Izborno pravo i izborni sustavi Prof dr sc

Izborno pravo i izborni sustavi Prof. dr. sc. Robert Podolnjak Katedra za ustavno pravo Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Važnost izbornog sustava “Izborni sustav je najfundamentalniji element predstavničke demokracije. . . Ukoliko se želi promijeniti priroda određene demokracije, izborni sustav je vjerojatno najprikladniji i najučinkovitiji instrument da se to postigne” (Arend Lijphart, Electoral Systems & Party Systems) n „Možda nijedna politička institucija ne oblikuje politički okoliš jedne demokratske države više od njenog izbornog sustava i njenih političkih stranaka” (Robert Dahl, On Democracy) n „Zdravlje demokracija, bilo kojeg tipa i dosega, ovisi o jednoj bijednoj tehničkoj pojedinosti: izbornoj proceduri. Sve ostalo je od drugorazredne važnosti. ” (José Ortega y Gasset, The Revolt of the Masses) n „Izborni zakon je, nakon ustava, najvažniji u institucionalnom poretku” države (Luigi Sturzo, Leggi elettorali e instituzioni democratiche) n Izborni sustavi su „najmanipulativniji instrument politike” ( Giovanni Sartori, Comparative Constitutional Engineering) n

PRIMJER 1. : Američki predsjednički izbori 2016. Donald Trump Hillary Clinton 306 (304) elektorskih 227 (232) elektorskih glasova glasova 30 država (+ ME 1 okrug) 20 država (+ DC) 62. 984. 825 glasova 65. 853. 516 glasova birača birača

PRIMJER 2. : Izbori za skupštinu države Wisconsin (gerrymandering krojenje izbornih okruga, slučaj Gill v. Whitford)

PRIMJER 3. : Parlamentarni izbori u Ujedinjenom kraljevstvu 2005. n n Izbori za House of Commons – 646 članova – većinu čini 324 Laburisti -9, 552, 436 glasova (35, 2%) i 355 zastupnika Konzervativci - 8, 784, 915 glasova (32, 4% i 198 zastupnika Liberalni Demokrati - 5, 985, 454 glasova (22%) i 62 zastupnika

PRIMJER 4. : Poljski parlamentarni izbori 2015. n n Izbori za Sejm 2015. – 460 zastupnika Pobjeda stranke ‘Pravo i pravda’ – 235 zastupnika s 37, 58% glasova Oko 16% ‘propalih’ glasova stranaka ispod praga (‘Ujedinjena ljevica’ sa 7, 55% glasova ostala ispod praga za koalicije od 8%) Bruce Ackerman, The Case for Constitutional Reform in Poland – ako 15% glasova birača propadne zbog izbornog praga novi parlamentarni izbori će se održati za godinu dana. http: //yaleglobal. yale. edu/content/case-constitutional-reformpoland

PRIMJER 5. : Izbori za Hrvatski sabor 2007. i 2011. n n 2007. stranke kasnije “Kukuriku koalicije” (SDP, HNS, HSU, IDS) osvojile 67 mandata s 1. 084. 488 glasova (45, 39% od 2. 289. 391 glasova) – izgubljeni izbori 2011. stranke “Kukuriku koalicije” osvojile 80 mandata s 958. 318 glasova (41 % od 2. 332. 604 važećih glasova) – dobiveni izbori

Vladimir Šeks o reformi hrvatskog izbornog sustava (Večernji list, 21. 10. 2017. )

IZBORNI PRAG n n Je li visina izbornog praga u izborima za predstavničko tijelo stvar zakonodavne diskrecije? Je li riječ o sukobu interesa kada parlamentarne stranke odlučuju o visini izbornog praga sprječavajući mogući ulazak novih stranaka u parlament? Ustavni sudovi često odlučuju o visini izbornog praga (njemački, talijanski, češki itd. ) Venecijanska komisija – smatra da izborni prag ne bi trebao biti viši od 5% n n “Considering the experience of different countries, thresholds from 3 to 5% are in principle appropriate. ” (CDL-AD(2006)002 rev, Opinion on the Law on Elections of People's Deputies of Ukraine – paragraph 86). “The Venice Commission has on several occasions indicated that it considers thresholds above 5% as being problematic. The recent reform in the electoral legislation has lowered the threshold to 5%, which is to be applied in 2016. The Venice Commission regrets that this was not applied to the 2011 elections. ” (CDL-AD(2012)003, Opinion on the law on political parties of the Russian Federation – paragraph 30).

IZBORNI SUSTAV KAO VAŽAN USTAVNI IZBOR n n n Lijphart – izborni sustav kao jedan od dva najvažnija ustavna izbora (drugi je izbor između predsjedničkog i parlamentarnog sustava) Izborni sustav često nije formalno uključen u ustavni tekst ali predstavlja suštinski dio funkcioniranja političkog sustava Zašto izborni sustavi nisu u mnogim državama regulirani ustavom već zakonom? Izborni inženjering – podešavanje izbornih pravila u korist određene političke opcije, stranke ili kategorije birača i/ili u svrhu postizanja određenih političkih ciljeva Izborni inženjering omogućen time što je izborni sustav u velikom broju država reguliran zakonom koji se donosi običnom ili apsolutnom većinom glasova, a ne ustavom (lakše mijenjati izborni sustav nego druge aspekte ustavnog dizajna)

USTAVNI IZBORI ZA NOVE DEMOKRACIJE (Arend Lijphart, Constitutional Choices for New Democracies, Journal of Democracy, Winter 1991) VEĆINSKI IZBORNI SUSTAV PREDSJEDNIČKI SUSTAV PARLAMENTARNI SUSTAV Sjedinjene Američke Države Filipini Ujedinjeno Kraljevstvo i države Commonwealtha (Indija, Kanada, Australija, Malezija) RAZMJER- Latinska NI IZBORNI Amerika SUSTAV HIBRIDNI SUSTAVI Zapadna Europa (Njemačka, Austrija, Italija, Belgija, Nizozemska, Skandinavija, Portugal, Španjolska) Francuska Švicarska Japan

Definicija izbora i izbornog sustava n n n Izbori: postupak kojim narod obavljanje funkcija političke vlasti povjerava predstavničkim tijelima, a na razini državne izvršne vlasti predsjedniku republike, a lokalne izvršne vlasti općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu Izborni sustav: pravnim propisima uređen skup društvenih odnosa koji nastaju pri izboru predstavničkih tijela, predsjednika republike, nositelja lokalne izvršne vlasti (gradonačelnik, župan) Izborni sustav u užem smislu – način prema kojem birači glasovima izražavaju svoju preferenciju u odnosu na stranke i/ili kandidate i prema kojemu se ona prenosi u mandate

Demokratski izbori: free and fair Slobodni (free) izbori: n n n n sloboda govora, sloboda udruživanja, sloboda prijave birača, stranaka, kandidata, sloboda od prisile, sloboda pristupa biralištima, sloboda tajnog glasanja, sloboda žalbe.

