 11

 • Pravni okvir koji država stvara kroz različite grane prava ima za cilj

• Pravni okvir koji država stvara kroz različite grane prava ima za cilj utvrđivanje striktnih pravila ponašanja svih subjekata u državi, pa i same države. • Za tržišnu aktivnost su od posebnog značaja sledeće oblasti: • pravna regulativa koja reguliše pitanja svojine i drugih stvarnih prava; propisi o ugovorima; • propisi o naknadi imovinske štete u slučaju nastanka štete; • krivično zakonodavstvo; i • propisi koji regulišu postupak stečaja privrednih subjekata. Propisi o svojini i drugim stvarnim pravima spadaju u domen ustavnog i građanskog prava, jer određuju dozvoljene oblike svojine na resursima i kapitalu, zatim svojinska ovlašćenja, sticanje, prenos, gubitak i zaštitu stvarnih prava svih subjekata u određenoj državi. 12

2. Prodaja robe i usluga • I grupa Kupovina i prodaja robe i usluga

2. Prodaja robe i usluga • I grupa Kupovina i prodaja robe i usluga je drugi oblik intervencije države u privredu. Kada se govori o državnim nabavkama, najčešće se misli na naoružanje i vojnu opremu, uključujući sve potrošne materijale koje država koristi za vojsku i policiju (od hrane, odeće, obuće, preko oružja i municije i svih drugih potreba). • II grupa Intervencije države putem kupovine i prodaje robe jeste, (Zakonu o javnim nabavkama), otkup i prodaja određenih proizvoda koji služe za uredno snabdevanje tržišta (pšenica, kukuruz, brašno, ulje, šećer, živa stoka, vuna, pamuk, naftni derivati, itd), kako za proizvodnu tako i za široku potrošnju. • III grupa Strateške proizvode gde u prvom planu mislimo na razne vrste energenata; od uglja, preko naftinih derivata do električne energije. • IV grupa Rudna i mineralna bogatstva jedne države. Dobar deo ovih industrija predstavlja tzv. javni sektor države. • V grupa Sektor usluga: železnica, poštanske i telefonske usluge, cevovodni transport, gradski prevoz itd. 13

 • U svim napred navedenim sektorima u kojima se država pojavljuje kao veliki

• U svim napred navedenim sektorima u kojima se država pojavljuje kao veliki privrednik mora da ima jasnu ekonomsku politiku, jer su napred navedeni sektori velike poluge u regulisanju odnosa ponude i tražnje, odnosa cena, regulisanje zaposlenosti, pa sve do vođenja socijalne politike. • Pojedine mere u napred navedenim delatnostima prepuštaju se samim (javnim) preduzećima, dok se pojedine mere donose na nivou države (kao što su pitanje cena, subvencija, prioriteta snabdevanja, itd. ). 14

3. Transferna plaćanja Osnovna odlika transfernih plaćanja jeste njihova jednosmernost. U savremenoj finansijskoj praksi

3. Transferna plaćanja Osnovna odlika transfernih plaćanja jeste njihova jednosmernost. U savremenoj finansijskoj praksi egzistiraju različiti oblici transfernih javnih rashoda, i to: • • • Socijalni transferi, Ekonomski transferi, Kamata na javni dug, Interfinansijski (međubudžetski) transferi i Transferi u korist inostranstva 15

4. Vođenje stabilizacione politike • Vođenje makroekonomske stabilizacione politike, naročito u fazi stagnacije i

4. Vođenje stabilizacione politike • Vođenje makroekonomske stabilizacione politike, naročito u fazi stagnacije i krize je prvorazredni zadatak svake države. • U tim periodima dolazi do smanjenja proizvodnje a povećanja nezaposlenosti. • Cilj državnih mera je smanjenje nezaposlenosti i povećanje društvenog proizvoda putem povećanja proizvodnje. • Za stabilizaciju uslova privređivanja država koristi uglavnom sledeće mere: – Fiskalne politike, – Monetarne politike, – Kreditne politike, – Devizne politike, – Carinske politike, – Politike plata i cijena. 16

