Izborni kolegij diplomski studij 2 godina KOMPARATIVNI POREZNI

Izborni kolegij: diplomski studij – 2. godina KOMPARATIVNI POREZNI SUSTAVI (I. dio) Prof. dr. sc. Branimir Marković Izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić Mario Raič, mag. oec.

Sadržaj 1) Fiskalni federalizam 2) Porezni sustav 3) Porezni sustav Republike Hrvatske 4) Hrvatski porezni sustav – porezne promjene

1. FISKALNI FEDERALIZAM

-područje ekonomike javnog sektora nastalo u Sjedinjenim američkim državama, gdje su u središtu pozornosti prisutni oblici fiskalnih odnosa između saveznih (federalnih) država - Fiskalni federalizam dio je teorije javnih financija koji se bavi problematikom donošenja odluka u javnom sektoru s dvije ili više razina vlasti, njihovim mogućnostima razrezivanja poreza, te upotrebe tako prikupljenih sredstava.

Ishodište problematike koncepta fiskalnog federalizma može se pronaći u sljedećim analitičkim konceptima: §teorija javnih dobara §oporezivanja §javnom duga §teorije javnog izbora §različitih aspekata teorije lokacije.

Teorija fiskalnog federalizma nastoji pružiti odgovor na sljedeća pitanja (FUNKCIONIRANJE LOKALNE I SREDIŠNJE DRŽAVE & OPTIMALAN ODNOS): §koji su razlozi za prihvaćanje federalne, a ne unitarne strukture u državi? §koja pravila treba poštivati u određivanju odgovornosti, aktivnosti, funkcija i izvora prihoda različitim razinama fiskalne vlasti? §kakva je učinkovitost slobodne i neograničene migracije stanovnika iz jednog u drugo lokalno područje? §koja je uloga i poželjan oblik razina fiskalne vlasti unutar federalne i unitarne države?

Glavno pitanje fiskalnog federalizma: “Koja je razina fiskalne vlasti najpogodnija za obavljanje pojedine javne funkcije? ”

Tradicionalna se teorija fiskalnog federalizma bavi funkcijama lokalnih i središnje fiskalne vlasti u pogledu njihove uloge i odgovornosti u podjeli ekonomskih funkcija javnog sektora. Glavne su funkcije: §stabilizacijska funkcija §preraspodjela dohotka §alokacijska funkcija §regulatorna funkcija

Primarnu odgovornost za stabilizacijsku funkciju javnog sektora ima središnja fiskalna vlast. Središnja je država odgovorna za makroekonomsku politiku kojom osigurava stabilnost cijena i zaposlenosti. Stabilizacijska funkcija nije primarna za lokalne vlasti zbog njihove prostorno ograničene mogućnosti korištenja instrumentima fiskalne i monetarne politike.

Primarnu odgovornost za funkciju preraspodjele dohotka ima središnja fiskalna vlast. Razlozi za to su mogući problemi koji se pojavljuju zbog mobilnosti faktora proizvodnje i nejednakosti vlastitih prihoda među lokalnim jedinicama.

Alokacijska funkcija treba biti decentralizirana i ona daje najbolji motiv za federativni državni sustav i/ili sustav s više razina odlučivanja. Niže razine vlasti vode računa o alokaciji sredstava jer potražnja za javnim dobrima i uslugama nije jedinstvena unutar područja jedne države.

U provedbi regulatorne funkcije, lokalne vlasti su pretežito «agenti» središnje države. Regulatorna funkcija odnosi se na prostorno planiranje, izdavanje dozvola u području zaštite okoliša i ostala slična područja.

Fiskalna pravila i odgovornost Fiskalna pravila su u EU određena putem Direktive vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica Svaka od zemalja članica EU svoje proračunske politike i nacionalne fiskalne okvire mora temeljiti na fiskalnim pravilima EU Nacionalni okviri mogu se uglavnom dijeliti na 5 sastavnih dijelova: o proračunski statistički podaci, o numerička fiskalna pravila, o višegodišnji proračunski okviri, o neovisne nacionalne fiskalne institucije, o proračunski postupci.

Numeričkim fiskalnim pravilima nastoji se fiksirati pragove za proračunske vrijednosti, kao što je npr. visina proračunskog deficita kao postotak BDP-a. Temeljni su ciljevi numeričkih fiskalnih pravila: Øusklađenost s referentnim vrijednostima za deficit i dug navedenim u skladu s UFEU-om Øusvajanje višegodišnjeg razdoblja fiskalnog planiranja, uključujući pridržavanje srednjoročnog proračunskog cilja države članice. Numerička fiskalna pravila koja se odnose na pojedinu zemlju sadržavaju specifikacije u pogledu sljedećih elemenata: Ødefinicije cilja i područja primjene pravila Øučinkovitog i pravovremenog nadzora usklađenosti s pravilima, na temelju pouzdane i neovisne analize provedene od strane neovisnih tijela ili tijela funkcionalno neovisnih o fiskalnim vlastima države članice Øposljedica u slučaju neusklađenosti

2. POREZNI SUSTAV

-ukupnost poreza koji funkcioniraju u određenoj zemlji i koji u okvirima fiskaliteta države imaju najznačajniji utjecaj na definiranje najvažnijih aktivnosti države; -sve zemlje imaju različite porezne sustave (vjera, klimatski uvjeti, stavovi, ponašanje).

Čimbenici koji utječu na porezni sustav: - ustavno uređenje države - centralizacija/decentralizacija poreznog sustava - veličina teritorija - broj stanovništva i gustoća naseljenosti - demografska struktura - veličina javnog sektora - ekonomske integracije.

Zahtjevi koji se postavljaju pred suvremeni porezni sustav: • harmonizacija poreza a. ) unifikacija b. ) usklađivanje poreznih propisa • neutralnost poreza; bez državnog intervencionizma u kreiranju poreznog sustava

• smanjenje poreznog opterećenja; pronaći što više poreznih obveznika predstavlja jedan od oblika smanjenja poreznog opterećenja • jednostavnost u oporezivanju • prednost u oporezivanju potrošnje u odnosu na oporezivanje dohotka • pravednost u oporezivanju.

Najznačajniji porezni oblici u okvirima razmatranja poreznog sustava su porezi koji oporezuju sljedeće komponente: • dohodak, • promet i uslugu, • imovinu.

POREZ NA DOHODAK §uz porez na promet jedan od najznačajnijih poreznih oblika §važan instrument fiskalne politike → instrument politike raspodjele i politike rasta §kompliciran porezni oblik prvobitno se ovaj porez zvao glavarina §u Engleskoj je 1798. godine uveden porez na dohodak pod nazivom Aid and Contribution Tax za potrebe financiranja rata sa Napoleonom.

Karakteristike poreza na dohodak §velika financijska izdašnost = porezne vlasti žele što veći broj poreznih obveznika §kompliciranost = vodi se računa o svakom obvezniku §elastičnost = kroz direktnu, lomljenu, raščlanljenu progresiju §djelotvoran je instrument socijalne i ekonomske politike §skup, jer zahtijeva veliku administraciju.

Oblici poreza na dohodak Postoje tri osnovna oblika ovog poreza: 1. Engleski oblik poreza na dohodak 2. Romanski tip poreza na dohodak 3. Germanski tip poreza na dohodak

OPĆI POREZ NA PROMET Porez na promet je porezni oblik kod kojeg je porezni oblik praktički raspodijeljen na sve stanovnike neke države i kod kojeg su oporezivani gotovo svi akti prometa koji se obavljaju uz naplatu. - objekti oporezivanja primjenom poreza na promet su: proizvodi, usluge, prava i nekretnine.

- porez na promet je porezni oblik kojim se oporezuju svi ili veći dio objekata oporezivanja koji su predmet prometa. - ako se oporezuju samo neki predmeti prometa, onda se radi o posebnim, tj. pojedinačnim potrošnim porezima ili akcizama.

Povijest poreza na promet - oporezivanje prometa je prisutno u starim civilizacijama svijeta (5. stoljeće prije Krista, u Grčkoj, Egiptu, ovo oporezivanje su poznavali Asirci, Sumeri i Babilonci) - opći porez na promet je svoju pravu primjenu dobiva u vrijeme Prvog svjetskog rata (sredstva za podmirenje troškova rata), a poslije da bi se prikupila sredstva za uklanjanje posljedica ratnih razaranja.

