JAVNE FINANSIJE IV CARINE KAO IZVOR JAVNIH PRIHODA

JAVNE FINANSIJE IV

CARINE KAO IZVOR JAVNIH PRIHODA 1. POJAM CARINA I CILJEVI CARINSKE POLITKE • Carine su jedan od osnovnih oblika javno-pravnih prihoda. • Spadaju u posredne (indirektne) prihode i predstavljaju jedan od najznačajnijih istrumenata spoljnotrgovinske politike. • Kao oblik posrednog poreza, carina se ubira od prometa robe, kada ova predje državnu odnosno carinsku granicu. 27. 2. 2021 2

• Često se carini roba koja se ne izvozi, uvozi ili prevozi, što se regulise nacionalnim spoljno-trgoviaskim sistemom i državnim sistemom. • Carine više služe ekononasko-političkim nego čisto fiskalnim ciljevima, zbog čega se često izučavaju i van nauke o finansijama, a u sklopu političke ekonomije, spoljno-trgovinske i devizne politike. 27. 2. 2021 3

• Kao instrument spoljno-trgovinske politike, canine mogu da djeluju na formiranje i mijenjanje odnosa troškova i cijena na domaćem tržištu, a preko cijena i na kompoziciju uvoza i izvoza, na ravnotežu trgovinske i platne bilanse, na ubrzanje ili kočenje razvoja odredjene grane ili privrede, na narodni dahodak, zaposlenost, troškove, tražnju i potrošnju i dr. • Ciljevi zbog kojih se uvode carine mogu biti fiskalne, ekonomske i socijalne prirode. 27. 2. 2021 4

1) Fiskalnim ciljevlma osiguravaju se potrebna javna sredstva, državi, odnosno društvenoj zajednici. 2) Ekonomski ciljevi mogu biti brojni i raznovrsni. Prije svega, carinom se može stititi domaća privreda, ili samo odredjena strana, ili oblik proizvodnje od inostrane konkurencije. Cariom se može povećavati cijena uvoznoj robi, potencirati razvoj odredjenog proizvoda, ili grane, djelovati na strukturu trošktova i raspodjelu, nacionalnog dohotka, investicije i na niz ekonomskih agregata. 27. 2. 2021 5

• Carinom se može stititi od dampinga (antidamping carine), protiv krize situacije odredene grane i dr. , što sve ukazuje da se carina danas uvodi sve više iz čisto ekonomsko-političkih razloga. • Ukoliko je osnovni cilj uvodjenja carina - osiguranje određenih novčanih sredstava za pokriće društvenih rashoda - primarni te fiskalni ci. Ij, a ukoliko se carina uvodi zbog zaštite domaće privrede, primaran je ekonomski karakter carine. • Tesko je tačno odvojiti čisto ekonomske - od fiskalnih ciljeva. 27. 2. 2021 6

2. VRSTE CARINE • Carine možemo podijeliti prema različitim kriterijima. • Danas je uobičajena podjela carina na: – carine prema pravcu kretanja robe; – carine prema načinu odmjeravanja – carine prema karakteru trgovačkih odnosa prema inostranstvu – carine prema visini opterećenja proizvoda iz odredjenog područja ili destinacije; – carine prema njihovoj osnovnoj ekonomskoj funkciji. 27. 2. 2021 7

Carine prema pravcu kretanja robe mogu biti uvozne, izvozne i prevozne. – Uvozna carina se naplaćuje prilikom uvoza robe u carinsko područje. – Uvozne carine danas primjenjuju sve zemlje, kako razvijene i nerazvijene, a služe za ograničavanje uvoza, zaštiti domaće privrede i ostvarenje fiskalnih prihoda. 27. 2. 2021 8

- Izvozna carina se naplacuje kod izvoza robe na inostrano carinsko područje. Prema našem carinskom sistemu, na robu koja se izvozi ne naplaćuje se izvozna carina. 27. 2. 2021 9

