Izazovi upravljanja ljudskim potencijalima u 21 stoljeu Prof

Izazovi upravljanja ljudskim potencijalima u 21. stoljeću Prof. dr. sc. Gordana Marčetić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Modeli upravljanja ljudskim potencijalima i koncepti javne uprave Koncept javne uprave Predweberijanska uprava Tradicionalna (weberijanska) uprava Novi javni menadžment (NJM) Dobro upravljanje (GG) Model ULJP-a Politički Menadžerski Integralni Temeljne vrijednosti Političke Ekonomske Demokratske, pravne, ekonomske, socijalne Ciljevi Provođenje vlasti Administrativni (birokratski) Pravne, demokratske, socijalne Jedinstveno provođenje pravnih i drugih pravila Usmjerenje Politička podobnost Merit sustav i (lojalnost) profesionalizam Postizanje organizacijskih ciljeva u skladu s 3 E Rezultat, učinkovitost, djelotvornost Postizanje organizacijskih ciljeva u skladu s pravilima koja štite javni interes Učinkovitost, merit sustav, socijalna jednakost, odazivnost

Reforme službeničkih sustava nakon 1980. Menadžerske reforme Anglosaksonske zemlje + (NJM) Latinska Amerika -/+ (PU, NJM) Sjeverna Europa + (NJM, GG) Zapadna Europa +/- (WS, NJM, GG) Istočna Europa (PU, NWS, NJM) Afrika (PU, NWS, NJM) Azija (PU, IS, NWS) International Development Management Svijet

Globalni trendovi u području ULJP-a Službenički sustavi Tradicionalna podjela službeničkih sustava na karijerni sustav radnih mjesta se gubi. Službenički sustavi radnih mjesta počinju davati veću ulogu središnjim tijelima za ULJP te imaju više centralizirane sustave upravljanja za vodeće osoblje nego što su imali ranije. Karijerni sustavi povećavaju broj radnih mjesta na koje se dolazi putem natječaja i prenose ovlasti za ULJP na nivo ministarstava i niže hijerarhijske razine. Individualizacija i delegacija. Hibridni sustavi (department based system), miješanje elemenata.

Globalni trendovi u području ULJP-a Zapošljavanje i zaposlenost Promjene u oblicima zapošljavanja → vrijeme zapošljavanja je fleksibilnije ili ograničeno (rad na ugovor, pola radnog vremena i slično), radno vrijeme je fleksibilnije, sve je veća mobilnost zaposlenika, pojednostavljeni su i češći otkazi iz službe, ugovori o zapošljavanju su fleksibilniji i/ili jednostavniji, regrutiranje je otvoreno. Razlika u službeničkom statusu između europskih i anglosaksonskih zemalja. Zaposlenost u središnjoj upravi u % od ukupne svjetske populacije Skupina zemalja Broj Početak 1980 -ih Početak 1990 -ih Afrika 13 1. 8 1. 1 Azija 5 2. 6 1. 1 Latinska Amerika 5 2. 4 1. 5 Ukupno zemlje u razvoju 23 2. 2 1. 2 Zemlje OECD-a 15 2. 9 1. 9 Ukupno sve zemlje 38 2. 5 1. 5

Globalni trendovi u području ULJP-a Vodeće osoblje Koncepcija javne vlasti i koncepcija pružanja usluga (Page&Wright). Reforme vezane za razvoj i odabir vodstva – prve na ljestvici prioriteta. Mnoge zemlje su se usmjeravale na "izvršenje„ → decentralizacija menadžerskog odlučivanja te naglašavanje individualne odgovornosti i izvršenja menadžera. Svih 33 zemalja OECD-a (s izuzetkom Švedske i Slovačke Republike) identificiralo je specifičnu grupu vodećeg osoblja koji su podvrgnuti drugačijoj politici i praksi ULJP-a u odnosu na ostale službenike. U 19 zemalja OECD-a za vodeće osoblje postoji poseban sustav upravljanja učinkovitošću. Vremenski ograničeni ugovori za vodeće osoblje doveli su do poteškoća u zemljama koje ne poznaju koncept karijerne službe i/ili nemaju tradiciju regrutiranja vodećeg osoblja. Anglosaksonske i neke druge zemlje utemeljile su posebne izvršne službe za nagrađivanje i razvoj vodećeg osoblja (Senior Civil Service -SCS) da bi se omogućila stabilnost i profesionalizam ove ključne skupine.

Globalni trendovi u području ULJP-a Etika i integritet Ne postoji izravna veza između (ne)uspjeha vladinih reformi i percipirane legitimnosti tih institucija (suprotno menadžerskom fokusu na ishode i rezultate). Povjerenje u javne institucije u velikoj mjeri ovise o samom procesu → pravednosti i poštenju. Drastičan pad povjerenja građana u javnu vlast i institucije. Samo 34% Europljana vjeruje svojim nacionalnim parlamentima i vladama, a NE vjeruje nacionalnim vladama (61%) i parlamentima (60%) (Eurobarometar 2018). Posljednjih desetljeća fokus je na institucionalno-normativnoj regulaciji ponašanja i organizacijskim mjerama → neovisna tijela integriteta, etička povjerenstva i povjerenici. U zapadnoeuropskim zemljama → usporedo s reformama NJM-a (građani/klijenti, tko, kome i za što odgovara? ). U istočnoeuropskim zemljama → od sredine 1990 -ih zakoni o javnim službenicima, anti-korupcijske strategije i mjere, zakoni o sprječavanju sukoba interesa, a nakon 2000. i etički kodeksi ponašanja javnih službenika (korupcija, nepotizam, politizacija). UN – 1996. Međunarodni kodeks ponašanja za javne službenike, OECD – 1998. Preporuka o unaprjeđenju etičkog postupanja u javnim službama i temeljnim etičkim načelima u javnim službama, VE - 2000. Kodeks ponašanja javnih službenika.

Prema integralnom modelu ULJP-a Smjernice UN-a (World Public Sector Report, 2005) za model ULJP-a u javnoj upravi na globalnoj i nacionalnoj razini: nova sinteza postojećih upravnih koncepata i strategijski pristup ULJP-u koji bi trebao počivati na ravnoteži vrijednosti i načela tradicionalne javne uprave, (novog) javnog menadžmenta i odgovorne uprave. Naglašavanje mreža, veće otvorenosti te partnerstva s civilnim društvom i privatnim sektorom → nepristrana, profesionalna i odazivna javna služba. Preporuke sugeriraju holistički, logičan i postupni pristup reformi (1) najvišu razinu profesionalnih kompetencija i merit sustav; (2) učinkovitost i orijentaciju na dobro radno izvršenje (uz efektivne pokazatelje i standarde); (3) strategijsko vodstvo kroz središnju organizaciju za ULJP; (4) nužnost provođenja aktivnosti i mjera za sprječavanje i suzbijanje korupcije; (5) zakonske odredbe i profesionalne norme koje podupiru javnu službu otvorenu vanjskom ispitivanju; (6) stvaranje sustava i postizanja vještina koji osiguravaju komunikacijski kapacitet kroz postojanje mreža i efektivno razvijanje informacijske tehnologije. RH: Od PU/WS → NWS (administrativni model)→ GG (integralni model).

Hvala na pažnji! Prof. dr. sc. Gordana Marčetić E-mail: gordana. marcetic@pravo. hr