Pojam i karakteristike općeg poreza na promet - najznačajniji oblik poreznog sustava - spadaju u posredne (neizravne, indirektne) poreze - pozitivne karakteristike ovog poreza su: jeftinoća, izdašnost, konstantnost i ugodnost - negativna karakteristika ovog poreza je regresivnost.

Oblici općeg poreza na promet 1. Jednofazni porez na promet a. ) Porez na promet u fazi proizvodnje b. ) Porez na promet u fazi trgovine na veliko c. ) Porez na promet u fazi trgovine na malo 2. Višefazni porez na promet 3. Svefazni porez na promet a. ) Neto svefazni porez na promet (PDV) b. ) Bruto svefazni porez na promet

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) - spada među najmlađe poreze, prvi put uveden 1967. godine u Danskoj i Brazilu, pa onda i u ostale zemlje - u suvremenim državama oporezivanje potrošnje je uz oporezivanje dohotka najizdašniji porezni izvor.

DODANA VRIJEDNOST se može definirati kao razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) te vrijednosti kupovina inputa (ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Drugim riječima, dodana vrijednost je vrijednost koju proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.

Prema obuhvatu porezne osnovice postoje: 1. Proizvodni oblik 2. Dohodovni oblik 3. Potrošni oblik. Svaki se oblik može zasnivati na dva načela: načelu podrijetla i načelu odredišta.

TROŠARINE (posebni porez, akcize) -posebni porezi na promet, trošarine ili akcize (Verbrauchsteuern, excise duties) - njihovo podrijetlo se vezuje uz „opće davanje na kupovine” koje je u antičkom Rimu poznato pod nazivom akciza - to su porezi kojim se oporezuje promet samo jednog ili više istovrsnih proizvoda i pripadaju u skupinu jednofaznih poreza na promet

- spadaju u posredne (neizravne) poreze; plaćaju se iz dohotka (rijetko iz imovine) - porezni oblik kojim se oporezuje promet samo jednog ili nekolicine istovrsnih proizvoda - jedan od najstarijih poreznih oblika - harmonizacija ovih poreza je otežana (velik broj država ima različit broj).

IMOVINSKI POREZI - porez na imovinu (Vermogensteuer, Property tax) predstavlja oblik oporezivanja kod kojeg je predmet oporezivanja imovina - ovaj porez se pojavio još u 3. st. pr. Krista u Egiptu, onda u Babilonu, Grčkoj, Rimu - spada u grupu direktnih, subjektnih poreza; uzima u obzir osobna svojstva poreznog obveznika

• porez koji se zasniva na načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi • imovina se za potrebe oporezivanja može definirati kao ukupnost ekonomskih dobara i prava izraženih u novcu • imovina se javlja u različitim oblicima, pa zato postoje teškoće u određivanju oporezivanja imovinskih predmeta • postoje: imovinski porezi u užem smislu i imovinski porezi u širem smislu

• u imovinske poreze u užem smislu spada: porez na imovinu • u imovinske poreze u širem smislu spadaju: porez na nasljedstva i darove, porez na promet imovine i porez na porast vrijednosti imovine.

Vrste poreza na imovinu: 1. Realni porezi na imovinu 2. Nominalni porezi na imovinu.

3. ) POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE 4. ) HRVATSKI POREZNI SUSTAV - porezne promjene

POREZNI SUSTAV v ukupnost poreza koji funkcioniraju u određenoj zemlji v sve zemlje imaju različite porezne sustave (vjera, klimatski uvjeti, stavovi, ponašanje).

Čimbenici koji utječu na porezni sustav: • ustavno uređenje države, • centralizacija/decentralizacija poreznog sustava, • veličina teritorija, • broj stanovništva i gustoća naseljenosti, • demografska struktura, • veličina javnog sektora, • ekonomske integracije.

Zahtjevi koji se postavljaju pred suvremeni porezni sustav: • harmonizacija poreza a. ) unifikacija b. ) usklađivanje poreznih propisa • neutralnost poreza; bez državnog intervencionizma u kreiranju poreznog sustava

• smanjenje poreznog opterećenja; pronaći što više poreznih obveznika predstavlja jedan od oblika smanjenja poreznog opterećenja • jednostavnost u oporezivanju • prednost u oporezivanju potrošnje u odnosu na oporezivanje dohotka • pravednost u oporezivanju.

POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Porezni sustav Republike Hrvatske je pluralan što znači da ima više poreznih oblika: 1. državni 2. županijski 3. gradski ili općinski te 4. zajednički porezi.

Načela poreznog sustava RH • porezima opskrbiti proračun kroz novac (treba prikupiti dostatnu količinu novca za pokrivanje rashoda) • porezna neutralnost • porezni sustav mora omogućiti ravnomjernu i pravednu raspodjelu poreznog tereta • mora biti jednostavan i jeftin • treba povećati privlačnost ulaganja zinozemne investitore.

Porezna reforma (2017. – danas) – ciljevi § smanjenje ukupnog poreznog opterećenja § poticanje konkurentnosti gospodarstva § izgradnja pravednijeg poreznog sustava § stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav koji podrazumijeva: širenje porezne osnovice i ukidanje nekonkurentnih rashoda

§ pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije: kroz smanjenje troškova vođenja evidencije i ukidanja pojedinih obrazaca § pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima: kroz transparentnije i stabilnije porezne propise te promjenu uloge Porezne uprave (partner građanima i poduzećima).

Porezni sustav Republike Hrvatske čine sljedeći porezi: 1. Državni porezi 2. Županijski porezi 3. Gradski ili općinski porezi 4. Zajednički porez 5. Naknade za priređivanje igara na sreću.

DRŽAVNI POREZI v porez na dobit v porez na dodanu vrijednost (PDV) v posebni porezi (trošarine).

ŽUPANIJSKI POREZI v porez na nasljedstva i darove v porez na cestovna i motorna vozila v porez na plovila v porez na automate za zabavne igre.

GRADSKI/OPĆINSKI POREZI v prirez porezu na dohodak v porez na potrošnju v porez na kuće za odmor v porez na korištenje javnih površina v porez na promet nekretnina

ZAJEDNIČKI POREZ U zajednički porez spada: 1. porez na dohodak Raspodjela poreza na dohodak među subjektima i funkcijama: v Županijski proračun 15% v Gradski/općinski proračun 52% v Decentralizirane funkcije 12% v Fond za izravnanje 21%.

ŽUPANIJSKI POREZI

Porez na nasljedstva i darove Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj naslijedi ili primi na dar ili stekne po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez. Porezna osnovica Iznos gotova novca te tržišnu vrijednost financijske i druge imovine na dan utvrđivanja porezne obveze. Porezna stopa do 4% (propisuje se županijskim odlukama).

Porez na cestovna i motorna vozila Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba vlasnik registriranih osobnih automobila i motocikala. Predmet oporezivanja Osobni automobil do 10 godina starosti i motocikl. Iznos poreza Oporezuje se prema snazi motora iskazanoj u k. W i godinama starosti vozila.

Porez na plovila Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba vlasnik plovila. Predmet oporezivanja Plovilo prema dužini iskazanoj u metrima, s kabinom ili bez kabine, te snazi motora iskazanoj u Kw.

Porez na automate za zabavne igre Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba koje automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugima javnim prostorima. Predmet oporezivanja Automati za zabavne igre. Iznos poreza Iznosi 100 kn mjesečno po aparatu.

GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI

Prirez porezu na dohodak Porezni obveznik Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine/grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza. Porezna osnovica Iznos poreza na dohodak.

Porezna stopa 1) općina po stopi do 10% 2) grad ispod 30 000 stanovnika po stopi do 12% 3) grad iznad 30 000 stanovnika po stopi do 15% 4) grad Zagreb po stopi do 18% Grad Osijek ima stopu prireza od 13%. Grad Varaždin ima stopu prireza od 10%. Grad Slavonski Brod ima stopu prireza od 8%. Grad Zagreb ima stopu prireza od 18%.

Porez na potrošnju Porezni obveznik Pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge. Porezna osnovica Prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima. Porezna stopa do 3% (prema odluci grada/općine).

Porez na kuće za odmor Porezni obveznik Pravna i fizička osoba vlasnik kuće za odmor. Porezna osnovica Četvorni metar korisne površine kuće za odmor. Porezna stopa Od 5, 00 kn do 15, 00 kn po četvornom metru korisne površine.