5. Vršenje alokacije oskudnih resursa Alokacija oskudnih resursa upravlja se na osnovu signala sa

5. Vršenje alokacije oskudnih resursa Alokacija oskudnih resursa upravlja se na osnovu signala sa tržišta: • Šta proizvoditi, • Za koga se proizvodi, • Kako se proizvodi. Postoji mišljenje među ekonomistima da svaka roba nađe kupca, ali je pitanje njenog kvaliteta, cena i uslova prodaje opredeljujuće za svaku prodaju. Država mora da brine o novim industrijskim programima, jer bez industrijalizacije nema ni visokog stepena razvijenosti ni visoke stope zaposlenosti. 17

EKONOMSKA FUNKCIJA SISTEMA FORMIRANJA JAVNE POTROŠNJE • Fiskalni sistem, baziran na privatnom vlasništvu nad

EKONOMSKA FUNKCIJA SISTEMA FORMIRANJA JAVNE POTROŠNJE • Fiskalni sistem, baziran na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju, profitnim motivima i tržišnom mehanizmu, institucionalno zahteva upotrebu budžetske i poreske politike u procesu rešavanja naraslih protivrečnosti u reprodukciji (nejednakosti u raspodeli nacionalnog dohotka, socijalne nejednakosti i konflikti klasnog karaktera, nezaposlenost, naizmeničnost smene prosperiteta ili buma, krize i slampa, odnosno inflacije i deflacije, nivoa nedovoljnog rasta nadnica i plata u odnosu na profit i normalni tok privrednog rasta i sl. ). 18

Kejnsova makroekonomska analiza • Kejnsova makroekonomska analiza, nazvana „kejnsijanskom revolucijom”, uvela je, prvi put,

Kejnsova makroekonomska analiza • Kejnsova makroekonomska analiza, nazvana „kejnsijanskom revolucijom”, uvela je, prvi put, fiskalnu politiku i instrumentarij ekonomske politike radi rešavanja problematike nezaposlenosti, globalne tražnje, ekonomske stabilnosti nivoa cena, likvidnost itd. , ali uz očuvanje ekonomske strukture kapitalizma, privatnog preduzetništva i spasavanja kapitalističke privrede od ekonomskog stagnacionizma. • Međutim, fiskalna politika, u tom kontekstu, ima kratkoročni domet i statistički ex post značaj, javlja se kao nužnost svakog društva mobilizacija finansijskih resursa za alimentiranje društvenih potreba. • Pri tome se realizuju i osnovne ekonomske funkcije u domenu: 1) alokacije privrednih resursa, 2) redistribucije nacionalnog dohotka, 3) stabilnosti nivoa cena i zaposlenosti, i 4) ostvarivanje dinamičkog privrednog rasta (razvojna funkcija). 19

EKONOMSKE FUNKCIJE JAVNE POTROŠNJE • Alokaciona funkcija javne potrošnje : KUPAC PROIZVOĐAČ, MJEŠA SE

EKONOMSKE FUNKCIJE JAVNE POTROŠNJE • Alokaciona funkcija javne potrošnje : KUPAC PROIZVOĐAČ, MJEŠA SE U AKCIZE I PDV. . . • Redistribuciona funkcija javne potrošnje : PUTEM JAVNIH PRIHODA I JAVNI RASHODA. . • Stabilizaciona funkcija javne potrošnje : STABILNOST CIJENA I ZAPOŠLJAVANJA. . • Razvojna funkcija javne potrošnje : HARMONIZACIJA PRIVREDNOG RASTA, SUBVENCIJE, REGRESI. . . 20

ALOKACIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Realizuje se kvantitativnim i kvalitativnim dimenzijama javnih rashoda i

ALOKACIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Realizuje se kvantitativnim i kvalitativnim dimenzijama javnih rashoda i prihoda u procesu formiranja finansijskog potencijala finansijskih institucija (budžeta i fondova) i distribuiranja finansijskih resursa na planirane i dogovorene društvene (opšte i zajedničke) potrebe. • Država, jedinice lokalne samouprave i odgovarajući fondovi realizuju alokacionu funkciju privrednih i finansijskih resursa posredstvom javnih rashoda, finansiranjem: • Izgradnje novih privrednih kapaciteta, proširenje postojećih proizvodnih objekata i otklanjanja tzv. uskih grla u privredi; • Zaštite čovekove životne i radne sredine; Kupovine robe i usluga iz budžeta i fondova; Opštedruštvenih potreba (društvena uprava, finansiranje jedinica lokalne samouprave, odbrana, dopunska sredstva, rezerve itd. ) na svim nivoima (od opštine, preko pokrajine do republike); 21

REDISTRIBUCIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Ostvaruje se mehanizmima društvenih prihoda i društvenih rashoda. •

REDISTRIBUCIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Ostvaruje se mehanizmima društvenih prihoda i društvenih rashoda. • Društvenim prihodima (porezi, doprinosi, parafiskaliteti, javni dug) ostvaruje se redistribucija nacionalnog dohotka i akumulacije i koriguje raspodela dohotka koja se odvija posredstvom tržišnog mehanizma. • Pored finansiranja opštih društvenih potreba budžetskim institucijama, u našem privrednom sistemu egzistiraju i posebno razvojni proizvodni fondovi, koji svojom prihodnom strukturom i obimom sredstava utiču na preraspodelu nacionalnog dohotka. 22

STABILIZACIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Podrazumeva obezbeđenje relativno visokog stepena korišćenja sredstava (proizvodnih kapaciteta),

STABILIZACIONA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Podrazumeva obezbeđenje relativno visokog stepena korišćenja sredstava (proizvodnih kapaciteta), relativno stabilnog nivoa cena i zaposlenosti. • Prvo pravilo implicira soluciju globalnog rasta društvenih rashoda (rashodi za dobra i usluge i ekonomski i socijalni transferi) i redukciju fiskalne presije i agregatnih veličina tražnje. • Drugo pravilo stabilizacione funkcije javne potrošnje, koje karakteriše inflatorno okruženje, implicira obrnuti tok društvenih rashoda i prihoda. Inflatorna neravnoteža, po pravilu, zahteva smanjenje javnih rashoda u globalu i povećanje koeficijenta fiskalnog opterećenja agregatne tražnje. • Treće pravilo tzv. kompenzacionog društvenog finansiranja podrazumeva, u stvari, dinamičku stabilizaciju: obezbediti ekspanziju tražnje u proporciji s povećanjem proizvodnih kapaciteta, odnosno harmoničan tok u kretanju efektivne tražnje i realne ponude uz relativnu stabilnost cena i punu zaposlenost. 23

RAZVOJNA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Razvojna funkcija javne potrošnje podrazumeva stvaranje uslova za harmoničan

RAZVOJNA FUNKCIJA JAVNE POTROŠNJE • Razvojna funkcija javne potrošnje podrazumeva stvaranje uslova za harmoničan privredni razvoj (globalni i regionalni) i stimulativno dejstvo na stopu privrednog rasta. • Javnim rashodima i prihodima mogu se pomoći razvojni napori dugoročne ekonomske politike. • Globalnim i selektivnim oslobađanjima, kao i diferenciranim stopama poreza i carina (PDV, porez na dobit, poreza na kapitalnu dobit, carine itd), u domenu oporezivanja finalne potrošnje, može se stimulisati povećano izdavanje za štednju stanovništva, a sve u cilju povećanog investiranja koje obezbeđuje nova radna mesta. • Pored fiskalnih dejstava na globalni privredni razvoj, u nas su prisutni napori razvojne politike u domenu regionalne harmonizacije privrednog razvoja. 24

POLITIKA UPRAVLJANJA JAVNOM POTROŠNJOM • Rastuća dimenzija javnog sektora provocirala je eksploziju javnog duga

POLITIKA UPRAVLJANJA JAVNOM POTROŠNJOM • Rastuća dimenzija javnog sektora provocirala je eksploziju javnog duga za iznuđeno pokriće visokih budžetskih deficita. • Evropska komisija se založila za veću budžetsku disciplinu i konvergenciju ekonomskih politika. • Akcenat je stavljen na stabilizaciju budžetskih deficita, redukciju javnih rashoda i povećanje javnih prihoda. • Uticaj države na rad javnih preduzeća sa državnim kapitalom ostvaruje se kroz: davanje saglasnosti na formiranje cena; potvrđivanje statuta kao i davanje saglasnosti na statusne promene; postavljanje određeno (većeg) broja članova upravnog odbora, čime posredno utiče na izbor direktora; davanje saglasnosti na smanjenje i povećanje kapitala preduzeća. • Međutim, nije ni privatizacija dala očekivane rezultate 25

ZAŠTO DRŽAVA INTERVENIŠE? • NESAVRŠENOST TRŽIŠTA – asimetrične informacije • EKSTERNI EFEKTI (transferabilne dozvole)

