Izrada biznis planova u agroturizmu PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA SUBJEKATA

Izrada biznis planova u agroturizmu PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA SUBJEKATA KOJI OBAVLJAJU PRIVREDNU DELATNOST U OBLASTI AGROTURIZMA ZA KREIRANJE I SPROVOĐENJE PROGRAMA UPRAVLJANJE DOMAĆINSTVOM Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci Prof. dr Gordana Rokvić, mr Dragan Brković

Šta je to agroturizam? - Usluge noćenja na seoskom porodičnom gazdinstvu - Usluge prehrane na seoskom porodičnom gazdinstvu - Ostale usluge aktivnog odmora na turističkom seoskom porodičnom gazdinstvu Agroturizam - Agroturizam ili TSPG - Kušaonica degustacije - Izletište - Ruralna kuća za odmor - Ruralno noćenje sa doručkom (B&B) - Ruralni porodični hotel - Ruralni kamp - Etnosela - Etnozbirke - Seoske manifestacije Seoski turizam Ruralni turizam - Seoski turizam - Vinski turizam - Gastro turizam - Lovni turizam - Ribolovni turizam - Turizam u Nacionalnim parkovima i parkovima prirode - Vjerski turizam - Kulturni turizam - Avanturistički turizam - Zdravstveni turizam

Uslovi za bavljenje agroturizmom • Položaj domaćinstva u prirodnom okruženju, selu ili malom gradu - Manje od 5000 stanovnika u selu/gradu ili u vrlo tipičnim/tradicionalnim naseljima • Ruralno okruženje, s izraženim karakteristikama tradicionalne poljoprivrede ili izuzetnim prirodnim vrijednostima - Izuzetne prirodne vrijednosti su nacionalni park i slično. “Tradicionalna poljoprivreda” isključuje preovladavajuću industrijsku poljoprivredu (pejzaži kojima dominiraju staklenici, ogromni proizvodni objekti i slično) • Turizam nije glavna ili preovladavajuća aktivnost ili izvor prihoda u bližoj okolini - Odnos broja turističkih kreveta i broja stanovnika u ruralnim područjima ne bi trebao preći 1: 1 • Dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagađenja Prihvatljivi su mirisi i buka karakteristični za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju • Autentičnost smještajnog objekta i ambijenta - da se uklapa u okruženje • Gostoprimstvo - lična briga domaćina o gostu

Uslovi za bavljenje ruralnim turizmom • Mali kapacitet smještajne jedinice - Gornji limit kapaciteta bi trebao biti 40 kreveta, ako nije zakonski određeno drugačije ili propisano određenom standardizacijom • Poštivanje propisanih kriterija u ocjenjivanju - Poštivanje prilagođenih standarda Republike Srpske u ocjeni kvaliteta • Društvena i socijalna održivost u kontekstu multifunkcionalnih aktivnosti na ruralnom području - Primjena kriterija iz agende za turizam kada budu izrađeni • Povezanost s lokalnom zajednicom i tradicionalnom kulturom - Minimum je integracija aktivnosti u okvire zajednice iz okruženja, gosti imaju mogućnost da ostvare kontakt s lokalnom realnošću ukoliko to žele • Lokalni proizvodi i gastronomija - Dostupni u okruženju • Kultura (folklor, zanatski proizvodi, običaji, nasljeđe. . . ) - Dostupni u okruženju

Isključujući uslovi za bavljenje ruralnim turizmom • Gradski i industrijski lokaliteti i njihova okolina • Područja masovnog ili izrazito razvijenog turizma (ruralni uticaji su prihvatljivi) • Buka, rizici/opasnosti, vidljiva ili druga zagađenje (ruralni uticaji su prihvatljivi)