Porez na promet nekretnina • porez kojim se oporezuje promet nekretnina, odnosno svako stjecanje vlasništva nekretnina • stjecanjem nekretnine se smatra kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja • nekretninama se smatraju zemljišta (poljoprivredna, građevinska, šume) i građevine (stambene, poslovne i druge).

Porezni obveznik - stjecatelj nekretnine. Porezna osnovica - tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Porezna stopa - 3% Porezna oslobođenja - RH i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela državne vlasti, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ diplomatska i konzularna predstavništva.

Porez na korištenje javnih površina Porezni obveznik Pravna i fizička osoba koja koristi javnu površinu. Predmet oporezivanja Javne površine što ih koriste pravne i fizičke osobe. Porezna stopa Iznos poreza propisuje općina ili grad.

U daljnjem dijelu u okviru poglavlja pojašnjeni su najvažniji i najizdašniji porezi iz poreznog sustava Republike Hrvatske iz segmenta državnih i zajedničkih poreza kao što su: 1. porez na dohodak 2. porez na dodanu vrijednost 3. porez na dobit 4. posebni porezi (trošarine).

POREZ NA DOHODAK

POREZ NA DOHODAK v uz porez na promet jedan od najznačajnijih poreznih oblika v važan instrument fiskalne politike → instrument politike raspodjele i politike rasta v kompliciran porezni oblik v prvobitno se ovaj porez zvao glavarina v u Engleskoj je 1798. godine uveden porez na dohodak pod nazivom Aid and Contribution Tax za potrebe financiranja rata sa Napoleonom.

Karakteristike poreza na dohodak • velika fin. izdašnost = porezne vlasti žele što veći broj poreznih obveznika • kompliciranost = vodi se računa o svakom obvezniku • elastičnost = kroz direktnu, lomljenu, raščlanjenu progresiju • djelotvoran je instrument socijalne i ekonomske politike • skup jer zahtijeva veliku administraciju.

Oblici poreza na dohodak Postoje tri osnovna oblika ovog poreza: 1. Engleski oblik poreza na dohodak 2. Romanski tip poreza na dohodak 3. Germanski tip poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak u zemljama EU Država članica Oznaka države Stopa poreza na dohodak (€) Najveća stopa Do 11. 000, 00 – 0% Austrija AT 11. 000, 00 - 18. 000, 00 – 25% 18. 000, 00 - 31. 000, 00 – 35% 31. 000, 00 - 60. 000, 00 – 42% 55 60. 000, 00 – 90. 000, 00 – 48% 90. 000, 00 – 1. 000, 00 – 50% > 1. 000, 00 – 55% 0 – 13. 250, 00 – 25% Belgija 13. 250, 01 – 23. 390, 00 – 40% BE 23. 390, 00 – 40. 480, 00 – 45% 50 > 40. 480, 01 – 50% Bugarska BG 10 % 10 Do 19. 500, 00 – 0% 19. 500, 00 – 28. 000, 00 – 20% 28. 000, 00 – 36. 300, 00 – 25% CY 36. 300, 00 – 60. 000, 00 – 30% Cipar 35 > 60. 000, 00 – 35% Češka CZ 15% 15 0 – 9. 169, 00 – 0% Njemačka DE 9. 169, 00 – 14. 254, 00 – 14% 14. 255, 00 – 55. 960, 00 – 24% 45 55. 961, 00 – 265. 326, 00 – 42% > 265. 327, 00 – 45% Danska DK 55. 89% 55. 89

Država članica Oznaka države Stopa poreza na dohodak (€) Najveća stopa Estonija EE 20% 20 Grčka EL 0 – 20. 000, 00 – 22% 20. 001, 00 – 30. 000, 00 – 29% 30. 000, 01 – 40. 000, 00 – 37% 45 >40. 000, 01 – 45% 0 – 12. 450, 00 – 19% 12. 450, 00 – 20. 200, 00 – 24% 20. 200, 00 – 35. 200, 00 – 30% Španjolska ES 35. 200, 00 – 60. 000, 00 – 37% 45 > 60. 000, 00 – 45% Finska FI 51. 60% 51. 60 0 - 9. 964, 00 – 0% Francuska 9. 965, 00 – 27. 519, 00 – 14% 27. 520, 00 – 73. 779, 00 – 30 % FR 73. 780, 00 – 156. 244, 00 – 41% 45 > 156. 244, 00 – 45% Hrvatska HR Mađarska HU Irska IE 0 – 4. 019, 29 – 24% > 4. 019, 29 – 36% 15% 0 – 35. 300, 00 – 20% >35. 300, 00 – 48% 36 15 48 0 – 15. 000, 00 – 23% 15. 001, 00 – 28. 000, 00 – 27% 28. 001, 00 – 55. 000, 00 – 38 % Italija IT 55. 001, 00 – 75. 000, 00 – 41 % 43 >75. 001, 00 – 43% Litva LT 0 – 136, 344 -20% 136, 344 – 27% 27

Država članica Oznaka države Latvija LV Stopa poreza na dohodak (€) Najveća stopa 0 – 20. 004, 00 – 20% 20. 004, 00 – 62. 800, 00 – 23% 31. 4 >62. 800, 00 – 31. 4% 0 – 9. 100, 00 – 0% Malta MT 9. 101, 00 – 14. 500, 00 – 15% 14. 501, 00 – 60. 000, 00 – 25% 35 > 60. 000, 00 – 35% 0 - 20. 384, 00 – 9% 20. 384, 00 – 34. 300, 00 – 10. 45% 34. 300, 00 – 68. 507, 00 – 38, 1% 51. 75 Nizozemska NL Poljska PL Portugal PT 48% 48 Rumunjska RO 10% 10 Švedska SE 61. 85% 61. 85 >68. 507, 00 – 51. 75% 0 – 20. 543, 32 – 18% >20. 543. 32 – 32% 32 0 – 8. 021, 34 – 16% 8. 021, 34 – 20. 400, 00 – 27% 20. 400, 00 – 48. 000, 00 – 34% Slovenija SI 48. 000, 00 – 70. 907, 20 – 39% 50 >70. 907, 20 – 50% Slovačka SK Ujedinjeno Kraljevstvo UK 0 – 36. 256, 37 – 19% >36. 256, 37 – 25% 13. 322, 76 – 38. 784, 53 – 20% 38. 785, 65 – 168. 628, 38 – 40% >168. 629, 50 – 45% 25 45

Karakteristike primjene poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj v oporezuje se neto dohodak – prije oporezivanja se oduzmu propisani izdaci v oporezuje se ostvareni, a ne pretpostavljeni dohodak (isplata plaće radniku) v dohodak se oporezuje neovisno o svrsi za koju je utrošen i neovisno o izvorima iz kojih je ostvaren, uvijek se oporezuje v vodi se računa o osobi poreznog obveznika v postoji niz poreznih olakšica i oslobođenja.

Porez na dohodak u Republici Hrvatskoj Porezni oblik koji se odnosi na fizičke osobe po načelu teritorijalnosti. Spada u zajedničke poreze. POREZNI OBVEZNIK • fizička osoba koja ostvaruje dohodak • nasljednik za sve porezne obveze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti.

ŠTO JE DOHODAK?

IZVORI DOHOTKA 1) dohodak od nesamostalnog rada = poslodavac - radnik – plaća i mirovine 2) dohodak od samostalne djelatnosti = privatna samostalna djelatnost 3) dohodak od imovine i imovinskih prava 4) dohodak od kapitala 5) dohodak od osiguranja 6) drugi dohodak.

Opseg porezne obveze (Rezident/Nerezident) REZIDENT §Dohodak od nesamostalnog rada §Dohodak od samostalne djelatnosti §Dohodak od imovine i imovinskih prava §Dohodak od kapitala §Dohodak od osiguranja §Drugi dohodak, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka)

NEREZIDENT §Dohodak iz svih navedenih izvora koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). Tuzemstvo (značenje) = ova zemlja u odnosu prema drugim zemljama u poštanskom i drugom prometu [pošiljka za tuzemstvo], oprečno inozemstvo.

Novi porezni instituti: GODIŠNJI DOHODAK • Dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovine) • Dohodak od samostalne djelatnosti • Drugi dohodak • • • KONAČNI DOHODAK Dohodak od imovine i imovinskih prava Dohodak od kapitala Dohodak od osiguranja Dohodak od samostalne djelatnosti koji se oporezuje paušalno Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa Dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine kojima je stečena.