ZAŠTO DRŽAVA INTERVENIŠE? • NESAVRŠENOST TRŽIŠTA – asimetrične informacije • EKSTERNI EFEKTI (transferabilne dozvole) • ANTIMONOPOLSKE AKTIVNOSTI (Antimonopolska komisija) Šermanov zakon 1890. • TEHNIČKA, ZDRAVSTVENA, HIGIJENSKA ispravnost proizvoda 26

ZAŠTO DRŽAVA INTERVENIŠE? • Osnovni razlog državnog mešanja u privredne tokove je nesavršenost tržišta,

ZAŠTO DRŽAVA INTERVENIŠE? • Osnovni razlog državnog mešanja u privredne tokove je nesavršenost tržišta, kako unutrašnjeg a još više međunarodnog (A. Smit u „Bogatstvu naroda”). • Postoje dobra koje svi koriste i privreda i građani, bez obzira na to da li plaćaju ili ne, a to su: saobraćajnice, talasne frekvencije, čist vazduh i dr. koja se jednim imenom zovu javna dobra. • Po pitanju oblika intervencije, država može na dva načina da postupi protiv monopola: da ga ukine ili da reguliše njegovo ponašanje • Treba razlikovati tri odvojene vrste vlasti: zakonodavnu (Narodna skupština donosi Ustav i zakone), izvršnu (vlada izvršava zakone koje je donela Skupština, i donosi podzakonske propise i sudsku (sudstvo je potpuno nezavisno). 27

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO • Pojam i istorijski osvrt u svijetu i kod nas: OBEZBJEĐIVANJE DODATNIH

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO • Pojam i istorijski osvrt u svijetu i kod nas: OBEZBJEĐIVANJE DODATNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA, BOLJA EFIKASNOST • Zašto se treba čuvati monopola? DVIJE VRSTE INFRASTRUKTURE: PRIVREDNA (saobraćaj) I KOMUNALNA (VODA, GRIJANJE) • HOLANDIJA: Centar JPP- SAKUPLJA DOBRE IDEJE PRAKSE • FRANCUSKA: PRVA KONCESIJA - KANAL 1638. i 1666, mostovi, tuneli. 28

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO • Se može definisati kao model koji pruža mogućnost javnom sektoru da

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO • Se može definisati kao model koji pruža mogućnost javnom sektoru da realizuje određene, prvenstveno infrastrukturne projekte (puteve, mostove, metroe, tunele, i dr. ) koje inače usled budžetskih organičenja ne bi mogli da budu realizovani. • Omogućava bolju produktivnost i efikasnost u realizaciji određenih projekata. • Zajedničko za oba mišljenja je to što JPP povećava fondove namenjenih finansiranju infrastrukture, ali i jačaju efikasnost nabavke dobara i usluga, koje su prethodno bile isključivo u nadležnosti javnog sektora. • Najčešće se cela javna infarstruktura deli na dva osnovna sektora: privredna infrastruktura, gde se ubrajaju saobraćajnice i komunalna infrastruktura (vodovodi, gradska čistoća, gradske toplane, el. energija i sl), i društvena infrastruktura, gde spadaju bolnice, obrazovanje, nega starih lica, koja je neophodna celom društvu 29

ZELENI PAPIR EVROPSKE KOMISIJE O JAVNOPRIVATNO PARTNERSTVU • Uobičajeno je da se za ovakve

ZELENI PAPIR EVROPSKE KOMISIJE O JAVNOPRIVATNO PARTNERSTVU • Uobičajeno je da se za ovakve projekte karakteristični sledeći elementi: • dugi rok trajanja partnerstva, uključujući saradnju između javnog i privatnog sektora u raznim aspektima planiranog projekta; • izvor finansiranja razvoja projekta ili usluge je privatni sektor, koga veoma često čine kompleksni aranžmani između mnogo aktera; • u mnogim komponentama kofinansiran fondovima javnih izvora; • alokacija odgovornosti između partnera privatnog sektora (koji učestvuju u oblikovanju, izgradnji, implementaciji i finansiranju projekta) i partnera javnog sektora (koji se primarno koncentriše na definisanje ciljeva sa aspekta javnih politika, kvaliteta usluga i politike cena), alokacija rizika između partnera javnog i privatnog sektora. 30