Demokratski izbori: free and fair Pošteni (fair) izbori: n nepristrano vođenje izbora, ustavna zaštita biračkog prava, opće pravo glasa, uravnoteženo izvještavanje medija, ravnopravan pristup sredstvima za kampanju, n transparentno prebrojavanje glasova. n n

KODEKS DOBRE PRAKSE U IZBORNIM PITANJIMA n n Venecijanska komisija – savjetodavno tijelo Vijeća Europe Tzv. ‘soft law’ – preporuke državama članicama Vijeća Europe o ustavnom/zakonodavnom uređenju izbornog prava, odnosno izbornog sustava Pravna pitanja – Kodeks može poslužiti u obrazloženjima sudbenih odluka (ustavni sudovi, Europski sud za ljudska prava Yannick Lacuyer – The Right to Free Elections , COE Press, 2014

KODEKS DOBRE PRAKSE U IZBORNIM PITANJIMA n Pet temeljnih načela europskog izbornog nasljeđa jesu n n n opće, jednako, slobodno, tajno i neposredno pravo glasa Izbori se moraju održavati redovito, mandat ne bi smio biti duži od pet godina

Opće pravo glasa n Starosna dob n n Kodeks dopušta različitu dob za izbor za neka državna tijela (npr. za predsjednika Republike), u RH izjednačeno aktivno i pasivno biračko pravo Državljanstvo n n svi državljani RH imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike, Europski parlament i na državnom referendumu (čl. 45 URH) Pitanje (NE)JEDNAKOG biračkog prava s obzirom na izbor zastupnika u općim izbornim jedinicama, zastupnika nacionalnih manjina i zastupnika državljana bez prebivališta u RH – jednaki broj birača ne bira jednaki broj zastupnika

Opće pravo glasa n Prebivalište n n Uvjet 6 mjeseci za lokalne izvršne dužnosnike pravo da se bira i bude biran može se dodijeliti državljanima koji žive u inozemstvu n n n prijeporno političko pitanje u RH, ustavno definirana kvota od 3 zastupnika iz dijaspore od 2010. umjesto ranije ‘nefiksne kvote – broj zastupnika dijaspore varira u omjeru broja birača koji su izašli na izbore u dijaspori u odnosu na broj birača u 10 općih izbornih jedinica, HDZ traži povratak na nefiksnu kvotu, SDP ne podržava zastupništvo dijaspore

Opće pravo glasa n n n Oduzimanje prava da se bira i bude biran i. može se predvidjeti oduzimanje prava da se bira i bude biran, ali samo pod sljedećim kumulativnim uvjetima; ii. mora biti zakonom predviđeno; iii. mora se poštivati načelo proporcionalnosti; uvjeti za oduzimanje prava da se bude biran moraju biti blaži nego oni za oduzimanje prava glasa; iv. oduzimanje prava mora se zasnivati na mentalnoj nesposobnosti ili odgovornosti za teško kazneno djelo Primjer u RH – pravo na kandidiranje na lokalnim izborima uskraćeno osobama pravomoćno osuđenim za određena kaznena djela – oporba naziva ‘Lex Vlahušić’, ali prolazi na testu ustavnosti

Podnošenje kandidatura n n Prijavljivanje pojedinačnih kandidata ili listi kandidata može se uvjetovati prethodnim prikupljanjem nužnog minimalnog broja potpisa – u RH različita regulacija za pojedine izbore, odnosno stranačke i nezavisne kandidature Zakon ne treba zahtijevati više od 1% potpisa od broja birača u danoj izbornoj jedinici – hrv. izborno zakonodavstvo uglavnom slijedi preporuku, ali u lokalnim izborima u nekim JLS traži se više od 1% potpisa Neujednačena praksa o potrebi prikupljanja potpisa za stranke i nezavisne liste/kandidate Ustavni sud 24. rujna 2015. (neposredno pred izbore) donosi odluku o ukidanju zakonskih odredbi o obvezi prikupljanja 1500 potpisa za stranke i nezavisne liste (do tada samo su nezavisne liste bile dužne prikupiti 500 potpisa po izbornoj jedinici

Kandidatura i izborna jedinica – primjer metropolizacije Hrvatskog sabora

Jednako pravo glasa n n Jednako pravo glasa: svaki birač u načelu ima jedan glas; tamo gdje izborni sustav predviđa više od jednog glasa za birače, svaki birač ima isti broj glasova. Jednaka glasačka moć: zastupnička mjesta moraju biti jednako raspodijeljena po izbornim jedinicama.

Jednako pravo glasa n Jednaka glasačka moć podrazumijeva jasnu i ravnomjernu raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama na temelju jednog od sljedećih kriterija raspodjele: n n n broj stanovnika, broj državljana s prebivalištem (uključujući maloljetne osobe), broj registriranih birača te po mogućnosti broj stanovnika koji glasaju. Može se predvidjeti i odgovarajuća kombinacija ovih kriterija. Geografski kriterij i upravne, ili možda povijesne granice, mogu se uzeti u razmatranje. Dopustivo odstupanje od ove norme ne bi trebalo biti veće od 10%, a nikako veće od 15%, osim u posebnim okolnostima (kada je riječ o zaštiti koncentrirane manjine, rijetko naseljene upravne jedinice). Da bi se jamčila jednaka glasačka moć, raspodjela zastupničkih mjesta mora se vršiti barem svakih deset godina, po mogućnosti izvan izbornog razdoblja. Za izborne jedinice s više zastupničkih mjesta, ukoliko je moguće, zastupnička mjesta treba raspodijeliti bez ponovnog utvrđivanja granica izbornih jedinica, koje se po mogućnosti trebaju podudarati s upravnim granicama.

Ravnopravnost i nacionalne manjine n n n Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini.

Jednakost i paritet spolova n n Propise o minimalnom postotku osoba spola među kandidatima ne treba smatrati suprotnim načelu jednakog prava glasa, ukoliko su utemeljeni ustavom. U RH zakonom propisuje minimalno 40% kandidata podzastupljenog spola na kandidacijskoj listi

Sloboda prava glasa n n Sloboda birača da formiraju mišljenje Sloboda birača da izraze želje i borba protiv izborne krađe

Tajno pravo glasa n n Za birača, tajnost glasovanja nije samo pravo već i obaveza čije nepoštivanje se kažnjava diskvalificiranjem svakog listića čiji se sadržaj otkrije. Glasovanje mora biti pojedinačno. Porodično glasanje ili bilo kakva kontrola jednog birača nad drugim mora biti zabranjena. Popisi osoba koje glasaju ne trebaju biti objavljeni. Povreda tajnosti glasovanja mora se kazniti.

Neposredno pravo glasa n Sljedeća tijela moraju biti izabrana neposrednim pravom glasa: n n najmanje jedan dom nacionalnog parlamenta; zakonodavna tijela ispod nacionalne razine; lokalna vijeća. Je li glasanje za zatvorenu kandidacijsku listu neposredno glasanje? – njemački ustavni sud odlučuje da jest

Razina propisa i stabilnost izbornog zakona n n Osim pravila o tehničkim stvarima i pojedinostima – koja mogu biti dio propisa koje donosi izvršna vlast –propisi o izborima moraju imati razinu zakona. Osnovni elementi izbornog zakona, naročito sam izborni sustav, sastav izbornih komisija i utvrđivanje granica izbornih jedinica, smiju se mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora ili moraju biti utvrđeni ustavom ili zakonom više razine od običnog zakona

STRUKTURA IZBORNIH SUSTAVA n Dieter Nohlen – četiri tehnička elementa n Podjela na izborne jedinice (teritorijalni opseg + broj mandata) n Oblik kandidature (pojedinačne kandidature i kandidacijske liste) n Oblik glasovanja – za kandidate i liste n Preračunavanje glasova – izborne formule

Podjela na izborne jedinice n n Veličina izborne jedinice (constituency, district) odnosi se na broj mandata koji se dodjeljuje a ne teritorij Temeljna razlika: n n n Jednomandatne izborne jedinice višemandatne (male od 2 do 5, srednje od 6 do 9, velike s više od 10) U višemandatnim jedinicama birač u pravilu daje svoj glas stranačkoj listi, u jednomandatnim on bira između pojedinih kandidata

Podjela na izborne okruge n n n Temeljno pravilo: što je manji izborni okrug, manji je razmjerni učinak izbornog sustava (što je mandata u okrugu potreban je veći postotak glasova da bi se dobio 1 mandat Uska sveza s krojenjem izbornih okruga prema političkim mjerilima Gerrymandering

Oblik kandidiranja n U obliku kandidature temeljna razlika između n n Pojedinačne kandidature i Kandidacijske liste – 3 oblika n n n Kruta lista poluotvorena lista Otvorena lista