- Prevozna ili provozna carina (tranzitna) naplaćuje se od prometa roba iz jedne u drugu zemlju preko nacionalnog carinskog padručja. Danas su ovecarine gotovo prestale biti sastavni elemenat savremenog carinskog sistema. Nas carinski sistem nije primenjivao prevozne carine. 27. 2. 2021 10

2) CARINE PREMA NACINU ODMJERAVANJA • Carine prema načinu odmjeravanja- dijele se na tri osnovna oblika: -specifične, (kvantitativne); - vrijednosne (ad valorem); - mješovite: • Specifične carine (kvantititivna) se utvrdjuju na određene mjere jedinice (metar, kilopram, litar. i sl. ). Danas se zbog nepraktičnosti vrlo rijetko primjnjue. 27. 2. 2021 11

• Vrednosne (ad valorem) su carine koje se odredjuju prema vrijednosti ocarinjene robe. • Ovo je danas osnvni oblik carine. Teškoće koje se pojavljuju kod ovih carine ogledaju se teškoćama oko realne procjene vrijednosti uvezenih roba. • Teškoće se mogu izbjeci odredjivanjem vrijednosti roba u uplatu izvoza (FOB) ili vrijednosti roba u mjestu uvoza (CIF), mada je moguće odrediti vrijednost i od strane odredjenog carinskog organa. 27. 2. 2021 12

• CARINE PREMA KARAKTERU TRGOVAČKIH ODNOSA S INOSTRANSTVOM Prema načnu donošenja propisa o carinama, odnosno karakteru trgovačkih odnosa, razlikujemo: - autonomne carine, i - konvencionalne ili ugovorene. • Autonomna carina je onaj oblik carine koji uvodi država autonomno, bez ebzira na stav drugih zemalja. • U najvećem broju slučajeva tarifu autonomne carine donosi država samostalno svojim pravnirn aktom. • Ona ih ukida, donosi i menja, već, prema svojim interesima, bez obzira na potrebe i interese drugih privreda. 27. 2. 2021 13

• Konvencionalne ili ugovorne cijene su rezultat ugovora ili sporazuma dvije ili više zemalja. Uglavnom carina se danas obično donosi na osnovu međunarodnih ugovora više zemalja, tako da se ne može mijenjati jednostranim aktom bjlo koje zemije članice (npr. carine u okviru EEZ, ZET-a i dr. ). 27. 2. 2021 14

4) CARINE PREMA VISNI OPTEREČENJA PROIZVODA IZ ODREDJENOG PODRUČJA DESTINACIJE, Prema ovim elementima, carine se dijele na dva oblika: - prferencijalnu, i - retorzivnu carinu • Preferencijalna carina je takav tip carine koje primenjuje, odredjena država u odnosima s jednom ili više drugih zemalja, priznavajući na taj način njenim proizvodima privilegovan položaj na svom tržištu. • U tom slučaju se primjenjue niza carinska stopa od uobičajene, čime se, kako smo rekli, preferira uvoz iz tih zemalja. 27. 2. 2021 15

• Poseban je slučaj kada se ovaj oblik carine kombinuje s klauzulom najvećeg povlašćenja, a to znači da će se za zemlju, koja uživa status najpovlašćenije nacije, sistematski primenjivati najniža carinska tarifa (npr. Bi. H pri izvozu u SAD). 27. 2. 2021 16

• Retorzivna carina je specifican tip carine koji se rijetko primjenjuje, obično u izuzetnim okolnostima vodjenja trgovačkih i carinskih ratova izmedju pojedinih zemalja. • Ovom carinom se značajnije opterećuje uvoz iz odredjene zemije s kojom je došlo do pogoršavanja trgovinskih, valutnih, političkih i drugih odnosa, ili se javlja kao reakcija na takve ili slične mjere preduzete od neke druge zemlje. 27. 2. 2021 17