Porezne stope za konačni dohodak Izvor dohotka Dohodak od imovine ostvaren od najamnine i zakupnine Dohodak od iznajmljivanja soba, postelja, apartmana i organiziranja kampova Dohodak od imovinskih prava Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava Dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine Dohodak po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica Dohodak od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka Dohodak od osiguranja Dohodak po osnovi povrata doprinosa Dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i sredstava kojima je stečena Dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga Stopa (%) 12 Paušalno, po krevetu 24 24 12 12 12 36 54 36

ŠTO NE SPADA U DOHODAK? - primici od dividendi i udjela u dobiti - mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu - mirovine rezidenata koje djeca ostvare nakon smrti roditelja - državne nagrade - primici po posebnim propisima (potpore, naknade, nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih iznosa) - nasljedstva i darovi - odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću - invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja - jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju posebnog propisa.

Stručno osposobljavanje – neoporezivi primici • izjednačavaju se radnici i osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u dijelu koji se odnosi na isplate primitka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. • osobama na stučnom osposobljavanju moći će se isplatiti npr. : neoporeziva božićnica, neoporezivi dar djetetu, sistematski liječnički pregled, troškovi obrazovanja i sl.

Koji su izvori dohotka? 1. Dohodak od nesamostalnog rada - plaća - poduzetnička plaća - primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne samouprave - mirovine - primitak po osnovi povoljnih kamata

2. Dohodak od samostalne djelatnosti • dohodak od djelatnosti koja se obavlja na temelju obavljanja obrta, poljoprivrede • otuđenje ili prodaja više od 3 nekretnine u roku od 5 godina • djelatnost od samostalnih djelatnika kao što su: § zdravstveni djelatnici, veterinari, odvjetnici, javni bilježnici, revizori, inžinjeri, arhitekti, porezni savjetnici, tumači § znanstvenici, književnici, izumitelji § predavačka djelatnost § samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

3. Dohodak od kapitala • primici po osnovi kamata na sve vrste štednje po stopi od 12% • primici od izuzimanja imovine i korištenja usluge na teret dobiti tekućeg razdoblja • primici od udjela u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica

4. Dohodak od imovine i imovinskih prava - dohodak na temelju najma ili zakupa nekretnina ili pokretnina - dohodak od imovinskih prava - dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u roku od 3 godine od dana nabave - dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima.

5. Drugi dohodak • svi ostali privremeni dohoci koji se dobiju uz plaću, povremeno • nema obračuna osobnih odbitaka • postoji samo jedna porezna stopa (24%+prirez) • doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup= 7, 5%, II. stup= 2, 5%; na teret posloprimca) • doprinos za zdravstveno osiguranje (7, 5%; na teret poslodavca).

DRUGI DOHODAK koji se smatra konačnim dohotkom (oporezivo/neoporezivo) Ødo iznosa 12. 500, 00 kn Øukoliko porezni obveznik ostvari drugi dohodak do iznosa od 12. 500, 00 kn, a uključivanje drugog dohotka bi rezultiralo obvezom plaćanja razlike poreza po godišnjem obračunu – za svotu drugog dohotka se povećava razred za primjenu porezne stope od 24%.

Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak: 1)Primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti ili jedinica lokalne i područne samouprave za rad izvan radnog odnosa i kad po toj osnovi nisu osigurani 2)Primici članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća, članova povjerenstava i odbora za rad izvan radnog odnosa

3) Primici sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu 4) Primici od autorskih naknada što su isplaćene prema Zakonu o autorskom pravu 5) Primici sportaša 6) Primici za djelatnost izvan radnog odnosa trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača i prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka

7) Primici u naravi izvan radnog odnosa (korištenje zgrade, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i sl. ) 8) Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i učenja iznad 1. 750, 00 kn/mjesečno 9) Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje iznad 1. 750, 00 kn/mjesečno - djelatnost članova skupština i nadzornih odbora.

Autorski honorar Predstavlja razliku između svakog pojedinačnog primitka što se ne smatra primitkom od slobodnih zanimanja ili od nesamostalnog rada (plaće) i propisanih izdataka. Karakteristike: Ø paušalno se oduzima trošak od 30% na bruto iznos autorskog dohotka Ø porezna stopa iznosi 24%+prirez Ø doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup= 7, 5%, II. stup= 2, 5%; na teret posloprimca) Ø doprinos za zdravstveno osiguranje (7, 5%; na teret poslodavca)

Što spada u autorski honorar? 1) Autorske naknade (isplaćene prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost) 2) Primitke od profesionalnih djelatnosti novinara i umjetnika koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave, porez na dohodak obračunava i obustavlja isplatitelj primitka (u izdatke u visini 30% uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) - za umjetničku djelatnost je 30% + 25% priznavanje dodatnog paušalnog izdatka.

3) Primitke nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti, djelatnosti u svezi s tiskom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

Primjeri obračuna: §POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA § DRUGI DOHODAK § AUTORSKI HONORAR

OSNOVNI OSOBNI ODBITAK – Porezni obveznik Svaka osoba koja ostvaruje dohodak ima mjesečni osnovni osobni odbitak u iznosu od 3. 800, 00 kn ili neoporezivi mjesečni iznos u novcu. 3. 800, 00 kn = predstavlja osnovni osobni odbitak jednog poreznog obveznika.

OSOBNI ODBITAK – Uzdržavane osobe Uvedeno je određivanje iznosa osobnog odbitka kao veličine koja je u međuzavisnosti s visinom neto minimalne plaće (NMP). Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji i djecu se izračunavaju: 1, 5 x NMP 3. 120, 00 -20%= 2. 496, 00 (zaokruženo na 2. 500, 00 kn). 2. 500, 00 = 1, 0 predstavlja koeficijent za izračun svih ostalih osobnih odbitaka uzdržavanih osoba.

Tablica br. 1 Faktori osobnog odbitka u izračunu obračuna poreza na dohodak OSOBNI ODBITAK Osnovni osobni odbitak Uzdržavani članovi uže obitelji Prvo dijete Drugo dijete Treće dijete Četvrto dijete Peto dijete (za svako daljnje dijete progresivno uvećanje) Invalidnost 100% Porezni obveznik i svaki uzdržavani član uže obitelji i dijete, ako je propisana invalidnost FAKTOR 1, 0 Mjesečna svota 3. 800, 00 Godišnja svota 45. 600, 00 0, 7 1, 0 1, 4 1, 9 1. 750, 00 2. 500, 00 3. 500, 00 4. 750, 00 21. 000, 00 30. 000, 00 42. 000, 00 57. 000, 00 2, 5 1, 5 6. 250, 00 3. 750, 00 75. 000, 00 45. 000, 00 0, 4 1. 000, 00 12. 000, 00

Tablica br. 2 Faktori osobnog odbitka u izračunu obračuna poreza na dohodak – ostale kategorije zaposlenika OSNOVNI OSOBNI ODBITAK Osnovica Porezni obveznici s prebivalištem izvan porezno potpomognutih područja 3. 800, 00 Umirovljenici 3. 800, 00 Porezni obveznici iz I. skupine područja prema stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i iz područja Vukovara 3. 800, 00 Porezni obveznici iz II. skupine područja prema stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH 3. 800, 00

Uzdržavani članovi obitelji (2019. ) Øbračni drug Ødjeca Øroditelji poreznog obveznika Øpunoljetne osobe, ako je porezni obveznik imenovan skrbnikom. Do kraja 2017. godine se pod uzdržavanim članom obitelji smatra širi krug obitelji poput: roditelja bračnog supružnika ili preci i potomci u izravnoj liniji.

Uvjeti priznavanja osobnog odbitka za uzdržavanog člana Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15. 000, 00 kn na godišnjoj razini (6 x iznos osnovice osobnog odbitka).

Koji se primici ne uračunavaju u god. limit od 15. 000, 00 kn, a odnose se na uzdržavane osobe? Øprimici prema posebnim propisima – socijalne potpore Ødoplatak za djecu Ønovčane potpore (rodiljne i roditeljske potpore) Øpotpore za novorođenče i opremu Øobiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja Øprimici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji Ødarovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe u visini stvarnih izdataka Ønaknada troškova prijevoza na posao i s posla (javni prijevoz) i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa.