Agroturizam • Bez obzira na definicije ruralni turizam, seoski turizam i agroturizam specifičniji su i originalniji od ostalih vidova turizma. U prvom redu tu postoji interakcija domaćingost. • Gost više nije samo statistički broj ili ključ od sobe, već ovdje postaje sastavni dio porodice. Turističke usluge su personalizovane, gost se tretira kao prijatelj. Gostu je u agroturizmu na raspolaganju cjelokupni prostor domaćinstva kojeg dijeli samo s domaćinom. • Postoji i kontakt s lokalnim stanovništvom, običajima, kulturom, načinom života, lokalnom gastronomijom, aktivnostima u okruženju (outdoor i posebni programi) što omogućuje originalno iskustvo i potpuni doživljaj. Smještaj je obično, ali ne i obavezno organizovan u ambijentalnim, tradicionalnim kućama. • Ruralni se turizam ostvaruje u različitim oblicima u okviru kojih valja istaknuti seoski turizam - agroturizam na seoskim porodičnim gazdinstvima i ostale oblike koji se ostvaruju na ruralnom prostoru izvan seoskih gazdinstava.

Osobine idealnog domaćina u agroturizmu Osobine Opis Gostoprimstvo Sposobnost pokazati gostima da nas njihov boravak, odnosno njihovo prisustvo na našem turističkom seoskom porodičnom gospodarstvu raduje. Iskazivanje poštovanja prema gostima uz zadržavanje vlastitog dostojanstva. Pažnja Biti na raspolaganju gostu na način da gost zadobije osjećaj vaše posvećenosti njemu, uz zadržavanje prostora i vremena za vašu vlastitu intimu i potrebe. Ljubaznost Sve aktivnosti prema gostima, posebno u komunikaciji trebaju biti ljubazne s vedrinom i osmjehom pa čak i u situacijama kada vam se gosti obraćaju s manje ljubaznim i uznemirenim tonom. Strpljenje i smirenost Smanjiti emotivne tenzije i ne pokazivati ih prema gostima te se ponašati s gostima uvijek strpljivo i smireno i mirno razgovarati Diplomatičnost Ako dođe do sukoba između samih gostiju, gostiju i komšija, gostiju i mještana, gostiju i samih domaćina, potrebno je konflikt riješiti što je moguće brže, na diplomatski način i pri tome ne biti na jednoj od sukobljenih strana, već smireno i hladne glave posredovati. Također ako gost traži nemoguće ili smatra da je oštećen te da nije dobio adekvatnu uslugu za koju je platio, isto smireno uz diplomatičnost pronaći kompromis. Ne dopustite da vas postupci gostiju vidno uznemire i iznerviraju. Nadarenost za improvizaciju U svakom trenutku biti sposoban kreirati prijedlog aktivnosti koje bi gostu mogle biti zanimljive kao npr. u slučaju kišnoga dana.

Agroturistički vidovi ruralnog turizma • Odmor na seoskom gazdinstvu (registrovanom porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu, poljoprivrednom preduzeću, poljoprivrednoj zadruzi, poljoprivrednom trgovačkom društvu, d. o. o. ili a. d. ) sa korištenjem usluge smještaja, ishrane, pića, zabave, rekreacije i dr. u porodičnim zgradama ili drugim smještajnim objektima (kamp, pansion, hotel) u okviru seoskog gazdinstva naziva se ruralni turizam. Sa obzirom na usluge može se govoriti o sljedećim oblicima agroturizma: - oni u kojim se pružaju samo usluge ishrane (objekti-restorani uređeni i opremljeni u skladu sa tradicionalnom arhitekturom), - oni u kojima se pružaju samo usluge smještaja (ruralna kuća tradicionalne arhitekture, porodični ruralni hotel, ruralne sobe i apartmani tradicionalne arhitekture, ruralne sobe i apartmani nove arhitekture) i - oni u kojima se pružaju usluge smještaja i prehrane.