Oblik glasovanja n n Temeljno razlikovanje Glas za pojedinačnog kandidata Glas za stranačku listu Broj glasova ovisi o vrsti liste – kod krute liste 1 glas, kod poluotvorene najmanje 2 (za listu i za kandidata), kod otvorene birač sam sastavlja listu (panaširanje)

Preračunavanje glasova – izborna formula n n Pravilo odlučivanja – metoda prema kojoj se u izborima odlučuje o pobjedniku i gubitniku Većinsko i razmjerno pravilo odlučivanja Formula jednostavna kod većinskih izbora – odlučuje relativna ili apsolutna većina Kod razmjernih izbora postoji mnogo postupaka za preračunavanje glasova u mandate – 2 najvažnija su postupak izbornog broja ili kvote i postupak najvećeg broja ili djelitelja

Preračunavanje glasova kod razmjernih izbornih sustava – postupak izbornog broja n

Preračunavanje glasova kod razmjernih izbornih sustava- postupak najvećeg broja n n n Naziva se i metoda djelitelja, Najčešća primjena D’Hondtove ili Jeffersonove metode Način izračuna: broj glasova svake liste (biračka masa) se dijeli s brojevima 1, 2, 3 do broja koliko se bira zastupnika; dobiveni rezultati se poredaju po veličini; pojedina lista dobiva onoliko mandata koliko ima pojedinačno najvećih rezultata dijeljenja do broja koliko se zastupnika bira u izbornoj jedinici Primjena od 1899. u Belgiji, danas najrasprostranjenija metoda, primjena u Hrvatskoj od 1992. Smatra se da više pogoduje većim strankama

Prohibitivna klauzula ili izborni prag n n n Lista ili koalicija mora osvojiti određeni udio (%) u glasovima ili određeni broj izravnih mandata da bi imala pravo sudjelovati u raspodjeli mandata Moguća na nacionalnoj razini ili razini izbornih okruga Nohlen – prohibitivna klauzula odnosi se samo na stranke, ne na kandidate (djelomično netočno – franc. zakon zahtijeva prag od 12, 5% od ukupnog broja birača da bi kandidat kao 3. ušao u 2. krug) zakonska, umjetna prepreka za ulazak u parlament Funkcija: isključivanje malih stranaka iz raspodjele mandata kako bi se ostvario koncentracijski učinak u stranačkom sustavu

TEMELJNA TIPOLOGIJA IZBORNIH SUSTAVA n Podjela prema načelu predstavništva 1) Većinski izborni sustavi n načelo većine n Načelo ‘pobjednik uzima sve’ (winnertake-all) 2) Razmjerni izborni sustavi n načelo razmjernosti n načelo udjela u glasovima

DVA NAČELA PREDSTAVNIŠTVA n n Cilj u većinskim izborima je proizvesti vladinu većinu jedne stranke ili jedne koalicije stranaka Cilj u razmjernim izborima je u parlamentu vjerno preslikati društvene i političke skupine koje postoje u biračkom tijelu

Većinski izborni sustavi-podjela n n n Temeljna značajka većinskog sustava – ‘winner-takeall’ (pobjednik uzima sve) Tip izborne jedinice n Glasovanje za pojedinačnog kandidata n Glasovanje za listu Zahtijevana većina za izbor n Jednokružni većinski izborni sustav (izbor relativnom većinom, plurality) n Dvokružni većinski izborni sustav (apsolutna većina u prvom krugu, relativna u drugom) n Sustav alternativnog preferencijskog glasovanja

Većinski izborni sustavi – tip izborne jedinice n Glasovanje za pojedinačnog kandidata n n n Uninominalna izborna jedinica – birač ima jedan glas i bira jednog kandidata (primjer – Donji dom britanskog Parlamenta) Plurinominalna izborna jedinica – (Primjer glasovanja za zastupnike srpske nacionalne manjine: RH je izborna jedinica u kojoj se biraju 3 zastupnika; birač ima 3 glasa (može zaokružiti imena do 3 kandidata) Glasovanje za listu n n Plurinominalna izborna jedinica – birač ima onoliko glasova koliko se bira predstavnika u datoj izbornoj jedinici, ali nema pravo dati više glasova jednom kandidatu (primjer izbora za španjolski Senat: u svakoj pokrajini bira se neposredno 4 senatora, birači imaju 3 glasa koja mogu rasporediti različitim političkim opcijama) Plurinominalna izborna jedinica – primjer glasovanja za listu predsjedničkih elektora u nekoj od američkih država; svaki birač ima jedan glas

Većinski izborni sustavi – Jednokružni većinski izborni sustav n n najjednostavniji izborni sustav Za izbor potrebna relativna većina (više od bilo kojeg drugog kandidata – ‘first past the post’) Britanski Donji dom (House of Commons) – 650 zastupnika u 650 izbornih jedinica (tek od 1885. jednomandatni izb. okruzi, a od 1984. pravilo) SAD – Zastupnički dom (House of Representatives) – 435 zastupnika u 435 izbornih jedinica Zamišljen da stvori stabilan dvostranački sustav

UJEDINJENO KRALJEVSTVO – DOMOVINA IZBORNOG SUSTAVA RELATIVNE VEĆINE

Izborni sustav relativne većine kao temelj ‘westminsterskog’ modela n n sustav relativne većine treba djelovati tako da kontinuirano i očekivano 'proizvodi' jednostranačku parlamentarnu većinu nužno je ispunjavanje četiri temeljna preduvjeta n n obeshrabriti birače da glasuju za treće stranke dodijeliti tim trećim strankama vrlo malo parlamentarnih mjesta u odnosu na broj njihovih glasova dati 'bonus' u mjestima stranci s najvećim brojem glasova i dodijeliti taj 'bonus' na nepristran način

Parlamentarni izbori 2005. u UK n n n n n Laburisti 355 (35, 2%) Konzervativci 198 (32, 4%) Liberal. Demokrati 62 (22%) Škotska nacionalna stranka 6 (1, 5%) Zeleni 0 (1%) Sinn Fein 5 Demokratski unionisti 9 Plaid Cymru 3 Soc. demokrat i laburistička stranka (Sj. Irska) 3 Bez mandata UKIP, BNP, Zeleni

Parlamentarni izbori 2010. u UK n n n n n Konzervativci 306 (36, 1%) Laburisti 258 (29, 0%) Lib. Demokrati 57 (23%) Škotska nac. stranka 6 (1, 7%) Zeleni 1 (0, 9%) Sinn Fein 5 Demokratski unionisti 8 Plaid Cymru 3 Soc. demokrat i laburistička stranka (Sj. Irska) 3 Bez mandata UKIP, BNP

Parlamentarni izbori 2015. Konzervativci – 330 (36, 9%) Laburisti – 232 (30, 4%) Škotska nacionalna stranka – 56 (4, 7%) Liberalni demokrati – 8 (7, 9%) UKIP – 1 (12, 6%) Zeleni – 1 (3, 8%) Ostali - 22 n Pobjede po izbornim jedinicama

Parlamentarni izbori 2017. Konzervativci – 317 (42, 4%) Laburisti – 262 (40, 0%) Škotska nacionalna stranka – 35 (3, 0%) Liberalni demokrati – 12 (7, 4%) DUP - 10 (0, 9%) Zeleni – 1 (1, 6%) Ostali - 13 n Pobjede po izbornim jedinicama