ZADATAK 1. Izračunajte neoporezivi dio dohotka poreznog obveznika koji uzdržava dvoje djece? 3. 800, 00 + 2. 500, 00 x (0, 7+1, 0) = 3. 800. 00 + 4. 250, 00 = 8. 050, 00 kn ZADATAK 2. Porezni obveznik uzdržava jednog invalidnog člana uže obitelji. Izračunajte njegov dio neoporezivog dohotka ? 3. 800, 00 + 2. 500, 00 x (0, 7+0, 4) = 3. 800, 00 + 2. 750, 00 = 6. 550, 00 kn ZADATAK 3. Porezni obveznik uzdržava invalidnu osobu člana uže obitelji i dvoje djece. Izračunajte njegov dio neoporezivog dohotka ? 3. 800, 00 + 2. 500, 00 x (0, 7+0, 4+0, 7+1, 0) = 3. 800, 00 + 7. 000, 00 = 10. 800, 00 kn

POREZNE STOPE Tablica br. 3 Primjena poreznih stopa na porezne razrede Porezne stope Mjesečno Godišnje 24% do 30. 000, 00 do 360. 000, 00 kn 36% iznad 30. 000, 00 iznad 360. 000, 00 kn

ZADATAK 4. Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava jednog člana uže obitelji te ima mjesečnu bruto plaću koja iznosi pod: a) 8. 000, 00 kn, b) 30. 000, 00 kn i c) 50. 000, 00 kn. Izradite obračun i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak. R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. OPIS BRUTO PLAĆA DOPRINOSI IZ PLAĆE - Mirovinski I stup 15 % - Mirovinski II stup 5 % DOHODAK (r. br. 1 – r. br. 2) OSNOVNI OSOBNI ODBITAK – uzdrž. članovi UKUPNO OSOBNI ODBITAK POREZNA OSNOVICA (r. br. 3 – r. br. 6) POREZ 24% do 30. 000, 00 kn 36% iznad 30. 000, 00 kn PRIREZ (13 %) UKUPNO POREZ + PRIREZ UKUPNO ZA ISPLATU (r. br. 3 – r. br. 10) DOPRINOSI NA PLAĆU - zdravstveno osiguranje 16, 5 % a. ) 8. 000, 00 1. 600, 00 1. 200, 00 400, 00 6. 400, 00 3. 800, 00 1. 750, 00 5. 550, 00 850, 00 IZNOS PLAĆE b. ) 30. 000, 00 6. 000, 00 4. 500, 00 1. 500, 00 24. 000, 00 3. 800, 00 1. 750, 00 5. 550, 00 18. 450, 00 204, 00 - 4. 428, 00 - 26, 52 230, 52 6. 169, 48 575, 64 5. 003, 64 18. 996, 36 1. 320, 00 4. 950, 00 c. ) 50. 000, 00 10. 000, 00 7. 500, 00 2. 500, 00 40. 000, 00 3. 800, 00 1. 750, 00 5. 550, 00 34. 450, 00 8. 802, 00 7. 200, 00 1. 602, 00 1. 144, 26 9. 946, 26 30. 053, 74 8. 250, 00

ZADATAK 5. Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava jedno dijete koje ima invalidnost. Mjesečna bruto plaća iznosi 12. 050, 00 kn. Izradite obračun i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak! R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. OPIS BRUTO PLAĆA DOPRINOSI IZ PLAĆE - Mirovinski I stup 15 % - Mirovinski II stup 5 % DOHODAK (r. br. 1 – r. br. 2) OSNOVNI OSOBNI ODBITAK – uzdrž. članovi UKUPNO OSOBNI ODBITAK POREZNA OSNOVICA (r. br. 3 – r. br. 6) POREZ 24% do 30. 000, 00 kn 36% iznad 30. 000, 00 kn PRIREZ (13 %) UKUPNO POREZ + PRIREZ UKUPNO ZA ISPLATU (r. br. 3 – r. br. 10) DOPRINOSI NA PLAĆU - zdravstveno osiguranje 16, 5 % IZNOS PLAĆE 12. 050, 00 2. 410, 00 1. 807, 50 602, 50 9. 640, 00 3. 800, 00 2, 750, 00 6. 550, 00 3. 090, 00 741, 60 96, 41 838, 01 8. 801, 99 1. 988, 25

ZADATAK 6. Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava invalidnu osobu člana uže obitelji i 2 djece. Mjesečna bruto plaća iznosi 57. 250, 00 kn. Izradite obračun i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak! R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. OPIS BRUTO PLAĆA DOPRINOSI IZ PLAĆE - Mirovinski I stup 15 % - Mirovinski II stup 5 % DOHODAK (r. br. 1 – r. br. 2) OSNOVNI OSOBNI ODBITAK – uzdrž. članovi UKUPNO OSOBNI ODBITAK POREZNA OSNOVICA (r. br. 3 – r. br. 6) POREZ 24% do 30. 000, 00 kn 36% iznad 30. 000, 00 kn PRIREZ (13 %) UKUPNO POREZ + PRIREZ UKUPNO ZA ISPLATU (r. br. 3 – r. br. 10) DOPRINOSI NA PLAĆU - zdravstveno osiguranje 16, 5 % IZNOS PLAĆE 57. 250, 00 10. 137, 60 7. 603, 20 2. 534, 40 47. 112, 40 3. 800, 00 7. 000, 00 10. 800, 00 36. 312, 40 9. 472, 46 7. 200, 00 2. 272, 46 1. 231, 42 10. 703, 88 36. 408, 52 9. 446, 25

ZADATAK 7. Član nadzornog odbora prima bruto dohodak od 5. 000, 00 kuna. Napravite obračun poreza na drugi dohodak i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na drugi dohodak. R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. OPIS BRUTO DOHODAK DOPRINOSI IZ PLAĆE - Mirovinski I stup 7, 5 % - Mirovinski II stup 2, 5 % POREZNA OSNOVICA (r. br. 1 – r. br. 2) POREZ (24%) PRIREZ (13 %) UKUPNO POREZ + PRIREZ NETO PRIMITAK (r. br. 3 – r. br. 6) DOPRINOSI NA PLAĆU - zdravstveno osiguranje 7, 5% UKUPNO FINANCIJSKO ZADUŽENJE IZNOS PLAĆE 5. 000, 00 500, 00 375, 00 125, 00 4. 500, 00 1. 080, 00 140, 40 1. 220, 40 3. 279, 60 375, 00 5. 375, 00

ZADATAK 8. Predavač iz Osijeka je održao predavanje te je ugovorio bruto autorski honorar u iznosu od 3. 000, 00 kn. Izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na autorski honorar. R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. OPIS BRUTO PRIMITAK PAUŠALNI TROŠAK (30%) POREZNA OSNOVICA (r. br. 1 – r. br. 2) DOPRINOSI za MIO I. 7, 5 % DOPRINOS za MIO II 2, 5 % Ukupno DOPRINOSI Porezna osnovica POREZ (24%) PRIREZ (13 %) UKUPNO POREZ + PRIREZ NETO PRIMITAK (r. br. 1 – r. br. 6– r. br. 10) Doprinos za zdravstveno osiguranje 7, 5% Ukupan trošak poslodavca IZNOS PLAĆE 3. 000, 00 900, 00 2. 100, 00 157, 50 52, 50 210, 00 1. 890, 00 453, 60 58, 97 512, 57 2. 277, 43 157, 50 3. 157, 50

OPĆI POREZ NA PROMET

OPĆI POREZ NA PROMET v Porez na promet je porezni oblik kod kojeg je porezni oblik praktički raspodijeljen na sve stanovnike neke države i kod kojeg su oporezivani gotovo svi akti prometa koji se obavljaju uz naplatu. v Objekti oporezivanja primjenom poreza na promet su: proizvodi, usluge, prava i nekretnine.

v porez na promet je porezni oblik kojim se oporezuju svi ili veći dio objekata oporezivanja koji su predmet prometa v ako se oporezuju samo neki predmeti prometa, onda se radi o posebnim, tj. pojedinačnim potrošnim porezima ili akcizama.

Povijest poreza na promet v oporezivanje prometa je prisutno u starim civilizacijama svijeta (5. stoljeće prije Krista u Grčkoj, Egiptu, ovo oporezivanje su poznavali Asirci, Sumeri i Babilonci) v opći porez na promet je svoju pravu primjenu dobiva u vrijeme Prvog svjetskog rata (sredstva za podmirenje troškova rata), a poslije da bi se prikupila sredstva za uklanjanje posljedica ratnih razaranja.

Pojam i karakteristike općeg poreza na promet v najznačajniji oblik poreznog sustava v posredni (neizravni, indirektni) porezi v pozitivne karakteristike ovog poreza su: jeftinoća, izdašnost, konstantnost i ugodnost v negativna karakteristika ovog poreza je regresivnost.