Prema objektima može se govoriti o oblicima kao što su: • odmor u ruralnoj kući tradicionalne arhitekture, • odmor u porodičnom ruralnom hotelu, • odmor u ruralnim sobama i apartmanima tradicionalne arhitekture, • odmor u ruralnim sobama i apartmanima nove arhitekture, • odmor na poljoprivrednom gazdinstvu s eko ponudom, • S aspekta objedinjenosti objekta za pružanje agroturističkih usluga može se govoriti i o difuznom obliku smještaja ili raspršenih kuća za turističke svrhe.

Aktivnosti u ruralnom području 1. Ture • pješačenje (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze) • jahanje (konji, magarci) • ture u kamp-kućici • motorizovane ture (sva terenska kola, motocikli) • vožnje biciklom • trčanje na skijama 2. Aktivnosti na vodi • ribolov • �plivanje • �boravak na rijekama (kućice na vodi, čamci, retnjaci) te • ��kanu i rafting • ��windsurfing • ��utrkivanje brzim čamcima • ��jedrenje

Aktivnosti u ruralnom području 3. Aktivnosti u zraku pomoću • �� malih aviona, • �� jedrilica, • hang-gliding-a • �� balona na topli vazduh 4. Sportske aktivnosti • tenis • golf • �spuštanje i penjanje po stijenama 5. Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa • lokalna proizvodnja, poljoprivredna preduzeća

Aktivnosti u ruralnom području 6. Kulturne aktivnosti • arheologija • �područja pod restauracijom • �� kursevi ručnog rada • ��umjetničke radionice • ��folklorn e i kulturno-umjetničke grupe • �� kulturni, gastronomski i drugi izvori i porijekla 7. Aktivnosti zdravstvenog karaktera • fitness trening • ��zdravstvene pogodnosti

Pretpostavke za uspješan agroturizam a) Atraktivnost lokacije Neki od značajnijih elemenata koji ukazuju na atraktivnost kraja su naprimjer čist zrak, čista voda, zdrava klima, očuvana okolina (prirodno i kulturno nasljeđe). Takođe je važna sloboda kretanja u prirodi radi rekreacije i razgledavanja spomenika i/ili zanimljivosti. Vode i planine takođe su važan element atraktivnosti prostora. Rijeke i jezera pa čak i mora u slučajevima zabačenih primorskih sela, zatim planinski predjeli, omogućuju, šetnje, ribolov, penjanje, vožnju biciklom i sl. Dodatna je atraktivnost prostora prisutna ukoliko postoje dvorci, crkve, muzeji itd. Održavanje različitih manifestacija utiče pozitivno na atraktivnost seoskog gazdinstva. Upoznavanje sa starim zanatima (lončarstvo, tkanje, pletenje, slikanje, kovanje, itd. ) interesantno je za turiste. Turisti uz netaknutu prirodu i ruralnu arhitekturu traže i minimum komfora poput: dostave vode, struje, telefona, blizina prodavnice, doktor i sl.

Pretpostavke za uspješan agroturizam b) Uređenost seoskog turističkog gazdinstva i objekata za ostale oblike ruralnog turizma Pri uređenju seoskog gazdinstva mora se voditi briga o nizu detalja tako naprimjer treba osigurati adekvatan prilaz, treba osigurati dovoljno mjesta za parkiranje u hladu i to na mjestu u kojem se ne remeti mir ostalih gostiju. Kod uređenja treba voditi računa o djeci, osiguravši im dovoljno prostora i sadržaja za igru. Svakako je poželjno da seosko gazdinstvo sadrži i druge sadržaje poput: mjesta za sjedenje u prirodi na otvorenom, livade za odmaranje, mjesta za roštilj, klupe sa stolom pod krošnjom itd. Važno je takođe održavanje reda, osvjetljenje i izbjegavanje držanja opasnih životinja.

