ivot i djelo ivot Martina Luthera Kinga U

- Život i djelo -

Život Martina Luthera Kinga U Sjedinjenim Američkim Državama uloženo je mnogo napora i borbe kako bi se Crnci izjednačili u pravima s bijelim stanovništvom. Jedan od istaknutih vođa crnačkog otpora nenasiljem bio je baptistički svećenik Martin Luther King. Rasizam je u ono vrijeme u Americi bio jako veliki problem. Jedinstvo između bijelaca i crnaca bilo je nezamislivo.

Martin Luther King rođen je 15. siječnja, 1929 godine u Atalanti, u državi Georgiji. Ime je dobio po ocu, pa ga pravilno nazivamo Martin Luther King junior. Bio je jako bistar dječak, već sa 5 godina je učio napamet odlomke iz Biblije. Sa 15 godina kreće na koledž. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Morehouse koledž Rodna kuća Martina Luthera Kinga juniora

Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu - Corettu Scott. 18. lipnja. 1953 godine, vjenčao ih je Martinov otac, baptistički svećenik.

Zajedno su imali četvero djece; Yolanda (prvo djete) Bunny, Dexter Scott, Martin III Obiteljske slike

Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U rujnu 1954. godine kada se uselio u župni dvor crkve na aveniji Dexter bilo mu je tek 25 godina. Uvečer, 5. prosinca 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks Martin Luther King Junior postat će medijski poznat.

Rosa Louise Mc. Cauley Parks rođena je 4. veljače 1913. Rosa Parks je postala poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhićenje i nakon toga suđenje zbog građanskog neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnog prometa u Montgomeriju, jednom od najvećih i najuspješnijih masovnih pokreta protiv rasizma u povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota, promoviralo u vođu Pokreta za ljudska prava.

Dogodili su se brojni neredi i sukobi crnačkog stanovništva s policijom u istočnim državama, a američku javnost uzbudio je i slučaj Jamesa Merreditha koji je izbačen sa Sveučilišta u državi Mississippi zato što je bio Crnac. I tu je u otporu segregaciji američke crnce vodio Martin Luther King. James Merredith

Od trenutka kada je postao poznat javnosti, na njegovu adresu stižu brojna prijeteća pisma te anonimni telefonski pozivi u kojima mu prijete smrću. Bacit će mu bombu u kuću, ali će njegova obitelj na sreću preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. U siječnju 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luther Junior proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije (1958. ) u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi jedna duševno oboljela srednjovječna crkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi.

Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963. , kada je izrekao svoj govor naslovljen "I Have A Dream". Slušalo ga je 250. 000 ljudi. Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu. Osim toga, u svojoj knjizi iz 1964. , "Zašto ne možemo čekati", vlč. King objašnjava svoju ideju o davanju 50 miljardi dolara kroz 10 godina najugroženijim dijelovima crnačke zajednice. Tijekom marševa koje je organizirao gađali su ga vrijeđali, i mrzili, ali on je ustrajao.

U listopadu 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Martin Luther King, nakon dobitka Nobelove nagrade za mir.

Dana 4. travnja 1967. godine, točno godinu dana prije atentata kojim je ušutkan, održao je govor u New York Cityu gdje je napao politiku SAD-a u Viijetnamu, rekavši da su Amerikanci pobili oko milijun Vijetnamaca, većinom djece. To je drugi njegov govor po kojem ga pamte, a treći je onaj koji je održao dan prije smrti. Okupljenim ljudima je u govoru pod naslovom "Bio sam na vrhu planine" objasnio da mu je Bog pokazao Obećanu zemlju, te da iako on možda u nju neće doći, da Crnci kao narod hoće. Na žalost, njegove su se slutnje, ali i mnoge prijetnje obistinile. Ubijen je 4. travnja 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sprovodu Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300. 000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Njegova žena, nije bila žrtva atentata, i umrla je 2006 godine.