5) CARINE PREMA NJIHOVOJ OSNOVNOJ EKONOMSKOJ FUNKCIJI • Prema ekonomskom djelovanju, odnosno svrsi uvodjenja, carine se mogu podijeliti na: - fiskalne i - zastitne carine. Fiskalne carine se uvode sa svrhom da se državi osiguraju dodatna javna sredstva za pokriće društvenih rashoda. Najčešće se uvode na uvoz one robe koja se u zemiji ne proizvodi, ili se proizvodi u neznatnim kolicinama, odnosno proizvoda čiji su domaći troškovi proizvodnje nesrazmjerno visoki u odnosu na svjetsko tržište. 27. 2. 2021 18

• Zaštitne ill ekonomske carine su takav oblik carine koje države uvode radi zaštite domaće proizvodnje odredjenih grana, proizvoda ili privrede kao cjeline. Svrha je da se kroz carinu poveća cijena uvoznog proizvoda i smanji njegova kurenta sposobnost na domaćem tržištu (npr. uvoz automobila, kada postoje domaće proizvodnje, carine na televizore i dr. ). • Zaštitne carine se dijele na: razvojne, vojnostrategijske, profibilne i valutno zaštitne. 27. 2. 2021 19

3. ULOGA CARINA U PORESKOM I PRIVREDNOM SISTEMU • U modernim privredama i poreskim sistemima carine su od velikog značaja. • One, prije svega, služe kao barijera radi zaštite ekonomskog integriteta, kao što država zaštitom granica štiti njen politički integritet i suverenitet. 27. 2. 2021 20

• Bilo da se radi o carinama kao ekonomskom ili fiskalnom instrumentu, dovdeno je u pitanje paralelno djelovanje na oba osnovna podrucja. 27. 2. 2021 21

• Svaka carinska tarifa ima i fiskalno i ekonomsko djelovanje, bez obzira čime je motivisano njeno donošenje: • Carine, pored činjenice da se javljaju kao značajan fiskalni izvor sredstava, sve značajnije djeluju na ekonomskom i razvojnom planu i to kao: 27. 2. 2021 22

1) Zastita dostignutog stepena i strukture ekonomskog razvoja, 2) Osiguranje strukture potrebnog uvoza i selektivne politike uvoza (bitan uvoz, nebitan izvoz), 27. 2. 2021 23

3) Zaštita platno-bilansne situacije i odnosa u deviznom prilivu i odlivu kroz spoljno-trgovinski bilans, 4) Regulator i instrument raspodjele akumulacije između pojedinih proiz vodada, grana i regiona. 27. 2. 2021 24

Spoljno-trgovinske organizacije često ostvaruju visoke dohotke, koje bi mogli drugačije alocirati kroz redistribuciju, pa umjesto da odlaze na potrošnju i lične dohotke, da se usmjeravaju u fondove za razvoj. 27. 2. 2021 25

5) Na medjunarodnom planu carine mogu djelovati na smanjivanje rashoda u procesu razvoja zemalja, medunarodnom povezivanju i integraciji, 6) Proces integracije i tehnološkog povezivanja unutar privrede može se podsticati diferenciranom carinskom tarifom. 27. 2. 2021 26

7) Regionalni razvoj nerazvijenih područja, 8) Brz uvoz i primjena nove tehnologije i inovacija i dr. 27. 2. 2021 27

ELEMENTI CARINE • Carina je u suštini vrsta poreza i kod nje se primenjuju brojni termini koje smo već upoznali kod poreza samo što je potrebno riječ „porez“ zamijeniti ' riječju „carina" (poreski obveznik - carinski obveznik, poreska osnovica - carinska osnovica). • Pošto se kod carina ipak javljaju neki termini koji nisu karakteristični za poreze, to ćemo najznačajnije ovdje navesti i ukratko objasniti. 27. 2. 2021 28