Pretpostavke za uspješan agroturizam c) Atraktivnost ponude seoskog i ostalih oblika ruralnog turizma Pored usluga poput spavanja (noćenja), prehrane i pića te kupovine poljoprivrednih proizvoda i prerađevina te suvenira i njihovih kombinacija turisti traže i druge usluge. Turisti traže i mogućnost uključivanja u poljoprivredne poslove gazdinstva (berba grožđa, maslina i sl. ), korištenje dvorišta za sportske i druge aktivnosti i slično. Turistima treba omogućiti blizak kontakt sa prirodom, domaćini se trebaju lično i adekvatno brinuti o gostima. U ponudi trebaju biti zastupljeni domaći specijaliteti, na svakom se koraku mora osjetiti seoski ugođaj, a djeca trebaju također imati mogućnost upoznavanja i razvijanja prijateljstva prema životinjama.

Pretpostavke za uspješan agroturizam d) Zakonska osnova za poslovanje seoskog i ostalih oblika ruralnog turizma Pružanje ugostiteljskih usluga na seoskom turističkom gazdinstvu regulisano je zakonskom osnovom. e) Ostale pretpostavke razvoja ruralnog turizma Uz sve prethodno navedeno za razvoj ruralnog turizma neophodno je osigurati i dodatne pretpostavke poput: organizacijone, raspolaganja zemljištem, prostorne, razvojne, infrastrukturne, stručnodokumentacijone, edukacijone, finansijske, poreske, promoterske, zaštite životne sredine i dr.

Činioci koji pogoduju razvoju agroturizma Činioci potražnje: • Objektivni • Subjektivni Činioci ponude: • Prirodne privlačnosti • Društvene privlačnosti ruralnog turističkog mjesta • Putna povezanost

Objektivni činioci potražnje • Radna i životna sredina. Razvoj tehnike i tehnologije te novi savršeniji način proizvodnje uticao je na ubrzanu industrijalizaciju te koncentraciju stanovništva i nastajanje velikih gradova (urbanizacija). Takve su sredine bučne, vruće, sa većim količinama smoga i smrada i u njima se pojavljuje stres. Također, valja naglasiti da postoji pozitivan utjecaj razvoja koji se primjerice očituje u potrebi i navici čovjeka u svezi s turističkom rekreacijom. • Prirodni ambijent. Čovjeku počinje nedostajati prirodan ambijent i postaje željan kontakta s prirodom, taj mu kontakt omogućuje ruralni turizam. • Slobodno vrijeme. Kada se čovjek izborio za slobodno vrijeme i za plaćeno slobodno vrijeme te skraćenje radne sedmice i dana, stvorene su mogućnosti za različite oblike odmora. • Slobodna financijska sredstva. Kada zadovolji osnovne životne potrebe te mu ostane slobodnih sredstava za turističke potrebe tada čovjek postaje turist potrošač. • Ostali objektivni činioci potražnje. Tu možemo ubrojiti brojne pogodnosti i povlastice koje ustanovi država, velika preduzeća a odnose se na državne praznike, posebne tarife i popuste koje daju trgovačka i ugostiteljska preduzeća za grupe, djecu, omladinu i sl.

Subjektivni činioc potražnje • Pod tim pojmom podrazumijevamo subjektivno ponašanje pojedinca, kojima se pojačava djelovanje objektivnih činilaca. Od čovjeka i njegovog subjektivnog ponašanja zavisi hoće li odlučiti svoje vrijeme i novac iskoristiti na turistički način. Važan pokretački činioc potražnje mogu također biti moda i oponašanje. Prestiž, snobizam, ljubav i hodočašća mogu biti neke od čovjekovih reakcija koje potiču turistička kretanja.