Pluralitet izbornih sustava u UK i posljedice po stranački sustav n n n n Sustav relativne većine primjenjuje se u izborima za Donji dom Parlamenta, ali se koriste i drugi izborni sustavi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Za Europski parlament razmjerni izbori s više izbornih jedinica Za škotski parlament njemački model personaliziranih razmjernih izbora Za izbor gradonačelnika preferencijalni većinski model dodatnog glasa Različiti, a naročito razmjerni izbori te postojanje regija i regionalnih stranaka omogućuju veći broj ‘parlamentarnih stranaka’ tako da UK danas nema dvostranački sustav Treće stranke dobivaju sve više glasova (oko 35% na izborima 2010. ) tako da je sve teže ostvariti parlamentarnu većinu jedne stranke, a ako se ona i ostvari počiva na relativno malom % biračke potpore što ozbiljno delegitimira sustav relativne većine Izbori 2010. ne ‘proizvode’ pobjedničku stranku – posljedica koalicijska vlada Konzervativaca i Liberalnih demokrata

UK referendum o sustavu ‘alternativnoga glasovanja’ 2010. n n n Sustav preferencijskog glasovanja Birač dodjeljuje preferencije kandidatima Pobjeđuje kandidat koji osvaja apsolutnu većinu 1. preferencija, ukoliko nijedan nema takvu većinu , posljednji kandidat po broju 1. preferencija se briše iz daljnje računice a 2. preferencije birača koji su glasovali za njega raspoređuju se preostalim kandidatima i ponovno se utvrđuje ima li tko apsolutnu većinu glasova Postupak se ponavlja tako dugo dok jedan kandidat nema većinu palih glasova Prednost: većinski sustav koji teži tome da izabrani kandidat ima potporu većine, ali to postiže u jednom krugu glasovanja

FRANCUSKI MODEL DVOKRUŽNOG VEĆINSKOG SUSTAVA

Dvokružni većinski izborni sustav n n n Sustav apsolutne većine u jednomandatnim okruzima U pravilu dva izborna kruga – u 1. krugu zahtijeva se 50% + 1 glas za pobjedu, u 2. krugu glasovanja (balotaža) natječu se samo kandidati s određenim % glasova ili samo 2 kandidata s najvećim brojem glasova - pobjeđuje kandidat s najviše glasova – primjena ne samo kod izbora predstavničkih tijela već često kod izbora predsjednika država ili kod neposrednog izbora gradonačelnika Primjer: Francuska, Hrvatska 1990. Sustav dovodi do bipolarizacije - formiranja dva stranačka bloka, u pravilu lijevi i desni Sustav dominantan pri neposrednom izboru predsjednika država ili lokalnih izvršnih dužnosnika (gradonačelnika), ali marginaliziran kod izbora predstavničkih tijela

Značajke dvokružnog većinskog izbornog sustava n n n Izbori se, u pravilu, provode u dva izborna kruga, budući da kandidati rijetko u prvome krugu ostvaruju apsolutnu većinu glasova U prvom krugu birači glasuju slobodno za onu političku opciju koja im je najbliža, baš kao što to čine pri razmjernom izbornom sustavu Logika glasovanja: u prvom krugu se bira, u drugom odstranjuje Birači mogu svjesno preorijentirati svoj izbor na temelju rezultata prvoga kruga i glasovati i nadalje za onu političku opciju za koju su glas dali u prvom glasovanju ili, ukoliko njihov kandidat nije dobio dovoljno glasova za ulazak u drugi krug, za kandidata koji je za njih 'drugo najbolje rješenje'. Glasuje se, barem u određenoj mjeri, i za osobe, a ne samo za stranke. Izborni sustav doprinosi reduciranju fragmentacije stranačkog sustava i prestrukturiranju političkog sustava u bipolarnom obliku i time stvara učinak koji ostvaruje tipičan većinski sustav, ali ga ostvaruje na finiji način, tj. utječući na birača da promijeni svoju preferenciju zbog rezultata 1. izbornog kruga, a ne zbog manipulacije samog izbornog sustava.

Najvažnija značajka – 2 kruga n n n U nizu specifičnosti dvokružnog izbornog sustava najizrazitija se ogleda u tome da birač ima mogućnosti dva puta glasovati Sartori - "svi drugi izborni sustavi pružaju samo jedan hitac. Dvokružni sustav i samo dvokružni sustav, je sustav s dva hica" Budući da je prvi krug odabiranje (selection), a ne izbor (osim ako neki kandidat odmah ne postigne apsolutnu većinu), prvi krug je pomalo funkcionalni ekvivalent preliminarnih izbora; on izdvaja kandidate kojima je sklon najveći dio glasača Drugi krug - na tom stupnju glasač je natjeran na 'strateško glasovanje' za moguće pobjednike krucijalni aspekt sustava – glasač koji je natjeran za svoj drugi ili treći odabir (ili, u najgorem slučaju, za manje zlo) za to ograničenje ne može okriviti izborni sustav; on mora za to okriviti iznad svega većinsku volju drugih glasača, oni su ti koji su ga prinudili. dvokružni izborni sustav tjera stranke, između prvog i drugog kruga, na međusobno dogovaranje i povezivanje i stvaranje strateških koalicija kako bi njihovi kandidati u pojedinim izbornim jedinicama mogli ostvariti većinsku potporu

Dvokružni sustav u Francuskoj n n n 577 jednomandatnih izbornih okruga (11 u dijaspori) Kandidat izabran u 1. kruga ako je dobio apsolutno većinu glasova uz uvjet da je to najmanje 25% od ukupnog broja birača Ako nijedan kandidat nije osvoji tu većinu u 2. krugu pravo sudjelovanja imaju automatski prva 2 kandidata po broju glasova uz mogućnost trećeg kandidata ako je dobio najmanje 12, 5% glasova od ukupnog broja birača u izbornom okrugu (triangulaire) Prije 2. kruga obično dolazi do odustajanja trećih kandidata u korist jednog od prve dvojice U 2. krugu izabran kandidat koji je dobio većinu – u slučaju istog broja glasova izabran je stariji kandidat

Izborni okruzi u Francuskoj

Izabrani u 1. krugu izbora 2012.

Vodeći u 1. krugu izbora 2012.

Izbori za Nacionalnu skupštinu 2012. n Rezultati 2. kruga izbora za Nacionalnu skupštinu 2012. (većina prema općinama)

Francuski parlamentarni izbori 2012. n Dva bloka n n n Lijevi blok: socijalisti + zeleni, Radikalna stranka ljevice i Građanski i republikanski blok Desni blok: Savez za narodni pokret (UMP) i nekoliko manjih desnih stranaka Krajnja desnica: Nacionalni front 1. krug: socijalisti 29% a ljevica ukupno 40%; desni centar oko 35%, a UMP 27%, Nacionalni front 13, 6% (samo 36 zastupnika izabrano u I. krugu 2. krug: socijalisti 41 glasova% (48, 5% MP), ostala ljevica oko 9% MP; desni centar oko 40% MP (UMP 33, 6% MP s oko 38% glasova); krajnja desnica Nacionalni front 2 zastupnika (o, 35%)

RAZMJERNI IZBORNI SUSTAVI

Razmjerni izborni sustavi n n n Načelo da svaka politička stranka ili grupacija dobiva u predstavničkom tijelu broj mandata razmjeran broju glasova – načelo udjela Primjena u većim izbornim okruzima (od 3 naviše – primjer: Županijski dom Sabora po 3 zastupnika iz svake županije) Indeks razmjernosti – povećava se s brojem mandata u izbornom okrugu Izborni prag ili prohibitivna klauzula – minimalni % glasova – djelovanje suprotno razmjernosti Najizrazitija primjena u europskim zemljama – Benelux, skandinavske države, SR Njemačka, Austrija, Španjolska, nove demokracije istočne i središnje Europe

Temeljne vrste razmjernih izbornih sustava n n n Sustavi kandidacijskih listi (list systems) – n glasovanje za liste kandidata, koje mogu uključivati i mogućnost preferencijskog glasovanja za kandidate na listi Kombinirani sustavi (personalizirani razmjerni sustav) n Njemački model glasovanja za kandidate u jednomandatnim jedinicama i stranačke liste, s ciljem da ukupan rezultat izbora odgovara razmjernom sustavu Sustav jedinstvenog prenosivog glasa (single transferable vote) - irski model glasovanja za kandidate u višemandatnoj izbornoj jedinici