Oblici općeg poreza na promet 1. Jednofazni porez na promet a. ) Porez na promet u fazi proizvodnje b. ) Porez na promet u fazi trgovine na veliko c. ) Porez na promet u fazi trgovine na malo 2. Višefazni porez na promet 3. Svefazni porez na promet a. ) Neto svefazni porez na promet (PDV) b. ) Bruto svefazni porez na promet

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) v spada među najmlađe poreze, prvi put uveden 1967. godine u Danskoj i Brazilu, pa onda i u ostale zemlje v u suvremenim državama oporezivanje potrošnje je uz oporezivanje dohotka najizdašniji porezni izvor. v DODANA VRIJEDNOST se može definirati kao razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluge (outputa) te vrijednosti kupovina inputa (ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. v. Drugim riječima, dodana vrijednost je vrijednost koju proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.

Prema obuhvatu porezne osnovice postoje: 1. Proizvodni oblik 2. Dohodovni oblik 3. Potrošni oblik Svaki se oblik može zasnivati na dva načela: načelu podrijetla i načelu odredišta.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) U REPUBLICI HRVATSKOJ PDV je uveden zbog: Ø potrebe reformiranja cjelokupnog hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i političkim okolnostima, Øfiskalnih zahtjeva koji se nameću suvremenom poreznom sustavu.

POREZNA STOPA v. Postoje tri stope poreza na dodanu vrijednost u RH, a to su: 25%, 13% i 5%. ØNapomena: Porezna stopa od 24% stupa na snagu 1. siječnja 2020. v 25% plaća se PDV na poreznu osnovicu prilikom isporuke svih ostalih dobara i usluga, osim onih koji su oporezivi nižim poreznim stopama:

Stopa od 13% koristi se na: • usluge smještaja sa ili bez doručka, polupansiona i pansiona u hotelima ili objektima slične namjene • novine i časopise koji imaju statut medija (periodika) • jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla • dječje sjedalice za automobile, dječja hrana za dojenčad i malu djecu • isporuka vode • ulaznice za koncerte • isporuka električne energije • javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada • urne i lijesovi • sadnice i sjemenje • gnojivo, pesticidi i hrana za životinje osim hrane za kućne ljubimce • isporuku živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva

Stopa od 13% koristi se na (nastavak): • isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva, • isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova: jastoga, hlapova, škampa, kozica, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće • isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova • isporuku svježih jaja peradi, u ljusci • usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Stopa od 5% koristi se na: • sve vrste kruha • sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko, • knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja,

Stopa od 5% koristi se na (nastavak): • medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom • novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske tekstove u opsegu od najmanje 25. 000 riječi u primjerku dnevnog izdanja, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju • znanstvene časopise.

Kronologija izmjena zakonskih propisa o PDV • od 01. 08. 2009. godine promijenjena je porezna stopa poreza na dodanu vrijednost (Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 94/09. ) Povećana je porezna stopa sa 22% na 23%. • od 01. 05. 2012. godine promijenjena je porezna stopa poreza na dodanu vrijednost (Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 94/09. ) Povećana je porezna stopa sa 23% na 25%.

Od 1. 1. 2019 godine: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 106/18) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 1/19) ◦ Po sniženoj stopi PDV-a od 5% oporezuju se svi lijekovi (receptni i bezreceptni) te isporuka knjiga i novina koje izlaze dnevno, neovisno o obliku u kojem se isporučuju, dok se isporuka novina i časopisa koji izlaze periodično, neovisno o obliku u kojem se isporučuju, oporezuje po stopi 13%. ◦ Proširuje se primjena stope PDV-a od 13% ◦ Ukinut je vrijednosni prag u iznosu 400. 000, 00 kn vezano za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila (dopušten je odbitak 50% pretporeza za sve osobne automobile neovisno o njihovoj vrijednosti) ◦ Smanjenje opće stope PDV-a od 25% na 24% s primjenom od 1. siječnja 2020. . .

• Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV sa zadnjom izmjenom Direktive Vijeća 2010/88/EU kojom se mijenja Direktiva 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV u dijelu koji se odnosi na trajanje obveze pridržavanja minimalne standardne stope • Direktiva Vijeća 2008/9/EZ kojom se utvrđuju detaljna pravila za povrat PDV, predviđen u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području države članice povrata nego u nekoj drugoj državi članici • Trinaesta Direktiva Vijeća 86/560/EEZ o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na promet – postupci za povrat PDV poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području EU.

• Direktiva Vijeća (EU) 2018/912 od 22. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu obveze poštovanja odredbe o najnižoj standardnoj stopi (SL L 162, 27. 6. 2018. ) • Direktiva Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona (SL L 177, 1. 7. 2016. ), • Direktiva Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (SL L 348, 29. 12. 2017. ), • Direktiva Vijeća (EU) 2018/1713 od 6. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise (SL L 286, 14. 11. 2018. )

Stope PDV-a u zemljama članicama EU Država članica Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Njemačka Danska Estonija Grčka Španjolska Finska Francuska Hrvatska Mađarska Italija Litva Luksemburg Latvija Malta Nizozemska Poljska Portugal Rumunjska Švedska Slovenija Slovačka UK Opća stopa Snižena stopa "Super" snižena stopa Parking stopa 20 21 20 19 21 19 25 20 24 21 24 20 25 27 23 22 21 17 21 18 21 23 23 19 25 22 20 20 10; 13 6; 12 9 5; 9 10; 15 7 – 9 6; 13 10 10; 14 5, 5; 10 5; 13 5; 18 9; 13, 5 5; 10 5; 9 8 12; 5 5; 7 9 5; 8 6; 13 5; 9 6; 12 9, 5 10 5 – – – – – 4 – 2, 1 – – 4, 8 4 – 3 – – – – 13 12 – – – 13, 5 – – 14 – – 13 – – – Nulta stopa Da Da Da

PDV u Republici Hrvatskoj čini neto svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodnoprodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane vrijednosti koja je stvorena u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje.

Karakteristike hrvatskog PDV-a su: Ø metoda odredišta: porez se plaća u mjestu isporuke dobara ili usluga Ø kreditna metoda: porezna se obveza izračunava tako da se od obračunatog poreza na isporuke dobara i usluga odbije obračunati porez pri kupnji proizvoda i usluga Ø potrošni tip: oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje, čime se izbjegava dvostruko oporezivanje kapitala.

Porezni obveznik v poduzetnik pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u iznosu većem od 300. 000, 00 kn. v uvoznik v izvoznik

v izdavatelj računa v domaći poduzetnik kojem uslugu obavlja poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu iznimno, tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave, političke stranke, sindikati i komore ako obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica.

Porezni obveznik (EU) v svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. v gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. v poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga li ovlasti.

Porezna osnovica kod PDV-a Ø To je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Ø Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost.

Porezna osnovica kod PDV-a (dalje). . . • Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. • U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju.

• U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. • Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije • Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije je naknada koja se utvrđuje temeljem za isporuke istih dobara u tuzemstvu. • U slučaju stjecanja dobara porezna osnovica je nabavna cijena tih ili sličnih dobara ili, ako je ta cijena nepoznata, visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. • U poreznu osnovicu uključuju se i trošarine što ih je stjecatelj dobara koja podliježu trošarinama unutar Europske unije obvezan platiti ili je platio. • Ako nakon stjecanja dobara unutar Europske unije stjecatelj dobara ostvari povrat trošarine plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, porezna osnovica kod stjecanja dobara odgovarajuće će se umanjiti.

Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima. Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu bit će uključeni: • porezi, carine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu, osim PDV-a • sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastanu prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja.

Predmet oporezivanja 1. isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu 2. na vlastitu potrošnju 3. na isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s osobnim popustom 4. na uvoz dobara u tuzemstvo 5. na usluge što ih domaćem poduzetniku obavi inozemni poduzetnik u tuzemstvu.

Pretporez 1. iznos PDV-a iskazan na računima za isporuke dobara ili usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku 2. iznos PDV-a koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu 3. iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik kojem je uslugu u tuzemstvu obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu.