Prirodne privlačnosti kao činioc ponude • Klima. Zavisno o klimi razvijaju se i pojedini vidovi turizma. Umjerena i topla klima pogodna je za razvoj boravišnog turizma, planinska klima sa velikim padavinama dobra je za razvoj skijaškog turizma itd. U zemljama sa mediteranskom klimom moguće je privući turističku potražnju i izvan glavne ljetne sezone. Za turističku privlačnost nekog područja veliku važnost imaju godišnji raspored padavina i broj sunčanih sati. • Hidrografski elementi. U te se elemente uključuju mora, jezera, rijeke, vrela i ledenjaci. • Reljef. Snažno utiče na atraktivnost destinacije. Svojim različitim reljefnim oblicima utiče na klimu, biljni i životinjski svijet, na raspored stanovništva i na način života u pojedinim geografskim sredinama. • Biljni i životinjski svijet. Bogatstvo divljači u šumama, riba u vodama, ne samo da uljepšavaju i čine kraj interesantnim, već stvaraju mogućnost za lov i ribolov, proučavanje, slikanje, brigu za njihovo preživljavanje i druge aktivnosti sa životinjama.

Prirodne privlačnosti kao činioc ponude • Prirodne rijetkosti mogu biti nematerijalnog i materijalnog karaktera te su važne atrakcije gdje god se pojavljuju. U prirodne rijetkosti nematerijalnog karaktera ubrajaju se primjerice fatamorgana, polarna svjetlost i sl. Prirodne rijetkosti materijalne prirode su primjerice slapovi, kanjoni, gejziri, pećine, vulkani i dr. Često su i čitavi kompleksi žive i nežive prirode atrakcije prostora, vrlo se često ti kompleksi stavljaju pod režim zaštite i to kao: zaštićena prirodna područja, rezervati, parkovi. To su primjerice: Yellowstone u SAD-u, Krugerov park u Africi, Nacionalni parkovi Kozara i Sutjeska (prašuma Perućica) u Republici Srpskoj. • Poljoprivreda. U ruralnom je području poljoprivreda važan pokretač razvoja turizma. Porodična poljoprivredna gazdinstva su najznačajniji nosioci poljoprivrede, najbrojniji su, te posjeduju velik dio poljoprivrednog zemljišta. PPG su interesantna za razvoj svih oblika turizma u ruralnom prostoru, posebno ako imaju uređeno i veće gazdinstvo, te ako imaju radne i stambene zgrade i razvijenu poljoprivrednu proizvodnju sa više članova domaćinstva, po mogućnosti mlađe starosti i bolje obrazovne strukture. • Ekološka poljoprivreda. Od razvoja ekološke poljoprivrede i njenog uključivanja u turizam mogu se ostvariti brojne ekonomsko-finansijske, sociološke, demografske i druge koristi. U konceptu održivog razvoja uklapa se ekološka poljoprivreda kojoj je svrha proizvodnja zdrave hrane odnosno proizvodnja hrane bez upotrebe herbicida, pesticida i drugih hemijskih sredstava. Na prostoru Bosne i Hercegovine ispunjeni su osnovni uslovi za razvoj eko poljoprivrede, osim toga postoje mogućnosti različite poljoprivredne proizvodnje i prerade, a u koje se mogu uključiti ribarstvo, marikultura, poljoprivreda i prerada poljoprivrednih proizvoda.

Ko su budući gosti? • Neophodno je definisati ciljnu grupu već pri formiranju ideje i odluke o pokretanju ruralnog turizma, a posebno pri planiranju i realizaciji promocije ruralnog gazdinstva. • Primjer: ako na vaše gazdinstvo planirate ugostiti posjetioce na kraći boravak (izletnici koji će koristiti prehranu) ili vikend boravak (dva do tri dana u smještaju) područje na kojem se nalazi velika većina vaših potencijalnih gostiju je u krugu od 100 do 250 km udaljenosti od vašeg gazdinstva. • Drugi primjer: Ako na vašem gospodarstvu imate smještaj gdje gosti mogu ugodno boraviti, te razrađene dodatne aktivnosti kojima gosti mogu sadržajno i ugodno ispuniti razdoblje duže od tri dana, tržište odakle će vam gosti dolaziti je doslovno cijeli svijet. • Takođe je vrlo bitno definisati koju ciljnu grupu gostiju želite na vašem gazdinstvu. Slobodno postavite i organizujte svoju ponudu prema ciljnoj grupi koju najviše želite da posjećuje vaše gazdinstvo: izletnici, porodice s djecom, parovi, individualci, organizovane grupe, biciklisti, vinski gosti, gastrogosti, pješaci, kampisti, gosti koji obilaze kulturne spomenike, gosti koji dolaze zbog aktivnosti u prirodi, ribari, lovci, poslovni ljudi, itd.