Sprovod Martina Luthera Kinga

Posljednji ispraćaj Martina Luthera Kinga

Slike s groba Martina Luthera Kinga; Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan: Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan).

U prosincu 1999. okončana je građanska parnica u kojoj je obitelj King tužila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luther King Junior nije bio žrtva samotnog ubojice Jamesa Earla Raya, kako se do sada tvrdilo nego žrtva šire zavjere. Porota je odredila odštetu, ali samo simboličnih 100 američkih dolara koliko je tražila obitelj King od Jowersa. Naime, prije šest godina Jowers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz New Orleansa. Odvjetnik Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moćni ljudi iz vrha vlasti. O njegovoj važnosti za američko društvo govori i podataka da je 1986. utemeljen praznik Dan Martina Luthera koji se slavi na njegov rođendan 15. siječnja.

Danas se može posjetiti memorijalni centar (muzej) posvećen Martinu Lutheru Kingu.

Spomenik podignut u čast Martina Luthera Kinga.

Najpoznatiji govor Martina Luthera Kinga “I have a dream”

Izvorni tekst na engleskom s prijevodom (završetak govora); “Let us not wallow in the valley of despair, I say to you today, my friends. ” “And so even though we face the difficulties of today and tomorrow, I still have a dream. It is a dream deeply rooted in the American dream. ” “Danas vam kažem, prijatelji moji, unatoc poteškoćama današnjice i sutrašnjice, ja imam san. To je san koji je duboko ukorijenjen u američkom snu. ” I have a dream that one day on the red hills of Georgia, the sons of former slaves and the sons of former slave owners will be able to sit down together at the table of brotherhood. “Imam san da će jednoga dana na crvenim brdima Georgije sinovi prijašnjih robova i sinovi prijašnjih robovlasnika sjediti zajedno za istim bratskim stolom. “

“I have a dream that one day even the state of Mississippi, a state sweltering with the heat of injustice, sweltering with the heat of oppression, will be transformed into an oasis of freedom and justice. ” “Imam san da će jednog dana i sama država Mississippi, u kojoj vlada nepravda i koja s plamenom tlačenja živi svojim punim bićem, imam san da će se i ta država jednog dana pretvoriti u oazu slobode i pravednosti. ” “I have a dream that my four little children will one day live in a nation where they will not be judged by the color of their skin but by the conte of their character. “ “Imam san da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u društvu u kojem se nitko prema njima neće ponašati ovako ili onako zbog boje njihove kože, nego da će ih se tretirati onako kako to oni svojim karaktreom zasluže. ”

“And if America is to be a great nation, this must become true. ” “Ako Amerika treba postati velika nacija, onda ovo mora biti istina. ”

“Let freedom ring from the heightening Alleghenies of Pennsylvania. ” “Neka odzvanja sloboda sa visokih Alleghiensa Pennsylvanije. ” “Let freedom ring from the snow-capped Rockies of Colorado. ” “Neka odzvanja sloboda sa snijegom prekrivenih Rockiesa Colorada. ” “Let freedom ring from Stone Mountain of Georgia. ” “Neka odzvanja sloboda sa Stone Mountaina u Georgiji. ” “From every mountainside, let freedom ring. ” “Sa svake planine, neka odzvanja sloboda.

“And when this happens, when we allow freedom ring, when we let it ring from every village and every hamlet, from every state and every city, we will be able to speed up that day when all of God's children, black men and white men, Jews and Gentiles, Protestants and Catholics, will be able to join hands and sing in the words of the old Negro spiritual: ” “Free at last! Thank God Almighty, we are free at last!” “Kad joj dopustimo da dođe, kad joj dopustimo da prođe kroz svaki gradić, tada ćemo ubrzati dolazak dana na kojem će sva djeca Božja crni i bijeli ljudi, židovi i pogani, protestanti i katolici jedni drugima pružiti ruke i moći pjevati stare crnačke duhovne pjesme: ” "Konačno slobodan! Hvala Bogu Svemogućem, mi smo konačno slobodni!"

Izradio: Marko Grahovac VIII b