Razlikovanje razmjernih izbornih sustava – temeljni elementi n Formula preračunavanja glasova – n n Struktura izborne jedinice n n n n metoda djelitelja ili količnika Veličina – broj zastupnika koji se bira Jedna ili dvije razine oblikovanja (regionalne + nacionalna) Dodatna zastupnička mjesta – njemački sustav Izborni prag predizborne koalicije Mogućnost podijeljenog glasovanja – njemački model Liste – zatvorene, poluotvorene, otvorene

Nizozemski izborni sustav – primjer čistog razmjernog sustava n n 150 mjesta u Zastupničkom domu, poluotvorene stranačke liste Izborni prag čini 1/150 (0, 67% glasova), broj glasova stranke podjeli se sa 150 i taj broj čini tzv. Hareovu kvotu, odnosno broj glasova potreban za 1 zastupničko mjesto 2017. izbori - 10, 516, 041 glasova: 150 =70. 107 (kvota), odnosno broj glasova za 1 zastupnika Eventualna nedodijeljena mjesta raspoređuju se temeljem D’Hondtove metode imajući u vidu glasove stranaka koji nisu uračunati

Nizozemski izbori 2017. n n n n Narodna stranka za slobodu i demokraciju - VVD (konzervativni liberali) – 33 mandata (21, 3%) Laburisti – 9 (5, 7%) Stranka slobode PVV (anti-islamistička, euroskeptična, desni populizam - Gerd Wilders) – 20 (13, 1%) Socijalistička stranka – 14 (9, 1%) Kršćansko-demokratski apel – 19 (12, 4%) Demokrati 66 (soc. liberali)– 19 (12, 2%) Kršćanska unija – 5 (3, 4%) Zelena ljevica – 14 (9, 1%) Reformska politička stranka (kršćanska desnica) – 3 (2, 1%) Stranka za (prava) životinja – 5 (3, 2%) 50 plus (stranka penzionera) – 4 (3, 1%) Denk – 3 (2, 1%) – nova stranka Forum za demokraciju (euroskeptična, nacionalno konzervativna) – 2 (1, 8%) – nova stranka KOALICIJA n Nakon pregovora i izrade koalicijskog programa vlada je formirana (26. 10. ) 225 dana nakon izbora (15. 3. ) – najduže razdoblje bez nove vlade u Nizozemskoj

Kombinirani sustav - Personalizirani razmjerni sustav u Njemačkoj n n n n Na prvi pogled mješavina većinskog i razmjernog sustava ali zapravo razmjerni sustav Podjela države na jednomandatne izb. jedinice (299) i višemandatne izb. jed. (federalne pokrajine) u kojima se bira 299 zastupnika Birač ima 2 glasa: jednim glasa za pojedinačnog kandidata, a drugim za pokrajinsku (stranačku) listu 5% nacionalni izborni prag ili 3 pojedinačna mandata Izračun broja mandata za svaku stranku temeljem 2. glasa na državnoj razini Od ukupnog broja mandata koji pripada svakoj pokrajinskoj listi odbijaju se mandati koje su osvojili njeni pojedinačni kandidati u jednomandatnim izbornim jedinicama temeljem 1. glasa Mogućnost prekobrojnih mandata (tzv. ‘Überhangmandat’) sve do novele izbornog zakona 2013.

Njemački izborni sustav

n n 299 izbornih okruga – bira se 1 zastupnik Savezne pokrajine kao izborne jedinice – pokrajinske stranačke liste

Glasački listić za Bundestag n n Birač ima dva glasa Može različito glasovati (za stranku ali ne i njenog kandidata i obratno) Važniji 2. glas (za stranke) iako birači misle da je važniji glas za kandidata Dozvoljeno biti kandidatom u pojedinačnoj izbornoj jedinici i na listi stranke

Izbori 2009. prvi glas drugi glas

Rezultati 2009. Stranka Broj glasova 11. 828. 277 CSU 2. 830. 238 FDP 6. 316. 080 SPD 9. 990. 488 Zeleni 4. 643. 272 Ljevica 5. 155. 933 CDU Ukupno % gla- Direkt. sova mandati Preko- Ukupno brojni 27, 3 173 21 194 6, 5 45 3 45 14, 6 - - 93 23, 0 64 - 146 10, 7 1 - 68 11, 9 16 - 76 299 24 622

Način izračuna broja zastupnika 1. 2. 3. 4. U razdiobi mandata sudjeluju stranke koje su osvojile najmanje 5% glasova na razini SRNJ ili 3 direktna mandata Ukupan broj mandata utvrđuje se prema broju 2. glasova Broj mandata koji pripadaju stranci raspoređuje se na pokrajine, s obzirom na udjel 2. glasova za stranku u svakoj pokrajini Utvrđuje se koliko je (ako je) stranka osvojila direktnih mandata – ostatak mandata zastupnika dolazi sa stranačke liste

Problemi izbornog sustava n n n u personaliziranim razmjernim izborima s pravom na dva glasa može doći do cijepanja glasova ako kandidat kojega je birač izabrao izravnim glasovanjem ne pripada izabranoj stranci Cijepanje glasova može povećati prekomjernost mandata Prekobrojni mandati – stranka u pokrajini osvoji više direktnih mandata u jednočlanim izbornim jedinicama temeljem 1. glasa, nego što joj pripada prema rezultatu stranačke liste (2. glas) n n n Rezultat taktičkog glasovanja birača Paradoks: smanjenje potpore ‘narodnim strankama’ (CDU-CSU i SDP) dovodi do porasta broja’prekobrojnih’ mandata ‘prekobrojni’ mandati počinju biti relevantni u smislu osiguravanja parlamentarne većine Nakon izbora 2009. apsolutni rekord – 24 ‘prekobrojna’ mandata CDU-CSU Primjer Bavarske – ‘prekobrojni mandati CSU

Primjer Bavarske – izbori 2009. n n n 45 izbornih jedinica + 45 mjesta sa stranačkih lista = 90 CSU osvaja svih 45 izbornih jedinica ali dobiva 42, 5% 2. glasova (za stranačku listu) Temeljem 2. glasova CSU ima pravo na 42 mandata – 3 su ‘prekobrojna’

Presude Ustavnog suda o neustavnosti njemačkog izbornog zakona n n Prva presuda iz 2008 – uzrokovana pojavom tzv. negativne težine glasa (negatives stimmgewicht) a u svezi s mogućnošću ‘prekobrojnih’ mandata - ona utječe na rezultat izbora jer omogućuju da glas građana za određenu stranku dovede do toga da ona zbog toga izgubi parlamentarni mandat (slučaj Dresden 2005. ) učinak negativne glasovne težine krši načelo jednakosti izbora. Jednaki doprinos prema uspjehu na izborima zahtijeva da doprinos svakoga glasa bude jednak, bez obzira za koju je stranku dan. Izborni sustav koji je osmišljen da dozvoljava da porast glasova dovodi do gubitka mandata ili da stranka ostvari veći broj mandata ako privuče manje glasova vodi prema arbitrarnim rezultatima i situaciji u kojoj se demokratsko natjecanje za pridobivanje biračkog tijela čini paradoksalnim. Učinak negativne glasovne težine također narušava jednakost izgleda za uspjeh glasova. Vladajuća koalicija (CDU-CSU i FDP) donosi novelu izbornog zakona, bez suglasja s opozicijskim strankama, koje upućuju ustavnu tužbu s obrazloženjem da i novi zakon ne sprječava pojavu Druga presuda 2012. – Ustavni sud ukida novi zakon, pritom daje naputak zakonodavcu da izradi takav novi zakon koji neće dopustiti više od 15 ‘prekobrojnih’ mandata

Novi izborni zakon za izbore 2013. n n n Presuda Ustavnog suda nalaže da ‘prekobrojni’ mandati ne smiju narušiti temeljni karakter razmjernih izbora Ustavni sud nalaže da ih ne smije biti više od 15 Dogovor stranaka – ako koja stranka dobije ‘prekobrojne’ mandate oni će biti izravnani dodatnim mandatima za ostale stranke u onom broju koji je potreban da bi se postigla razmjernost broja mandata prema osvojenim 2. glasovima (ausgleichmandaten) U svibnju 2013. donesen novi zakon koji u slučaju prekobrojnih mandata pojedinih stranaka predviđa izjednačujuće mandate za ostale parlamentarne stranke Zakonom se praktički propisuje nefiksni broj zastupnika Zakonska reforma pogoduje manjim parlamentarnim strankama koje ne osvajaju direktne mandate

Većinski dio njemačkih izbora 2013. n Relativna većina prvih glasova u izbornim okruzima u izborima 2013.