Prepoznatljivost i atraktivnost na tržištu Komfor smještaja - prozračnost i prostornost smještajnih jedinica; prostor uređen na način koji sugeriše čistoću i jednostavnost održavanja, u skladu s dizajnerskim pravilom „manje je više“, kojim se želi upozoriti na čestu grešku gdje se prostor u želji da se opremi i ukrasi, u stvari pretrpa i zaguši; kvalitetan namještaj i oprema; Gastro doživljaj - usluga polupansiona s nekoliko tradicijonalnih jela, ili čak usluga punog pansiona s većinom tradicijonalnih jela; osposobljenosti člana gazdinstva u nekoj od tradicijskih djelatnosti (vinar, sommelier, degustator maslinovog ulja, lovac i drugo), te prezentacija gastro ponude od strane domaćina koji je i proizvođač neke od ključnih namirnica (vino, ulje, voće, meso, žitarice i drugo); priprema jela od proizvoda sertifikovane ekološke poljoprivredne proizvodnje; ponuda prilagođenih jelovnika (vegetarijanskih, makrobiotičkih i sl. ); Očuvana autentičnost ruralne kulture - svi objekti gazdinstva su izgrađeni sa osnovnim elementima tradicijonalne gradnje regiona gdje se nalazi gazdinstvo; objekti gazdinstva sačinjavaju prostornu cjelinu uređenih starih objekata; okruženje gazdinstva uređeno sa elementima tradicionalne hortikulture (livada, autohtone vrste ukrasnog i začinskog bilja i grmlja, drvo za hladovinu i slično); okruženje gazdinstva uređeno tradicijonalnim elementima kao što su mlin, stara cisterna, bunar i slično; vrt s autohtonim povrćem i/ili začinskim travama i slično; tradicijonalne ograde na gazdinstvu; gazdinstvo uklopljeno u uređeni tradicijonalni poljoprivredni pejzaž; čuvano graditeljsko nasljeđe naselja (u blizini gazdinstva) bez uznemiravanja novosagrađenim strukturama; objekti gazdinstva zaštićeni kao kulturno dobro; gazdinstvo unutar ili na rubu zaštićenog dijela prirode; objekti za smještaj na gazdinstvu opremljeni sa pretežno starinskim autentičnim namještajem ili s vjernim replikama starinskog namještaja; krušna peć na gazdinstvu; autohtono cvijeće u smještajnom dijelu; aktivni stari zanat u okviru gazdinstva; povremene demonstracije starih zanata; etno zbirka (izloženi stari alati, tradicijonalni kućni predmeti, slike i slično); Mogućnost aktivnog odmora i doživljaja tradicije - prodaja vlastitih zapakiranih proizvoda te proizvoda drugih OPG-a na gospodarstvu; prodaja suvenira; mogućnost sudjelovanja gostiju u poljoprivrednim radovima; mogućnost sudjelovanja gostiju u starim zanatima; prezentacija i poduka o tradicijskim znanjima i vještinama (branje gljiva, bilja, priprema tradicijskih jela, kušanje pića, sviranje i prezentacija narodnih instrumenata i slično); jahanje konja i mogućnost doživljaja drugih uzgajanih životinja na domaćinstvu; šetnja u okolnom području; biciklistički obilasci atrakcija u okolnom području; organizirani poludnevni ili jednodnevni izleti u okolici; organizirani prilagodljivi višednevni programi na gospodarstvu i okolici; vožnja kočijom u posjedu gospodarstva; organizirane druge aktivnosti (vožnja terenskim vozilom, kajak i slično u posjedu gospodarstva); razne forme “seoskog wellnessa” (kupke, biljni čajevi od lokalnog ljekovitog bilja, spavanje u slami i slično); rekreacijske površine u okviru gospodarstva (igrališta i slično).