(1) Carinska deklaracija - je pismena prijava carinskog obveznika u kmoju se unose svi podaci neophodni za carinjenje (naziv robe, vrijednost robe, količina i sl. ) Sastavlja se na propisanom obrascu. (2) Carinski organi - su posebni finansijski organi državne uprave čija je nadležnost da vrše nadzor nad uvozom izvozom i tranzitom robe preko carinskog teritorija, obavljaju carinjenje i deviznu kontrolu na granici carinskog teritorija. 27. 2. 2021 29

(3) Carinska lezarina - je naknada koja se plaća za smještaj robe u carinska skladišta. (4) Skladišni depozit - je deponavani novac putnika kod carinskih organa pri ulasku ili izlasku iz zemlje. 27. 2. 2021 30

(5) Carinska skladišta - služe za smještaj neocarinjene robe i pod kontrolom carinskih organa. Roba se skladišti bez plaćanja carine, a carini se kad napušta skladište. (6) Carinska slobodna zona - je dio državne teritorije izdvojen iz njenog carinskog područja. Roba unesena u slobodnu zonu (luku) ne podliježe plaćanju carine, nego tek onda kada je napušta. 27. 2. 2021 31

• Djelujući u navedenim pravcima, carine postaju snalno snažno sredstvo fiskalne, razvojne, strukturne i medjunarodne trgovinske politike, te su po tom sve značajniji instrument u nacionalnoj fiskalnoj i medjunarodnoj politici. 27. 2. 2021 32

DOPRINOSI KAO JAVNI IZVOR SREDSTAVA 1. PRIRODA I DEFINICIJA DOPRINOSA • U pogledu definicije i prirode doprinosa ne postoji jedinstvenost gledanja, kako u gradjanskoj teoriji i praksi. Prema većem broju autora, doprinosi kao oblici javnih prihoda karaktenstični su po četiri osnovna elementa: 27. 2. 2021 33

-to javni su prihodi koji predstavljaju takva davanja kod kojih je inkorporiran element protivusluge; - ne plaćaju ih, kao što je slučaj kod poreza, sva lica, već samo ona koja će imati neku korist od tako prikupljenih javnih sredstava; 27. 2. 2021 34

- predstavljaju prinudno plaćanje, odnosno obaveznu naknadu pojedinaca ili grupa za učinjene usluge ili radove koji se u potpunosti ili delimično finansiraju doprinosom; 27. 2. 2021 35

-prikupljena sredstva su strogo namjenska sredstva, te ne prolaze kroz budžet i budžetsku proceduru. • Sve ove karaktetistike trebalo bi izraziti u definiciji doprinosa, što je, svakako, dosta teško, a naročito kada se želi dati jedinstvena definicija. 27. 2. 2021 36

• Sazimajući suštinu definicija koje su dali domaći i strani teoretičari, ističe se da su doprinosi posebna vrsta namjenskih, javnih prihoda koja se na osnovu uvedene obaveze ubiraju od fizičkih i pravnih lica. • Doprinosi imaju izvjesne sličnosti s porezima i taksama. 27. 2. 2021 37

• Porezima su slični po slijedećim karakteristikama: prinudnost plaćanja, obično su to novčana davanja, po obliku naplate i tehnici. • Taksama su slični po tome što se radi o nekoj ličnoj koristi koja se očekuje, bilo neposredno ili posredno, već prilikom plaćanja doprinosa. 27. 2. 2021 38

2. DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE Doprinosi imaju četiri osnovna načela: 1) Načelo obaveznosti - znači da je sistem doprinosa za socijalno osiguranje odredjen zakonom kao obavezujući kako za fizička tako i za pravna lica na koja se odnosi; 2) Načelo pluraliteta izvora finansiranja - znači da se sistem doprinosa za socijalno osiguranje zasniva na ekonmskoj snazi osiguranika, poslodavaca i drugih obveznika; 3) Načelo proporcionalnosti - znači da se doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju po proporcionalnim stopama; 27. 2. 2021 39