Rezultati njemačkih izbora 2013. i moguće koalicije

Paradoksalna pobjeda n n n Najbolji rezultat CDU-CSU (samo 5 mandata manje od apsolutne većine) od vremena kancelara Adenauera koji je jedini 1957. ostvario apsolutnu većinu u Bundestagu CDU-CSU ostao bez koalicijskog partnera FDP prvi puta u povijesti Mogućnost blokade jer stranke lijevog centra ne žele „pomoći” vladi u kojoj će dominirati CDU-CSU

Izbori za Bundestag 2017.

Izbor Škotskog parlamenta – uvoz njemačkog modela

TERITORIJALNI ASPEKT IZBORNIH JEDINICA

Gerrymandering – političko krojenje izbornih okruga n n n Ad hoc krojenje izbornih jedinica u smislu da se izborni okruzi iscrtavaju tako da uključe, a time i proizvedu, pobjedničke relativne većine Manipulacija granicama izbornih jedinica koja teži stvoriti unaprijed određene pobjednike Naziv prema guverneru Masachussettsa Elbridgeu Gerryju (izbori 1812. ) Temeljna primjena u jednomandatnim izbornim okruzima (SAD, V. Britanija) Nakon svakog popisa stanovništva ustavna obveza iscrtavanje novih granica kako bi okruzi imali jednaki broj stanovnika/birača u skladu s načelom “jedan čovjek – jedan glas”

Gerrymander 1812.

Gerrymandering u SAD n n U 44 od američkih 50 država o granicama izbornih okruga za House of Representatives odlučuju zakonodavna tijela, a ne nezavisne komisije, iako granice izbornih okruga za državnu legislaturu većinom određuju nezavisne komisije 2011. godina usklađivanja granica izbornih okruga s popisom stanovništva Prijedlog 77 2005. u Californiji da građani na referendumu odluče žele li da ubuduće granice izbornih okruga definira komisija koju će činiti umirovljeni suci umjesto zakonodavca – prijedlog odbijen, ali 2008. i 2010. prihvaćeni prijedlozi da to čini komisija sastavljena od 14 osoba (5 Rep. , 5 Dem. i 4 nez. ) a odluke se donose prihvaćanjem od većine iz sve tri sastavnice U SAD sudovi sankcionirali tehniku gerrymanderinga kao legitimno sredstvo osiguravanja predstavljenosti manjina (naročito afroameričke i latinoameričke), iako postoje i novije sudske odluke da je rasno pogodovani gerrymandering neustavan (Shaw v. Hunt 1995, Vrhovni sud SAD; Hunt v. Cromartie, 1999)

Suvremeni gerrymandering – primjer n n n 17. kongresni okrug u Illinoisu (ZEC NA SKATEBOARDU) “Bizarna konfiguracija je tradicionalna karakteristika političkog gerrymandera” (sudac John Paul Stevens, Hunt v. Cromartie, Vrhovni sud SAD 1999) Rezultat međustranačkog dogovora (koncentracija glasača pojedine stranke)

Suvremeni gerrymandering – izborni okrug 320 km uz obalu

Gerrymandering u V. Britaniji – novi Zakon o parlamentarnim izborima i izbornim okruzima n n Nova konzervativno-liberalna vlada donijela novi zakon o parlamentarnim izborima i izbornim okruzima za House of Commons – smanjivanje broja zastupnika sa 650 na 600 (+ referendum o sustavu alternativnog glasa) Službeni razlog – eliminiranje razlike u broju birača tako da svi okruzi imaju cca 76. 000 birača (sada u Walesu oko 56. 000, a u Engleskoj 72. 000) neslužbeni – smanjiti za 20 broj sigurnih okruga za Laburiste, bez obzira što granice predlažu neovisni stručnjaci Zbog zahtjeva za jednakim brojem birača nemoguće je poštivati tradicionalne administrativne granice izbornih okruga

POLITIČKE POSLJEDICE IZBORNIH ZAKONA

Duvergerovi zakoni (1946. ) n n Izborni sustav odlučno utječe na politički život neke zemlje posredstvom političkih stranaka (izborni sustav stranački sustav politički sustav) Tri hipoteze: n n n Razmjerni izborni sustav potiče višestranački sustav Dvokružni većinski izborni sustav potiče višestranački sustav usmjeren prema stvaranju koalicija Jednokružni većinski izborni sustav potiče stranački dualizam (blokada uspona trećih stranaka i njihovo potiskivanje iz političkog života, potpredstavljenost ‘treće’ stranke) – za Duvergera “jedini istinski sociološki zakon”

Političke posljedice izbornih zakona – Douglas Rae 1967. n n n Relativna prednost jakih stranaka nad slabijim prisutna u svim izbornim sustavima nastoji biti većom kod većinskih izbora (relativne i apsolutne većine) nego kod sustava razmjernog predstavništva Većinski izborni sustavi nastoje dati veću prednost najjačoj stranci nego razmjerni sustavi Jednokružni većinski izborni sustav uzrokuje dvostranački sustav Većinski izborni sustavi nastoje uskratiti predstavništvo većeg broja manjih stranaka nego što to čine razmjerni izborni sustavi Razmjerni izborni sustavi više su povezani s razmrvljenim parlamentarnim stranačkim sustavom nego većinski izb. Sustavi Većinski izborni sustavi nastoje uvećati promjene u potpori birača strankama kod raspodjele predstavničkih mjesta, a razmjerni sustavi nemaju takav učinak

Tendencijski učinci izbornih sustava na makrorazini političkog sustava n Većinski izbori n n n Dvostranački sustav Jednostranačka većina u parlamentu Jednostranačka vlada Prevlast vlade nad parlamentom Jaka uloga premijera Većinska demokracija (Westminsterski model) n Razmjerni izbori n n n Višestranački sustav Pravedno političko predstavništvo Koalicijska vlada Približna ravnoteža između vlade i parlamenta Konsenzualna demokracija

IZBORNI INŽENJERING

VRSTE IZBORNOG INŽENJERINGA n n n Mijenjanje izbornog sustava (pretvaranje glasova u mandate) Krojenje izbornih okruga (gerrymandering) Mijenjanje broja zastupnika koji se biraju u izbornom okrugu (veličina izborne jedinice) - tullymandering - nastojanje da se u razmjernom izbornom sustavu u Irskoj pogoduje vladajućoj koalicije putem određivanja broja zastupnika koji se biraju u izbornom okrugu