Uređenje turističkog seoskog porodičnog gazdinstva • Od ove faze zavisi hoće li vam domaćinstvo biti vizualno atraktivno, funkcionalno i prihvaćeno na tržištu, naravno uz kasniju nezaobilaznu promociju. • Jako bitno pravilo je: " Ne prilagođavajte arhitekturu i prostor sadržaju, već sadržaj prilagođavajte arhitekturi i prostoru!" Vanjsko uređenje objekta • Objekte je bitno uređivati po tradicionalnim, ambijentalnim zakonitostima, a to su u prvom redu: funkcionalan prostor, jednostavno i funkcionalno uređenje, čista i zelena okolina. Pri uređenju voditi se minimalizmom: činiti najmanje moguće zahvate u arhitekturi, ne zaboravljajući detalje koje su tradicionalne kuće imale. • Ako se radi o staroj tradicionalnoj kući (drvenoj, kamenoj, izrađenoj od opeka) koja se adaptira za potrebe turizma, ali i ne samo turizma nego i za stanovanje, bitno je koristiti prirodne materijale, odnosno materijale karakteristične za područje na kojemu se gazdinstvo nalazi: kamen, drvo, cigla, terakota, i objekte strogo uređivati u postojećim gabaritima u tradicionalnom stilu. • Ako se radi o potpuno novim građevinama onda obavezno takvu građevinu treba izgraditi po modelu i primjeru starinske arhitekture.

Unutrašnje uređenje objekta • Unutrašnje uređenje zavisit će da li se u funkciju turizma stavlja samo dio objekta (postojeće kuće ili nekog privrednog objekta i sl. ) ili cijeli objekat, te koje ćete vrste ugostiteljskih i turističkih usluga pružati u tom objektu: usluge smještaja u sobama, apartmanima ili kući, isključivo usluge prehrane gostima izletnicima, ili kombinovano i usluge smještaja i usluge prehrane gostima izletnicima. • Posebnu pažnju u uređenju potrebno je dati kupatilu kao izuzetno potrebnom prostoru koji se u tradicijonalnim objektima pojavljuje kao novi element, odnosno potpuno novi prostor kojeg je potrebno spretno uklopiti u ambijent. Imajte na umu da kada gost dođe na turističko seoskog porodično gazdinstvo, najprije koristi kupatilo. Uređenje kupatila ne zahtijeva luksuz tako da isti možete urediti koristeći rustikalne elemente (s obzirom da se danas na tržištu mogu pronaći takvi elementi: wc školjke, kade, umivaonici, slavine, keramičke pločice i dr. ) ili posve moderno. • Bitna činjenica je da kupatilo bude funkcionalno (ima sve osnovne potrebne elemente) i dovoljno komotno i, naravno, dobro uklopljeno unutar objekta. • Ako se koristi stari, antikni namještaj – vrlo jednostavan, ali funkcionalan namještaj – potrebno ga je potpuno očistiti i restaurisati. Takođe nije pogrešno koristiti potpuno novi namještaj, ali koji ima tradicionalni (rustikalni) stil.

