Izazovi stratekog planiranja u sportu primjer Hrvatskog judo

Izazovi strateškog planiranja u sportu: primjer Hrvatskog judo saveza Sanda Čorak Institut za turizam; Hrvatski judo savez „Strateško planiranje i upravljanje u sportu” Listopad 04. 2019. Split

Sadašnji trenutak – strateško planiranje u sportu • Povećani broj članaka u posljednjih 20 godina ilustrira pozornost koju sportski menadžment i strateško planiranje u sportu imaju u akademskim i profesionalnim krugovima • Mnoge sportske organizacije diljem svijeta se mijenjaju i prolaze promjene koje vode ka profesionalizaciji u menadžmentu – postizanje najboljih sportskih rezultata i u isto vrijeme efikasno korištenje financijskih resursa vodi ka potrebi strateškog planiranja u sportu (EU initiative - ‘Good governance in sport’) • Još uvijek – nedostatak studija u sportu koji bi ukazivali na mjerenje uspješnosti i operacionalizaciju usvojenih planova • Mnogo definicija; sustavno prikupljanje podataka, definiranje/predviđanje problema te pronalaženje načina za njihovo rješavanje • Barijere u primjeni: Jedinstvena obilježja sporta; Profesionalci i volonteri

Sadašnji trenutak – strateško planiranje u sportu u RH • Strateško planiranje u sportu se još uvijek sporadično primjenjuje – više na nacionalnoj i regionalnim razinama – očekuje se napredak • Nekoliko studija potvrđuje napredak u razdoblju 2011 godine do danas u korištenju pojedinih instrumenata strateškog planiranja (HOO; pojedini nacionalni savezi; identifikacija pojedinih područja) • Razgovori provedeni sa savezima olimpijskih i neolimpijskih sportova pokazali su dobro razmijevanje sadašnjeg stanja i problema po pojedinim područjima (npr. edukacija trenera ili promocija sporta) i znatno manje – kako doći do očekivanih ciljeva po pojedinim područjima • Zapažen nedostatak, znanja, vještina i kompetencija za operacionalizaciju uspostavljenih ciljeva; nedostatak suradnje s krovnim organizacijama; nedostatak praćenja vlastite uspješnosti zbog nedostatka kriterija (osim osvojenih medalja, kriteriji za druga područja su izostali, nisu definirani niti na nacionalnoj razini; neka strateška područja kao financiranje vrlo je teško predvidjeti što otežava planiranje)

Hrvatski judo savez; 2005 – 2014 • Potreba uspostave organizacije s jasnim zadacima i ciljevima; uspostava povjerenja među suradnicima • Ljudski resursi u fokusu – zajedničko djelovanje predsjednika, tajnika i Upravnog odbora, zatim izbornika i komisija – TIMSKI RAD • Uspostava Strateških smjernica djelovanja saveza i ciljeva po područjima djelovanja

ELEMENTI STRATEŠKOG PLANIRANJA: evaluacija HJS-a LAKO MJERLJIVO OPIPLJIVI ELEMENTI: Slabi u 2005; Znatno jači u 2014 • Vizija; Ciljevi • Sudionici u sustavu (klubovi, natjecatelji, treneri, suci) • Edukacijske aktivnosti • Promocija juda; suradnja s medijima • Suradnja s članovima i krovnim tijelima • Pokazatelji uspjeha (broj medalja po uzrastima, broj događanja) • Marketing/financiranje/sponzori TEŽE MJERLJIVO NEOPIPLJIVI ELEMENTI: Vrlo slabi u 2005; Vrlo dobri u 2014 • Motivacija • ‘Networking’ • Entuzijazam • Povjerenje • Odgovornost • Predanost/posvećenost

Kuda idemo? „Great results can be achieved with small forces” „Opportunities multiply as they are seized” (Sun Tzu) • Uspostava svjesnosti o važnosti pojedinih elemenata strateškog planiranja (U kojim smo aspektima loši? Kuda idemo? ) • Teorija o učećim organizacijama koju smo primijenili u našem savezu pokazala se kao odličan OKVIR djelovanja s kojim možemo unaprijediti naš rad, a ne samo s klasičnim strateškim planiranjem (Senge, 1990) • Definirana su strateška područja rada saveza po kojima izvještavamo na redovnim skupštinama; pratimo usvojene Strateške smjernice • Prvi sportski rezultati djelovali su izuzetno poticajno • Broj osvojenih medalja se višestruko povećao (od 5 medalja do prosječno 70 -90 godišnje u svim uzrastima); broj sponzora se povećao; interes javnosti i medija

‘Teorija učeće organizacije’ – kako ju primjenjujemo? • SYSTEM THINKING/ SUSTAVNO RAZMIŠLJANJE: promjena stajališta; svjesnost o međusobnim odnosima više nego o linearnoj vezi između uzorka i posljedica (Zašto nam se nešto događa? Što možemo učiniti? ) • PERSONAL MASTERY/ OSOBNO NAPREDOVANJE: sposobnost kontinuiranog napretka; fokusiranje energije na objektivne evaluacije stvarnosti (Razvijati interese uz područja važna za napredak sporta) • MENTAL MODELS/ MENTALNI MODELI: odmaknuti se od predrasuda; okupljanje oko zajedničkog identiteta • JOINT VISION/ ZAJEDNIČKA VIZIJA: sposobnost razvijanja i zadržavanja zajedničke vizije budućnosti koju želimo stvoriti • TEAM LEARNING /TIMSKO UČENJE: inteligencija tima uvijek je snažnija od inteligencije pojedinaca (ekipni sportovi); razvoj kulture dijaloga