Ivanica Jankovi prof mentor kola suvremenog plesa Ane

Ivančica Janković, prof. mentor Škola suvremenog plesa Ane Maletić Laginjina 13 10000 Zagreb Kontakt: mob. 098/9183 647 091/5102 858 email: ivjankovic@mail. inet. hr

URAVNOTEŽEN RAZVOJ DJETETA POKRETOM I PLESOM Osnovni principi kreativnog odgojnog plesa

Ples je za djecu najprirodnije sredstvo izraza n n n slobodno i nesputano ritmičko kretanje pruža radost i zadovoljstvo istraživanje u pokretu razvija kreativnost ponavljanjem se usvaja vještina i postiže sklad pokreta

n Odgoj i obrazovanje cjelovite stvaralačke ličnosti može se postići samo jednakovrijednim tretiranjem odgoja tijela i duha te razvijanjem spoznaje o pokretu i plesu kao snažnoj poveznici fiziološkog, kognitivnog i afektivnog područja.

n Umjetnički odgojni ples razvija spoznaju o brojnim mogućnostima prirodnog kretanja u samostalnom i interaktivnom odnosu s drugima, što rezultira prihvaćanjem sebe i razumijevanjem drugih te poštivanjem razlika. n U svojoj biti odgojni ples je društvena djelatnost koja bi trebala biti dostupna svakom djetetu jer ne poznaje i ne priznaje granice između kultura, jezika, roda, nacija, socijalnog statusa i osobnih sposobnosti.

Plesno-ritmički odgoj djeluje odgojno na cjelokupni razvoj, uravnoteženost i osobnost djeteta jer razvija: n n n n n kinestetski senzibilitet osvješćujući doživljaje koje izaziva tijelo u pokretu motoriku tijela stvaralački pristup pokretu i plesu kreativno izražavanje i komunikaciju putem plesnog pokreta smisao za estetiku pokreta koncentraciju, opservaciju, pamćenje, samodisciplinu i usredotočenost međusobno uvažavanje i suradnju pokretom korelaciju sa sadržajima ostalih odgojno-obrazovnih područja iskonsku sinkretičnost zvuka i pokreta, odnosno glazbe i plesa

Plesno-ritmički odgoj djeluje na: kognitivnu, perceptivnu, kinestetsku i stvaralačku razinu učenja. Sadržaji plesno-ritmičkog odgoja potiču: razvoj svih inteligencija. Metodički postupci razvijaju: kreativnost, kritičko mišljenje i prosocijalno ponašanje.

RUDOLF LABAN (1879 -1958) n n n reformator europske plesne umjetnosti poznavalac likovne umjetnosti (slikar), arhitekture, kazališta, režije, plesa, koreografije, tradicionalnoga plesnog naslijeđa, anatomije, psihologije i kristalografije doprinos racionalizaciji pokreta u industriji definirao temeljne principe na kojima počiva i pomoću kojih se može klasificirati svaki ljudski pokret teorijske spoznaje o univerzalnoj harmoniji kretanja razradio i praktično primijenio u svom pedagoškom radu pod nazivom moderni odgojni ples (modern educational dance)

EMIL JAQUES DALCROZE (1865 -1950) švicarski kompozitor i glazbeni pedagog ističe važnost pokreta u poučavanju i izražavanju glazbe osnivač ritmičko-glazbene pedagogije ► ritmika

n Metodičku razradu i integraciju učenja ovih dvaju reformatora 20. st. provela je plesna pedagoginja i umjetnica Ana Maletić (1904 -1986) pa danas nakon više od pola stoljeća primjene njene metode možemo slobodno govoriti o plesno-ritmičkom odgoju kao brendu hrvatske plesne edukacije.

ANA MALETIĆ (1904 -1986) n n n učenica Mage Magazinović i Rudolfa Labana plesna umjetnica, pedagoginja, koreografkinja, publicistkinja i teoretičarka osnivačica Škole za ritmiku i ples 1954. god. provodi metodičku razradu Labanovog učenja i Dalcrozeove ritmike knjige: n Pokret i ples: (Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1983. ) n Knjiga o plesu (Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986. ) n Povijest plesa starih civilizacija (Matica Hrvatska, Zagreb, 2002. )

PODRUČJA/KONCEPTI LABANOVE TEORIJE POKRETA I PLESA 1. PROSTORNA HARMONIJA (KOREUTIKA) - sklad i suodnos tijela i prostora 2. DINAMIČKA STRUKTURA POKRETA (EUKINETIKA) - izražajnost pokreta i efort kao unutarnji poticaj na pokret 3. LABANOTACIJA ili KINETOGRAFIJA-LABAN - sustav bilježenja pokreta kao rezultat opservacije, analize i opisivanja pokreta