Uređenje okoline i vrta • Uređenje okoline i vrta turističkog seoskog porodičnog gazdinstva jednako je zahtjevan i važan posao kao i uređenje samog objekta za primanje gostiju. • Atraktivnost cjelokupnog gazdinstva mjeri se upravo stepenom uređenosti okoline (okućnice, dvorišta), a vrlo je bitno znati kako gost prilikom dolaska na turističko seosko porodično gazdinstvo svoju prvu impresiju (pozitivnu ili negativnu) stvara na osnovu uređenosti okoline. Takođe, prilikom promocije turističkog seoskog porodičnog gazdinstva (bilo brošurama, katalozima ili internetom) najviše se koriste fotografije vanjskog dijela gazdinstva. • Pri uređenju okoline (okućnice, dvorišta) i vrta potrebno je uzeti u obzir sljedeće osnovne komponente: • • Ograda Predvrt Prostor za odmor Voćnjak Bašta Začinska bašta Staze i puteljci Ostali objekti: štale, kokošinjac, svinjac, gnojnica, sjenik, privredne zgrade, kompostište, bunar

Organizacija usluga • Usluge smještaja • • • Smještaj na seoskom gazdinstvu Ruralna kuća za odmor Ruralno noćenje sa doručkom Ruralni porodični hotel Ruralni kamp Ruralno kamp odmaralište • Usluge ishrane - Organizacija pružanja usluga ishrane zavisi o tome koji se tip seoskog domaćinstva odabrao, odnosno, pružaju li se usluge ishrane samo za goste na smještaju (zatvoreni tip agroturizma, ruralni B&B, kušaonica, ruralnog porodičnog hotela) ili za izletnike (kod izletišta) i prolaznike. • Izletište na seoskom gazdinstvu • Agroturizam - vinarija/kušaonica • Ruralni restoran • Šta ponuditi od hrane?

Dodatne usluge na seoskom gazdinstvu • radionice starih zanata: pletenje korpi, predenje vune, tkanja, izrade alata (kovačnica), lončarstvo, izrada cigli (sirove i pečene), proizvodnja kreča, izrada bačvi, stolarska radionica, klesanje kamena, izrada narodnih nošnji, radionice vezenja (čipke, vezovi od svile), radionice izrade tradicijonalnih instrumenata, radionice tradicijonalne izgradnje itd. • prezentacija proizvodnje tradicijskih proizvoda (sir, pršut, kulen, vino, maslinovo ulje, bučino ulje, pečenje rakije, mljevenje žita itd. ); • škole kuhanja – radionice pripravljanja tradicijskih jela (do maks. 12 osoba); • izrada prerađevina od voća (marmelade, džemovi, pekmezi) i spremanje zimnice; • organizacija rekreativnog jahanja (s posebnom ponudom za djecu, početnike i osobe s posebnim potrebama); • ubiranje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja (spremanje čajeva i jela od samoniklog bilja); • „seoski wellnes“ (šetnje u prirodi, uživanje u čajevima od ljekovitih trava, kupka u sijenu, kupka u vinu, masaže eteričnim uljima, proizvodnja kozmetike od proizvoda s gospodarstva – sapuni, losioni, kupke, šamponi itd. );

Dodatne usluge na seoskom gazdinstvu • posmatranje ptica, šetnja botaničkim stazama i sl. (posebno ako se gazdinstvo nalazi u blizini parkova prirode i nacionalnih parkova); • organiziranje piknika u polju; • organiziranje kušanje vina u vinogradu; • izleti u okolicu (pješačke ture, biciklističke ture, posjet ostalim proizvođačima tipičnih proizvoda posjet kulturnim znamenitostima, ribolov (vrlo popularan fly fishing ili mušićarenje), rafting, jeep safari, planinarenje itd. ); • edukativni obilasci gospodarstva za školsku djecu; • organizacija malih poslovnih seminara i sastanaka; • prezentacija folklora; • škole učenja lokalnog jezika za turiste; • organizacija etnozbirki; • prodajni punkt konfekcioniranih proizvoda na domaćinstvu (vlastito proizvedenih proizvoda te proizvoda proizvedenih na drugom OPG-u): od jednostavnog izložbeno-prodajnog kutka, do posebno uređene suvenirnice; • organizacija likovnih kolonija.

Sesija 2: Vizuelni identitet i njegova upotreba Hvala na pažnji!