Talijanski izborni zakon iz 2005. kao par excellence izborni inženjering n n Zakon iz 2005. (nekoliko mjeseci prije izbora) uvodi sustav razmjernog predstavništva s dodatnim bonusom za relativno najjaču stranku ili koaliciju (premio di maggioranza) i mijenja raniji mješoviti većinsko – razmjerni sustav iz 1993. (G. Pasquino – depersonalizirani razmjerni sustav s većinskim bonusom) Vladajuća Berlusconijeva koalicija želi na izborima 2006. maksimalizirati svoj izborni rezultat i umanjiti očekivanu pobjedu koalicije lijevog centra

HRVATSKI IZBORNI INŽINJERING 1990 -TIH n n n Promjene izbornog sustava prije svakih izbora (većinski, različite kombinacije mješovitog većinsko-razmjernog sustava, razmjerni sustav) Posebna izborna jedinica za dijasporu 1995. (12 zastupnika) Izborne jedinice za izbor zastupnika 1999. (gerrymandering u razmjernom izbornom sustavu)

SUVREMENI HRVATSKI IZBORNI INŽENJERING n Način izbora zastupnika “dijaspore” - druge države u Europi sa rezerviranim mjestima u parlamentu za dijasporu imaju sustav podjele svijeta na izborne okruge, a Hrvatska izbor putem liste (omogućuje izbor dijaspore iz jedne države ) n Način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine – specifičan oblik većinskog sustava s maksimalnom premijom za relativnog pobjednika n Prekrajanje granica 10 izbornih jedinica za izbor 140 zastupnika - omogućeno opredjeljenjem da se u svim izbornim jedinicama bira jednaki broj zastupnika (14) pa se one moraju “krojiti” kako bi se broj birača izjednačio u skladu s načelom jednakosti glasa

Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima, Venecijanska komisija, 2002. n Stabilnost izbornog prava – točka 2. b “Fundamentalni elementi izbornog prava, naročito sam izborni sustav, članstvo izbornih komisija i iscrtavanje granica izbornih okruga, ne bi smjelo biti otvoreno za izmjene manje od godinu dana prije izbora ili bi trebalo biti zapisano u ustavu ili na razini višoj od običnog zakona” (Code of good practice in electoral matters – Guidelines and explanatory report, u Electoral law, Council of Europe Publ. , 2008, s. 21)

PRAVNA ZAŠTITA OD IZBORNOG INŽENJERINGA U HRVATSKOJ n n n Izborni zakoni kao organski zakoni (većina svih zastupnika za donošenje) – ovisi o jedinstvu koalicije Ustavni zakon za provedbu Ustava – čl. 5 propisuje da zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika moraju biti donijeti najkasnije godinu dana prije redovitih izbora Ustavni sud – izvješće od 8. 12. 2010. problematično iz 2 razloga: n a) tvrdnja da UZPU/10 nije ustavni zakon po pravnoj snazi i n b) da se rok iz čl. 5 odnosi isključivo na izborne promjene koje proizlaze iz Promjene Ustava 2010 (što dovodi do apsurda: Zakon o izborima zastupnika se što se tiče XI. IJ mora uskladiti godinu dana prije izbora, ali se način izbora za I-X IJ može mijenjati i nakon toga roka)

ONEMOGUĆIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA n n Konstitucionalizacija izbornog sustava - ugraditi temeljna načela izbornog sustava u ustavni tekst, koji je u pravilu teško mijenjati bez suglasnosti najvažnijih političkih opcija (primjeri: Portugal Belgija, Danska, Švedska, Poljska, Češka, Slovenija) Izborni zakon – donošenje 2/3 većinom (primjer Slovenije)

NEPOSREDNI PREDSJEDNIČKI IZBORI

Načini izbora šefa države n n Izbor od parlamenta Izbor od određenog izbornog kolegija kojeg čine članovi parlamenta i zastupnici regionalnih ili pokrajinskih skupština Njemačka, Italija Izbor od elektorskog kolegija – kvazineposredni izbori u SAD Neposredni izbor

Modeli neposrednog izbora n n Dvokružni većinski sustav, nužno 50% + 1 glas u prvom krugu (sve europske države, ali trend i u Latin. Americi –Brazil, Kolumbija, Ekvador, Nikaragva, Urugvaj), u 2. krugu relativna većina Kvalificirana relativna većina u 1. krugu (npr. 45% u Argentini ili 40% s najmanje 10% prednosti nad drugim natjecateljem) Relativna većina (Venecuela) Apsolutna većina, a ako je nema nijedan kandidat parlament bira između 3 s najviše glasova (Bolivija)

Neposredni izbor predsjednika n n n Weimarski ustav 1919. prvi predviđa neposredni izbor predsjednika Nakon 2. svj. rata trend započinje s Ustavom V. francuske republike - ustavni amandman iz 1962. Danas u Europi neposredan izbor: Austrija, Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Island, Irska, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Crna Gora Slovačka, Slovenija, Češka, Makedonija, Srbija, Hrvatska, Ukrajina, Rusija

Francuski model n n Neposredan izbor od 1962. Izvorno 7 god. bez ograničenja, sada 5 god. s ograničenjem na dva mandata Dvokružni većinski sustav Specifičan model kandidiranja: n n n 500 potpisa potpore gradonačelnika i drugih lokalnih dužnosnika i to iz najmanje 30 okruga i ne više od 50 iz pojedinog okruga Nastoji se spriječiti kandidiranje manjih stranaka Usmjereno protiv radikalno desnog Nacionalnog fronta, jer dužnosnici ne žele javno dati potporu čelniku te stranke u kandidaturi

Problematični izbori 2002. n n Tradicionalno u 2. krug ulaze predstavnici ljevice (socijalisti) i desnog centra Na izborima 2002. tri kandidata s nevelikom razlikom u 1. krugu: n n n Jacques Chirac (Okupljanje za Republiku) 19, 88% Jean-Marie Le Pen (Nacionalni front) 16, 86% Lionel Jospin (Socijalistička stranka) 16, 18% U 2. krugu Chirac osvaja 82% glasova Primjer ističu u SAD kao mogućnost da ekstremni kandidat uđe u 2. krug

AMERIČKI PREDSJEDNIČKI IZBORI 2012. I ELEKTORSKI KOLEGIJ

Povijesni izvori elektorskog kolegija • • • ‘očevi utemeljitelji’ američkog Ustava žele odvojeni izbor predsjednika od Kongresa (sprječavanje korupcije predstavničkog tijela) Ne prihvaća se neposredni izbor (nejednakost država, nejednakost biračkog prava, ogromnost teritorija, predemokratično rješenje) Rješenje: izbor od nekog drugog tijela izvan Kongresa, elektorski kolegij kao tijelo za jednokratnu uporabu, omjer državnih elektora kao kompromis dva načela predstavništva: većinskog i razmjernog – broj elektora jednak broju članova Kongresa Elektori zamišljeni kao neovisne osobe koje prema vlastitom uvjerenju glasuju za kandidate

Povijesni razvitak elektorskog kolegija • • • Nakon Washingtona dvostranačko natjecanje Postepeni prelazak na izbor elektora od strane naroda, a ne više državnih zakonodavnih tijela Prihvaćanje ‘unit rule’: onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova u državi dobiva sve njene elektorske glasove Elektori postaju puka transmisija stranačke volje Dvostranačke omogućuje da u pravilu jedan kandidat ostvari većinu elektorskih glasova pa je nepotrebna rezervna procedura glasovanja u Predstavničkom domu glasovanjem državnih delegacija (osim 1800. i 1824. ) Jedina amandmanska promjena: odvojeno glasovanje za predsjednika i potpredsjednika

Elektorski kolegij i izbor predsjednika • • • 538 elektorskih glasova (odgovara ukupnom broju članova Kongresa 435 + 100 + 3 glasa za Okrug Columbia) Pobjedniku potrebna apsolutna većina (270) Ukoliko nijedan kandidat nema apsolutnu većinu elektorskih glasova izbor između tri kandidata s najvećim brojem glasova vrši Predstavnički dom ali se glasuje putem država i za izbor potrebna većina državnih delegacija (provedeno 1800. i 1824. )

Suvremene značajke izbora američkog predsjednika • • Elektorski kolegij nema alternative (neposredni izbor glasovanjem naroda) zbog protivljenja malih država Ne postoji ustavno pravo američkih građana da glasaju za predsjednika (sve počiva na zakonima pojedinih država) – za predsjednika ne mogu glasovati američki građani u Portoriku Zbog pravila da svi elektorski glasovi u državi idu pobjedniku moguće da elektorski pobjednik ostvari manje glasova birača (slučaj 2000. Bush – Gore, Bush osvaja 271, a Gore 266 elektorskih glasova, Gore dobiva 500. 000 glasova birača više) Pojava trećeg snažnog kandidata mogla bi onemogućiti da bilo koji kandidat osvoji apsolutnu većinu glasova

BROJ ELEKTORSKIH GLASOVA PO DRŽAVAMA porast i pad broja elektora pojedinih država nakon popisa stanovništva 2010.