SADRŽAJI OSAM OSNOVNIH TEMA ODGOJNOG PLESA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. tema : Svijest o tijelu u pokretu (senzibiliziranje kinestetičke percepcije) tema : Spoznaja dinamike/jačine i tempa/vremena kao elemenata ritma tema : Spoznaja prostora tema : Spoznaja toka pokreta tema : Prilagodba partneru i suradnja s drugima tema : Tijelo kao instrument plesnog izraza tema : Osnovne izražajne akcije – eforti tema : Radni pokreti i ritmovi

KONCEPTI ODGOJNOG PLESA n n n n potiču, pobuđuju i razvijaju osjet za artikulaciju pokreta razvijaju svijest o prostoru u kojem se pokret ostvaruje razvijaju osjećaj za ritam, fraziranje i tok pokreta osjećaj za oblik i kvalitetu pokreta potiču stvaralačku suradnju s ostalom djecom prepoznaju i osvješćuju unutarnje poticaje na pokret razvijaju maštu i stvaralaštvo kroz pokret

Laban-Dalcroze sadržaji u radu s predškolskim uzrastom predstavljaju se kroz tri osnovna segmenta u skladu s psihofiziološkim značajkama rasta i razvoja djeteta: nfunkcionalna tjelesna tehnika nples nritmika

1. TEMA : SENZIBILIZIRANJE KINESTETIČKE PERCEPCIJE ZA TIJELO U POKRETU Područja istraživanja: n n n čitavo tijelo u kretanju i mirovanju simetrija i asimetrija tijela u kretanju i mirovanju prirodna uloga pojedinih dijelova tijela i njihovo prenošenje na druge dijelove n glava: pažnja/fokus i prirodna mimika n trup: držanje/stav n noge: lokomocija (hod/prijenos težine, trk, skok, okret/vrtnja) n ruke: radnje i geste (ka tijelu i od tijela) izolirano kretanje iz pojedinih zglobova odnosi između pojedinih dijelova tijela: kontakti i podupiranja vođenje pokreta dijelovima tijela

2. TEMA : SPOZNAJA DINAMIKE/JAČINE I TEMPA/VREMENA KAO ELEMENATA RITMA Područja istraživanja: n organska podloga ritma (rad srca, disanje, napetostpopuštanje) n subjektivni doživljaj faktora jačina (suprotne kvalitete intenziteta) snažno/teško/napeto – lagano/opušteno n subjektivni doživljaj faktora vrijeme (suprotne kvalitete trajanja) n trenutačno/brzo – dugotrajno/sporo n puls, metar, ritam n slobodni ritam

3. TEMA: SPOZNAJA PROSTORA Područja istraživanja: n komunikacija s prostorom čitavim tijelom n osobni i opći prostor n veličina pokreta n razine prostora n zone tijela n osnovna prostorna orijentacija n izravno i neizravno/fleksibilno (suprotne kvalitete usredotočenosti na prostor) n prostorni putovi n preorijentacija i promjena fronte

4. TEMA: SPOZNAJA TOKA POKRETA Područja istraživanja: n kontinuitet i prekid pokreta n stanka (u odnosu prema faktorima jačina, vrijeme i prostor) n vezano/sputano i slobodno/nesputano (suprotne kvalitete toka pokreta) n artikulacija pokreta (simultano i sukcesivno) n fraziranje pokreta

5. TEMA: PRILAGODBA PARTNERU I SURADNJA S DRUGIMA Područja istraživanja: n opservacija i imitacija n zrcalno kretanje n komunikacija pokretom (istovremeno, dijalog, kontrast) n voditi i slijediti, preuzimati i davati

6. TEMA: TIJELO KAO INSTRUMENT PLESNOG IZRAZA Područja istraživanja: n lokomocija n uporišta i prijelazi položaja n geste n skokovi n okreti/vrtnje n padovi n mirovanje/ravnoteža

n n Jačina, Vrijeme, Prostor i Tok predstavljaju sastavnice svakog pokreta. Laban je definirao postojanje četiri univerzalna faktora koji predstavljaju srž svakog pokreta jer se svaki ljudski pokret odvija izvjesnim intenzitetom, kroz vremensko trajanje, određenim prostornim putem i tokom. Kod svakog faktora možemo izdvojiti i doživjeti dvije suprotne kvalitete čime se ljudski pokret osvješćuje kao odraz neraskidive veze između unutrašnjeg poticaja na kretanje i njegove tjelesne manifestacije. Fizičku manifestaciju unutrašnjeg doživljaja Laban je nazvao efortom.