Primjer obračuna: OBVEZA ZA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST TEMELJEM KALKULACIJE MALOPRODAJNE CIJENE

Obračun obveze za porez na dodanu vrijednost (PDV) temeljem izrade kalkulacije maloprodajne cijene (MPC) ZADATAK 9. Kalkulacijom MPC (maloprodajna cijena) izračunajte obvezu za PDV (porez na dodanu vrijednost) za kupovinu određene robe koja se oporezuje stopom od 25% (PDV) za određeno vremensko razdoblje, ako fakturna cijena dobavljača iznosi 61. 000, 00 kn i ako su ovisni troškovi nabave 4. 000, 00 kn i RUC (razlika u cijeni) 24%. 1. Cijena dobavljača 61. 000, 00 POREZ U FAKTURI DOBAVLJAČA (25%) 15. 250, 00 2. Ovisni troškovi nabave 4. 000, 00 1. 000, 00 5. 000, 00 3. NABAVNA CIJENA 65. 000, 00 16. 250, 00 81. 250, 00 4. Razlike u cijene 24 % 15. 600, 00 5. PRODAJNA CIJENA 80. 600, 00 6. PDV – 25 % 20. 150, 00 7. Prodajna cijena s PDV-om R. B. OPIS ELEMENT KALKULACIJE 100. 750, 00 FINANCIJSKA OBVEZA 76. 250, 00

OBVEZE ZA POREZ U PRODAJNOJ CIJENI 20. 150, 00 kn POTRAŽIVANJA ZA PRETPOREZ 16. 250, 00 kn OBVEZA ZA PDV 3. 900, 00 kn ili PDV NA RAZLIKU U CIJENI 15. 600, 00 * 25 = 3. 900, 00 kn 100 Ukupna porezna obveza iznosi 3. 900, 00 kn.

POREZ NA DOBIT

Porez na dobit Ø porezni oblik koji je uvršten u većinu poreznih sustava suvremenih zemalja i jedan je od značajnijih poreznih oblika (Korperschaftsteuer, Corporation Income Tax) Ø pojavom društva organiziranog gospodarskog sektora kako oporezivati ekonomske rezultate koji proizlaze iz gospodarske aktivnosti poduzeća financijski rezultat poduzeća Ø u primjenu je stavljen tijekom 20. stoljeća (SAD 1909. , Njemačka 1920. , Engleska 1937. , Francuska 1948. godine).

Karakteristike poreza na dobit ØObjekt oporezivanja predstavlja rezultat gospodarske djelatnosti određene organizacije uređene kao društvo prema propisanom pravnom uređenju. Ø subjekti oporezivanja nisu fizičke osobe, nego određene i specijalizirane organizacije koje postoje radi postizanja određenog, zajedničkog cilja i ostvarivanja koristi. Ø naplata ovog poreza utvrđuje se temeljem rezultata gospodarske djelatnosti.

Razlozi za uvođenjem i opravdanje za ubiranjem poreza na dobit: 1)teorija ekvivalencije 2)teorija žrtve 3)ekonomsko-politički razlozi 4)financijsko-politički razlozi.

DRŽAVE ČLANICE EU Kretanje stope poreza na dobit u zemljama EU Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Hrvatska Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska 2008 25% 34% 10% 21% 25% 21% 26% 33. 30% 25% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 29. 60% 20% 35% 25. 50% 29. 50% 19% 25% 16% 19% 22% 30% 28% 2009 25% 34% 10% 20% 25% 21% 26% 33. 30% 25% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 20% 28. 60% 20% 35% 25. 50% 29. 40% 19% 25% 16% 19% 21% 30% 26. 30% 2010 25% 34% 10% 19% 25% 21% 26% 33. 30% 24% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 28. 60% 19% 35% 25. 50% 29. 40% 19% 25% 16% 19% 20% 30% 26. 30% 2011 25% 34% 10% 19% 25% 21% 26% 33. 30% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 28. 80% 19% 35% 29. 40% 19% 25% 16% 19% 20% 30% 26. 30% 2012 25% 34% 10% 19% 25% 21% 24. 50% 33. 30% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 28. 80% 19% 35% 29. 50% 19% 25% 16% 19% 18% 30% 26. 30% 2013 25% 34% 10% 12. 50% 19% 25% 21% 24. 50% 33. 30% 26% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 29. 22% 19% 35% 29. 60% 19% 25% 16% 23% 17% 30% 22% 2014 25% 34% 10% 12. 50% 19% 24. 50% 21% 20% 33. 30% 26% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 29. 22% 19% 35% 29. 60% 19% 23% 16% 22% 17% 30% 22% 2015 25% 34% 10% 12. 50% 19% 23. 50% 20% 33. 30% 29% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 29. 22% 19% 35% 29. 70% 19% 21% 16% 22% 17% 28% 22% 2016 25% 34% 10% 12. 50% 19% 22% 20% 33. 30% 29% 20% 12. 50% 31. 40% 15% 29. 22% 19% 35% 29. 70% 19% 21% 16% 22% 17% 25% 22% 2017 25% 34% 10% 12. 50% 19% 22% 20% 33. 30% 29% 20% 12. 50% 24% 15% 27. 08% 9% 35% 29. 80% 19% 21% 16% 21% 17% 25% 22% 2018 25% 29% 10% 12. 50% 19% 22% 20% 33% 29% 18% 12. 50% 24% 20% 15% 27. 08% 9% 35% 25% 30% 19% 21% 16% 21% 19% 25% 22% Ujedinjeno Kraljevstvo 30% 28% 26% 24% 23% 21% 20% 19%

POREZ NA DOBIT U RH Porezno razdoblje je: poslovna godina (kalendarska), dio poslovne godine ili razdoblje likvidacije. Porezne stope 1. 12% za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare ukupni prihod do 3. 000, 00 kn 2. 18% za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare ukupni prihod iznad 3. 000, 01 kn

Porezni obveznik 1. Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske 2. Poslovna jedinica nerezidenta 3. Fizičke osobe koje imaju: - primitke veće od 2. 000, 00 kn - dohodak veći od 400. 000, 00 kn - dugotrajnu imovinu veću od 2. 000, 00 kn - prosječan broj zaposlenih veći od 15 djelatnika 4. Društva u stečaju.

Porezna osnovica v Predstavlja dobitak koji se izračunava kao razlika između prihoda i rashoda, utvrđena u financijskim izvještajima. v Kao polazna veličina se uzima učinak poslovanja iskazan u računu dobiti i gubitka te bilanci. v Taj učinak se ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju u oporezivanju. v Ukupni prihodi – ukupni rashodi = dobit ili gubitak

Što čini poreznu osnovicu? Ø poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. Ø poreznu osnovicu nerezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu. Ø u poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine

Povećanje porezne osnovice Ø za 50% troškova reprezentacije Ø za 50% troškova s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima za osobni prijevoz Ø za rashode od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, financijske imovine, potraživanja od kupaca, rezervirnaja, nerealiziranih tečajnih razlika, itd. . .

Øza troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva, te zaposlenika, uključujući i pripadajući PDV Øza skrivene isplate dobiti: manjkovi, kazne, zatezne kamate, troškovi prisilne naplate Øza darovanja iznad propisane stope (2%)

Amortizacija Ø dugotrajna imovina iznad 2. 000, 00 kn Ø smanjen broj amortizacijskih grupa na 5 grupa: 1) građevinski objekti: 20 godina – 5% 2) osnovno stado, automobili: 5 godina – 20% 3) nematerijalna imovina, oprema, mehanizacija: 4 godine – 25% 4)računala, oprema i programi, telefoni i oprema za računalnu mrežu: 2 godine – 50% 5)ostalo: 10 godina – 10%

Smanjenje porezne osnovice Ø za prihode od dividendi i udjela u dobiti Ø za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela, ako su bili uključeni u poreznu osnovicu Ø za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu Ø za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima i na koju je plaćen porez na dobit Ø za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika.

Olakšice, oslobođenja i poticaji kod poreza na dobit Ø porezni obveznici na potpomognutim područjima I. skupina: ne plaćaju porez na dobit, moraju zapošljavati više od 5 djelatnika na neodređeno vrijeme (pri čemu više od 50% mora imati prebivalište na potpomognutom području) II. skupina: oslobođenje 50% od propisane porezne stope.