4) Načelo namjenskog korišćenja sredstava - znači da su sredstva mobilisana po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje strogo destinirana i ne mogu se koristiti za neke druge potrebe. (Prema Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje sistem obaveznog socijnog osiguranja obuhvata: (1) Penzijsko i invalidsko osiguranje, (2) Zdravstveno osiguranje (3) Osiguranje od nezaposlenosti. Obveznici doprinosa u važećem sistemu socijalnog osiguranja su: 27. 2. 2021 40

(1) Osiguranici - to je najbrojnija grupa obveznika i nju čine: (a) lica koja se nalaze u radnom odnosu i sva izabrana ili imenovana lica koja za svoj rad primaju zaradu ili ostvaruju drugu naknadu; (b) lica koja samostalno obavljaju privrednu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje. 27. 2. 2021 41

(2) Poslodavci - sva pravna i fizička lica koja imaju zaposlene. Osnovicu doprinosa za socijalno osiguranje kako za zaposlene tako i za poslodavca čini: -zarada, odnosno plata i druga lična primanja; naknada zarade, odnosno plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad koje isplaćuje poslodavac, porodiljskog odsustva, kao i za vrijeme plaćenog odsustva; 27. 2. 2021 42

- naknada zarade, odnosno plate za vrijeme korišćenja prava na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, čekanja na rasporedjivanje i sl. 27. 2. 2021 43

SAMODOPRINOS U sistemu finansiranja javnih potreba zadržan je samodoprinos kao prihod lokalnih kolektiviteta. Samodoprinos je lokalni javni prihod koji se razlikuje od tradicionalnih dažbinskih oblika u slijedećem: - jedna od opštih karakteristika tradicionalnih dažbinskih oblika (porezi, carine. itd. ) je da se one uvode autoritetom vlasti. Uvođenje samodoprinosa u sistem prihoda rezultat je slobodno izražene inicijative i odluke samih gradjana budućih obveznika. 27. 2. 2021 44

Kada je takva odluka od strane fizičkih lica donijeta, nosilac fnansijske vlasti donosi odluku kojom slobodno izraženu volju gradjana pretvara u normu i na taj način na sebe preuzima obavezu da će se preko svojih organa starati o realizaciji te odluke; - samodoprinos je strogo destinirani prihod, dok prihodi od poreza i drugih dažbina služe za finansiranje ukupnih javnih potreba. 27. 2. 2021 45

- porezi i druge dažbine uvode se za cijelu državnu teritoriju, a samodprinosi na nivou grada, opstine, mjesne zajednice, naselja ili dijela naselja; - prihodi od poreza i drugih dažbina evidentiraju se u budžetu, dok prihodi od samodoprinosa idu na poseban račun; - visinu samodoprinosa odredjuju sami gradjani, dok visinu dažbina jednostrano odredjuje nosilac finansijske vlasti; 27. 2. 2021 46

Zakonom se definiše brojna pitanja kao što su: (1) Način donošenja odluke - odluku o uvodjenju samodoprinosa donose gradjani referendumom ili davanjem pismenih izjava. Odluka o uvodjenju samodoprinosa, izmedju ostalog, sadrži: namjenu samodoprinosa, područje na kome se sredstva prikupljaju, vrijeme prikupljanja sredstava, ukupan iznos sredstava, način ostvarivanja nadzora nad trošenjem sredstava. U pogledu namjene valja naglasiti da zakon nije ograničio potrebe koje se mogu finansirati sredstvima samodoprinosa; 27. 2. 2021 47

2. Obveznik samodoprinosa - je gradjanin po osnovu stanovanja ili posjedovanja nepokretnosti u mjestu raspisivanja samodoprinosa (3) Osnovica samodoprinosa - osnovicu samodoprinosa čine prihodi gradjana i njihova imovina; (4) Oslobodjenja - samodoprinos se ne može uvoditi na primanja fizičkih lica koja nisu predmet oporezivanja prema Zakonu o porezu na dohodak gradjana. HVALA! PITANJA? 27. 2. 2021 48