ISTORIJSKI OSVRT JAVNO - PRIVATNOG PARTNERSTVA • U Evropi je najčešće u primeni model

ISTORIJSKI OSVRT JAVNO - PRIVATNOG PARTNERSTVA • U Evropi je najčešće u primeni model Velike Britanije • Pravi bum JPP nastao je prilikom „procvata izgradnje železnice, kada je polovinom XIX veka u Velikoj Britaniji u aktivnostima izgradnje železnice bilo zaposleno isto toliko ljudi koliko je bilo zaposleno u fabrikama svih ostalih grana industrije zajedno. • U Velikoj Britaniji naplatne rampe uvedene su na osnovu zakona još 1364. godine. • Prva naplatna rampa u privatnom vlasništvu kompanije iz Pensilvanije 1792. godine bila je u SAD na relaciji Filadelfija Lankaster. • U Španiji su naplate putarine uvedene tokom XIX veka, a puteve su gradile uglavnom firme u privatnom vlasništvu. 31

ZAŠTO SE TREBA ČUVATI MONOPOLA ? • Uz dobre primere koncesija treba se prisetiti

ZAŠTO SE TREBA ČUVATI MONOPOLA ? • Uz dobre primere koncesija treba se prisetiti i lošeg iskustva u pojedinim državama. • Prava nevolja stigla je početkom 20. veka kad su privatni monopoli flagrantno iskorišćavali društvo. • Frenklin Ruzvelt, tada guverner Njujorka, usredio se na proizvođače električne energije. • Šesnaest prirodnih monopola kontrolisalo je 92% privatne proizvodnje elektične energije 1929. godine. • Struju su naplaćivali daleko više od susednih javnih elektrodistribucija u Kanadi. • U različitim delovima Evrope, prestupnici su bili vlasnici rudnika uglja, žleznica, čeličana ili desetina drugih industrja. 32

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U SRBIJI • Pravna regulativa JPP u Srbiji – 1990. i 2011.

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U SRBIJI • Pravna regulativa JPP u Srbiji – 1990. i 2011. godine • Oblici JPP: A. Ugovorno–strane određuju ugovorom (5 -50 god. ) B. Institucionalno – zasniva se na ulozima osnivača. • Pravni okviri: Zakon o JPP; Zakon o javnim nabavkama; Zakon o javnoj svojini; Zakon komunalnim delatnostima 33

 • U zakonodavstvu Srbije, pitanje javno-privatnog partnerstvo nema dugu tradiciju. • Pojavilo se

• U zakonodavstvu Srbije, pitanje javno-privatnog partnerstvo nema dugu tradiciju. • Pojavilo se u poslednjoj deceniji XX veka, donošenjem Zakon o koncesijama. • Na osnovu tog zakona, Vlada Srbije je sa nerezidentom iz SAD (Čikago), posredstvom „Drina River Bridge Cooperation a. d. ”, sa sedištema na Novom Beogradu, zaključila Ugovor o koncesiji za izgradnju mosta na Drini, između Badovinaca (u Mačvi) i Popova (u Semberiji), na rok od 30 godina. • Naknada za to je ugovorena u procentu od 2% od vrednosti projeta, sa plaćanjem unapred (vrednost mosta je bila 4, 2 mil. USA dolara). • Most je građen u vreme najveće hiper-inflacije ikad zabeležene u našoj državi. • Taj ugovor ističe 2025. godine, do kada vlasnik mosta ima pravo da naplaćuje mostarinu u visini koju odredi Vlada Srbije. • Vlada je bila u obavezi za izgradi prilazni put do mosta da dovede električnu energiju i instalira trafo-satnicu blizu mosta. • Nakon isteka toga roka most se vraća u vlasništvo Republike Srbije. 34

ZAKON O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU I KONCESIJI U REPUBLICI SRBIJI • Projekat javno-privatnog partnerstva jeste