Prilog 1. Uporedni prikaz osnovnih poreznih stopa u EU DRŽAVA Porez na dobit (osnovna stopa) Porez na dohodak (najviša stopa) Porez na dodanu vrijednost (opća stopa) Belgija 29 53, 7 21 Bulgaria 10 10 20 Češka Republika 19 22 21 Danska 22 55, 8 25 Njemačka 30 45 19 Estonija 20 20 20 Irska 12, 5 48 23 Grčka 28 45 24 Španjolska 25 45 21 Francuska 31 45 20 Rep. Hrvatska 18 36 25 Italija 24 43 22 Cipar 12, 5 35 19 Latvija 20 31, 4 21 Litva 15 15 21 27, 08 48, 78 17 Mađarska 9 15 27 Malta 35 35 18 Nizozemska 25 51, 75 21 Austrija 25 55 20 Poljska 19 32 23 Portugal 21 48 23 Rumunjska 16 10 19 Slovenija 19 50 22 Slovačka 21 25 20 Finska 20 51, 6 24 Luksemburg

TROŠARINE (posebni porez, akcize)

vposebni porezi na promet, trošarine ili akcize (Verbrauchsteuern, excise duties) vnjihovo podrijetlo se vezuje uz „opće davanje na kupovine” koje je u antičkom Rimu poznato pod nazivom akciza vto su porezi kojim se oporezuje promet samo jednog ili više istovrsnih proizvoda i pripadaju u skupinu jednofaznih poreza na promet.

v spadaju u posredne (neizravne) poreze; plaćaju se iz dohotka (rijetko iz imovine). v porezni oblik kojim se oporezuje promet samo jednog ili nekolicine istovrsnih proizvoda. v jedan od najstarijih poreznih oblika. v harmonizacija ovih poreza je otežana (velik broj država ima različit broj).

v Trošarine su javna davanja i prihod su državnog proračuna. v Trošarinski obveznik je osoba koja je u obvezi plaćanja trošarina, a tu spadaju: § ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta § uvoznik trošarinskih proizvoda § proizvođač trošarinskih proizvoda. v Obveza obračunavanja trošarina nastaje u onom trenutku kada trošarinski proizvodi stignu na teritorij Republike Hrvatske.

Trošarine se obračunavaju na: §alkohol i alkoholna pića §duhanske prerađevine §energente i električnu energiju.

Predmet oporezivanja Trošarinska osnovica Visina trošarine (u HRK) 1 % vol. udjela stvarnog alkohola u hl gotovog proizvoda 40, 00 Mirna i pjenušava vina Hektolitar gotovog proizvoda 0, 00 Ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina Hektolitar gotovog proizvoda 0, 00 Međuproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola manjim od 15% Hektolitar gotovog proizvoda 500, 00 Međuproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 15% Hektolitar gotovog proizvoda 800, 00 Jedan hektolitar čistog alkohola izraženog u volumnim postocima mjerenim pri temperaturi od 20° C 5. 300, 00 Pivo Etilni alkohol

Trošarinska osnovica Predmet oporezivanja Visina trošarine MPC Specifičn a trošarina Proporcional na trošarina 4 5 6 7 - - + 335, 00 34% od MPC + - - - 600, 00 - Cigarilosi + - - - 600, 00 - Sitno rezani duhan za savijanje cigareta - + - - 600, 00 - Ostali duhan za pušenje - + - - 600, 00 - E-tekućine - - + - - - Grijani duhanski proizvod - + - - 600, 00 - Novi duhanski proizvod - + - - 600, 00 - 1. 000 kom 1 kg 1 ml 2 3 Cigarete + Cigare 1

R. br Predmet oporezivanja Trošarinska osnovica Visina trošarine 1. Olovni motorni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 51 i 2710 11 59 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 4. 500, 00 2. Bezolovni motorni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 41, 2710 11 45 i 2710 11 49 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 3. 860, 00 3. Motorni benzin za zrakoplove iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31 i 2710 11 70 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 4. 500, 00 4. Dizelsko gorivo i loživo ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 3. 060, 00 4. 1. Za pogon 4. 2. Loživo ulje 5. Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka KN 2710 19 21 i 2710 19 25 5. 1. Za pogon 5. 2. Za grijanje 6. 423, 00 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 2. 660, 00 1. 752, 00 UNP – ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 00 6. 1. Za pogon 6. 2. Za grijanje 7. Teško loživo ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 61 do 2710 19 69 8. PRIRODNI PLIN - Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00, 2711 21 00 i plinovi iz tarifne oznake 2711 29 00 1. 000 kg neto mase 100, 00 1. 000 kg neto mase 160, 00 MWh 0, 00 8. 1. Za pogon 8. 2. Za grijanje za poslovnu uporabu 4, 05 8. 3. Za grijanje za neposlovnu uporabu 8, 10 9. UGLJEN, KOKS I LIGNIT - Kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704 10. Električna energija iz tarifne oznake KN 2716 Gigajoul (Gj) 2, 30 MWh 10. 1. Za poslovnu uporabu MWh 3, 75 10. 2. Za neposlovnu uporabu MWh 7, 50 1. 000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15°C 0, 00 11. Biogoriva

Posebni porezi u Republici Hrvatskoj: §Posebni porezi na motorna vozila §Posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića §Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila Posebni porez na motorna vozila plaća se u postotku od porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila (tablica br. 4) i postotku od porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila ovisno o prosječnoj emisiji ugljičnog dioksida (CO 2) izraženoj u gramima po kilometru (tablice br. 5 i 6), ovisno o vrsti goriva koje vozilo koristi za promet, na način da se tako dobiveni iznosi zbrajaju.

Tablica br. 4 – Prodajna cijena Porezna osnovica u kn % 0, 00 do 100. 000, 00 0 100. 000, 01 do 150. 000, 00 0 150. 000, 01 do 200. 000, 00 3 200. 000, 01 do 250. 000, 00 5 250. 000, 01 do 300. 000, 00 7 300. 000, 01 do 350. 000, 00 9 350. 000, 01 do 400. 000, 00 11 400. 000, 01 do 450. 000, 00 13 450. 000, 01 do 500. 000, 00 14 500. 000, 01 do 550. 000, 00 15 550. 000, 01 do 600. 000, 00 16 600. 000, 01 do 17

Tablica br. 5 Tablica br. 4 – Dizelsko gorivo Osnovna Iznos u kn za naknada u kn 1 g/km CO 2 Emisija CO 2 (g/km) 70 Do 85 185, 00 55, 00 85 Do 120 1. 010, 00 175, 00 120 Do 140 7. 135, 00 1. 150, 00 140 Do 170 30. 135, 00 1. 250, 00 170 Do 200 67. 635, 00 1. 350, 00 200 Do 108. 135, 00 1. 450, 00

Tablica br. 6 Tablica br. 5 Tablica br. 4 – Benzin, ukapljeni naftni plin, prirodni plin i druga goriva osim dizelskog Osnovna naknada u Iznos u kn za 1 g/km CO 2 kunama Emisija CO 2 (g/km) 75 do 90 95, 00 35, 00 90 do 120 620, 00 135, 00 120 do 140 4. 670, 00 450, 00 140 do 170 13. 670, 00 700, 00 170 do 200 34. 670, 00 1. 200, 00 200 do 70. 670, 00 1. 300, 00

Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan kilogram netomase kave i netomase kave u gotovom proizvodu. Tablica br. 7 1. za prženu kavu u iznosu od 6, 00 kuna/kg, 2. za ekstrakte, esencije i koncentrate 20, 00 kuna/kg. od kave u iznosu od

Predmet oporezivanja – kava 1) pržena kava 2) ekstrakti, esencije i koncentrati od kave 3) pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave 4) nadomjesci kave što sadrže kavu 5) napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave.

Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan hektolitar bezalkoholnog pića. Tablica br. 8 1. za bezalkoholna pića 40, 00 kuna/hektolitar, 2. za bezalkoholna pića 240, 00 kuna/hektolitar.

Predmet oporezivanja – bezalkoholna pića 1. vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 2202, osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave, 2. ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1, 2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0, 5% vol, 3. sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, osim koncentrata i voćnih sirupa, 4. prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila. §kod poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti stopa poreza iznosi 15% od ugovorene premije §kod premije kasko osiguranja cestovnih vozila stopa poreza iznosi 10% od ugovorene premije.

FISKALIZACIJA I PROMET GOTOVINOM

Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka.

Obveznikom fiskalizacije smatra se: 1. fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti 2. pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima: 1) prodaja karata ili žetona u putničkom prometu 2) naplata cestarine 3) punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima 4) prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima 5) prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu 6) zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama

7) prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata 8) pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja 9) vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata 10)ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te 11)provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke: 1)vrijeme izdavanja računa (sat i minuta) 2)oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju 3)oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo 4)jedinstveni identifikator računa i 5)zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.