SAVEZNE DRŽAVE I ELEKTORSKI GLASOVI 2008. Obama 365 Mc. Kain 173 69, 297, 997 glasova 59, 597, 520 glasova

Promjenjive države n Presudna uloga ‘swing states’ (država koje nisu u pravilu ‘demokratske’ ili ‘republikanske’ već mali postotak birača može državu usmjeriti na jednu ili drugu stranu)

ELEKTORSKI KOLEGIJ I IZBORI 2012.

ELEKTORSKI KOLEGIJ 2016.

Međudržavni ugovor o nacionalnom narodnom glasovanju • • • National Popular Vote Interstate Compact (NPVIC) je sporazum između američkih saveznih država kojim se žele zamijeniti sadašnja pravila u svezi elektorskog kolegija s ciljem da se za predsjednika izabere kandidat koji je dobio najviše glasova građana SAD Do kolovoza 2011. sporazumu pristupilo 8 država + DC, s ukupno 132 elektorska glasa (24, 5% od ukupnog broja), odnosno 49% od 270 potrebnih za većinu Kada će dovoljan broj država (s najmanje 270 elektora) potpisati ugovor svi njihovi glasovi bit će dodijeljeni predsjedničkom kandidatu koji će dobiti najviše glasova građana u SAD

Države koje su prihvatile sporazum o izboru kandidata s najvećim brojem glasova u SAD Zeleno – države koje su prihvatile sporazum Žuto – u zakonodavnom postupku Sivo – države koje nisu prihvatile sporazum

HRVATSKI IZBORNI SUSTAVI

Hrvatski izborni sustavi n n n Izbor predsjednika Republike Izbor zastupnika u Hrvatski sabor Izbor zastupnika RH u EU parlament Izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana Izbor članova predstavničkih tijela u općinama, gradovima i županijama Izbor članova mjesnih odbora i gradskih četvrti

Izborni sustav za izbor predsjednika Republike n n Čl. 95 Ustava RH - neposredan izbor na 5 godina - u pravilu nema preklapanja s parlamentarnim izborima Zakon o izboru predsjednika RH Aktivno i pasivno biračko pravo izjednačeno Izbore raspisuje Vlada RH n n redoviti najmanje 30, najviše 60 dana prije isteka mandata Izvanredni (u roku 60 dana od prestanka obavljanja predsjedničke dužnosti)

Izborni sustav za izbor predsjednika Republike II. n n n Izbor apsolutnom većinom birača koji su glasovali u prvom krugu, u 2. krugu dva kandidata s najvećim brojem glasova iz prvog kruga a izabran je kandidat s najvećim brojem glasova birača U slučaju jednakog broja glasova izbori se ponavljaju Slučaj smrti kandidata n Prije izbora – stranka predlaže novog kandidata n Nakon prvog kruga – ako nitko nema većinu ponavlja se cijeli izborni postupak

Izborni sustav za izbor predsjednika Republike III. n Kandidiranje: čl. 7 -10. Zakona n Prijedlog političkih stranaka ili birača pojedinačno ili skupno n Jedna ili više stranaka zajedno n Temeljem statuta stranke ili odluke temeljene na statutu n Najmanje 10. 000 prikupljenih potpisa birača za sve kandidate (stranačke i nezavisne) – neki analitičari smatraju premalim brojem n Prijedlozi kandidata moraju biti dostavljeni Izbornom povjerenstvu RH najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora

Izbori za Hrvatski sabor (Zastupnički dom do 2000. ) n Brojne promjene izbornog sustava n n 1990. dvokružni većinski izborni sustav 1992. mješoviti većinsko-razmjerni sustav (60 zastupnika u jednomandatnim izbornim jedinicama + 60 zastupnika razmjerno na razini države po D’Hondtovu sustavu) 1995. mješoviti većinsko-razmjerni sustav (28 zastupnika u jednomandatnim izbornim jedinicama + 80 zastupnika razmjerno na razini države po D’Hondtovu sustavu) 1999. razmjerni sustav s 10 izbornih jedinica + 11. izborna jedinica za građane izvan RH + 8 zastupnika nacionalnih manjina (jednokružni većinski izborni sustav) + 3 zastupnika dijaspore

Trendovi promjene izbornog zakonodavstva Izborni inženjering stranke na vlasti: n n n n od većinskog prema razmjernom izbornom sustavu, poticanje opozicije da nastupa samostalno, a ne u koaliciji, korištenje proizvedene većine, korištenje mandata “dijaspore”, ograničavanja zastupljenosti manjina, krojenje izbornih jedinica, utvrđivanje rezultata.

Izborni zakon 1999. Radna skupina predlaže temeljna načela novog izbornog zakona Politički ciljevi: n n n povećati pravednost distribucije mandata, smanjiti broj stranaka u parlamentu, smanjiti broj mandata dijaspore, regionalizirati politički/izborni proces, osigurati političku učinkovitost, osigurati stabilnost izbornih institucija.

130

Izborni zakon iz 1999. n n n U 10 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika Izborne jedinice određuje Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Razmjeran sustav izbora – D’Hondtova metoda Izborni prag (prohibitivna klauzula) – 5% Birači s prebivalištem izvan RH – posebna lista – nefiksna kvota Nacionalne manjine (8 zastupnika – sustav relativne većine)

Zastupnički izbori – izborne jedinice

IZBORNE JEDINICE GRAD ZAGREB – podjela grada na četiri izborne jedinice

Otvorena pitanja izbornog sustava n n n n n Glasanje hrvatskih državljana bez stalnog prebiv. u RH, Izborne jedinice, Prevelik broj stranaka u Saboru, Nezavisne liste, Oblici zastupljenosti nacionalnih manjina, “Prejeftina” registracija stranaka za izbore, Velik gubitak glasova ispod izbornog praga, Financiranje kampanje, Medijsko, HRT, praćenje izbora.

Izbori za predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave n n Zakon o lokalnim izborima Biračko pravo n n n Državljani s 18 godina Uvjet prebivališta na području jedinice za čije predstavničko tijelo se provode izbori Izjednačeno aktivno i pasivno biračko pravo Državljani EU imaju biračko pravo Mandat n n n 4 godine Mogućnost Vlade RH da prijevremeno raspusti predstavničko tijelo Neobvezujući i neopozivi mandat

Izbori za predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave II. n n n Broj članova pred. tijela utvrđuje se zakonom (neparan broj) Razmjerni izbori – D’Hondtova metoda Cijelo područje jedinice lokalne/regionalne čini jednu izbornu jedinicu

Neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana n n n Izbor od strane apsolutne većine glasova birača izašlih na izbore 2. krug dva kandidata s najvećim brojem glasova, pobjeđuje kandidat s najviše glasova Zamjenik se bira zajedno s čelnikom Razrješenje putem lokalnog referenduma