ZAKON O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU I KONCESIJI U REPUBLICI SRBIJI • Projekat javno-privatnog partnerstva jeste projekat koji se izrađuje, predlaže, odobrava i sprovodi po nekom od modela javno -privatnog partnerstva i čini niz međusobno povezanih aktivnosti, koje se odvijaju određenim redosledom, radi postizanja definisanih ciljeva, u okviru određenog vremenskog perioda i određenih finansijskih sredstava, a koji je u skladu sa predmetnim zakonom odobren kao projekat javno-privatnog partnerstva, sa ili bez elemenata koncesije. • Pomenuti zakon utvrđuje načela javno-privatnog partnerstva, a to su: zaštita javnog interesa, efikasnost, transparentnost, jednakog i pravičnog tretmana, slobodne tržišne utakmice, proporcionalnost, zaštita životne sredine, autonomija volje i ravnopravnosti ugovornih strana. 35

UGOVORNO I INSTITUCIONALNO JPP • Međusobna prava i obaveze u realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva,

UGOVORNO I INSTITUCIONALNO JPP • Međusobna prava i obaveze u realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva, sa ili bez elemenata koncesije, ugovorne strane uređuju javnim ugovorom, čija je sadržina propisana predemetnim zakonom, kao i posebnim propisima kojima se reguliše pitanje koncesija. • Institucionalno javno-privatno partnerstvo se zasniva na odnosu javnog i privatnog partnera kao članova zajedničkog privrednog društva koje je nosilac realizacije projekta javno-privatnog partnerstva, pri čemu se taj odnos može zasnivati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom privrednom društvu ili na sticanju vlasničkog udela, odnosno dokapitalizaciji postojećeg privrednog društva. 36

KONCESIJE • Koncesija je ugovorno javno-privatno partnerstvo sa elementima koncesije u kome je javnim

KONCESIJE • Koncesija je ugovorno javno-privatno partnerstvo sa elementima koncesije u kome je javnim ugovorom uređeno komercijalno korišćenje prirodnog bogatstva, odnosno dobra u opštoj upotrebi koja su u javnoj svojini ili obavljanja delatnosti od opšteg interesa, koje nadležno javno telo ustupa domaćem ili stranom licu, na određeno vreme, pod posebno propisanim uslovima, uz plaćanje koncesione naknade od strane privatnog, odnosno javnog partnera, pri čemu privatni partner snosi rizik vezan za komercijalno korišćenje predmeta koncesije. • Koncesija za javne radove je ugovorni odnos istovetan ugovoru o javnoj nabavci kojim se vrši nabavka radova u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke 37

Rokovi JPP i objavljivanje javnog poziva • Rok na koji se zaključuje javni ugovor

Rokovi JPP i objavljivanje javnog poziva • Rok na koji se zaključuje javni ugovor određuje se na način koji ne ograničava tržišnu utakmicu više nego što je to potrebno da se obezbedi amortizacija ulaganja privatnog partnera i razuman povraćaj uloženog kapitala, istovremeno uzimajući u obzir rizik koji je povezan sa komercijalnim korišćenjem predmeta ugovora, stim da ne može biti kraći od pet i duži od 50 godina, osim kod koncesija. • Javni poziv se, po potrebi, objavljuje u jednom međunarodnom listu i elektronski na internet stranici Tenders Electronic Daily, internet izdanju dodatka Službenom listu Evropske unije, a obavezno za projekte vrednosti preko pet miliona evra. 38

Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude i saglasnost na ugovor • Kriterijumi na kojima davalac

Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude i saglasnost na ugovor • Kriterijumi na kojima davalac koncesije zasniva izbor najpovoljnije ponude su: • U slučaju ekonomski najpovoljnije ponude sa stanovišta davaoca koncesije, kriterijumi vezani za predmet koncesije, kao što su: kvalitet, visina naknade, cena, tehničko rešenje, estetske, funkcionalne i ekološke osobine, cena pružene usluge prema krajnjim korisnicima, operativni troškovi, ekonomičnost, servisiranje nakon predaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi završetka radova ili • Najviša ponuđena koncesiona naknada. • Javno telo, pre donošenja odluke o izboru privatnog partnera i zaključenja javnog ugovora, ima obavezu da nadležnom organu uprave dostavi konačni nacrt javnog ugovora uključujući priloge koji čine njegov sastavni deo, radi davanja saglasnosti, koju je taj organ dužan da izda u roku do 30 dana. 39

HVALA NA PAŽNJI ! Doc. dr Milutin Ateljević milutin. ateljevic@gmail. com milatelj@ikomline. net 40

HVALA NA PAŽNJI ! Doc. dr Milutin Ateljević milutin. ateljevic@gmail. com milatelj@ikomline. net 40