7. TEMA: OSNOVNE IZRAŽAJNE AKCIJE - EFORTI Područja istraživanja: n kombinacije faktora pokreta jačina, vrijeme i prostor n faktor pokreta tok? FAKTORI POKRETA SUPROTNE KVALITETE PROSTOR izravno neizravno/fleksibilno JAČINA snažno/teško/napeto lagano/opušteno VRIJEME trenutačno/brzo dugotrajno/sporo TOK vezano/sputano slobodno/nesputano

OSNOVNE EFORT AKCIJE KLIZANJE LELUJANJE SAVIJANJE PRITISKIVANJE UDAR ODMAŠAJ TREPTAJ DOTICAJ FAKTORI POKRETA I KVALITETE PROSTOR JAČINA VRIJEME izravno neizrav- snažno no izravno neizrav. lagano trenutačno/brzo dugotrajno sporo lagano dugotrajno neizrav. snažno dugotrajno izravno snažno brzo neizravno lagano brzo

EFORT AKCIJE Područja istraživanja: efort obrasci n artikulacija eforta n kontrastni eforti i prijelazi između eforta n

8. TEMA: RADNI POKRETI I RITMOVI Područja istraživanja: n n n ritam radnog procesa (priprema, akcija, predah) ozvučenje radnih ritmova od oponašanja radne akcije do stiliziranog plesnog izraza

Imperativ odgojno-obrazovne prakse je aktivan i kreativan pristup odgajatelja temeljnim principima kreativnog odgojnog plesa koji su sadržani u Labanovim temama. Takav pristup neprestano potiče odgajatelja i djecu na istraživanje u pokretu što izaziva radost, zadovoljstvo, maštovitost i nesputanost.

Suština odgojno-obrazovne prakse nije u zapamćivanju i ponavljanju pokazanih pokreta već u poticanju djece da u skladu sa svojim psiho-fizičkim sposobnostima istražuju u pokretu na različite poticaje, kao što su primjerena i kvalitetna glazba, zvuk, dramatizacija, metar i metrički ili slobodni ritam, rekvizit, osvješćivanje subjektivnog osjećaja za faktore pokreta, a sve u kontekstu sadržaja tema umjetničkog odgojnog plesa.

PRIMJENA PLESNO-RITMIČKOG ODGOJA n n institucionalizirana plesna edukacija rehabilitacija, edukacija i integracija djece oštećena sluha i/ili govora u Poliklinici SUVAG psihoterapija pokretom i plesom različiti oblici neformalne plesne edukacije (predškolske ustanove, tečajevi)

n PLES ►JEDINSTVENA NEVERBALNA UMJETNIČKA FORMA n TIJELO ► SREDSTVO IZRAZA I KOMUNIKACIJE n Budući da koristi tijelo kao sredstvo izraza i komunikacije, ples kao jedinstvena neverbalna umjetnička forma, razvija afirmativan odnos prema svojem i tuđem tijelu te tako blagotvorno djeluje na različite poremećaje djece i mladih.

n Kad bi se svako dijete kreativno izražavalo pokretom te kad bi svako dijete već od najranije dobi bilo uključeno u kvalitetne odgojne plesne programe, mnogi bi istaknuti problemi današnje djece i mladeži, kao što su pretilost, poremećaji ponašanja i učenja, eskalacija agresivnosti i pomanjkanje empatije bili manji. A. G. Gilbert (SAD) u članku Dance in the 21 st Century: A Global Perspective. (JOPERD Volume 76 No. 5, May/June 2005, str. 26 -35)

Plesna kultura nema jednakovrijedni tretman kao ostala odgojno obrazovna područja. ZAŠTO? n n nedostatak kvalitetno educiranog kadra neupućenost u razliku između kreativnog plesa i reproduktivnih plesnih izraza kultura pokreta potpuna nepoznanica nedovoljno osviješteni stav o tijelu - kao izuzetno važnom sredstvu neverbalne komunikacije - koje živi i kreće se u prostoru, u određenom vremenu i izvjesnim intenzitetom - koje posjeduje kvalitativne obrasce koji utječu na naš odnos prema samima sebi i prema drugima predrasude vezane uz bavljenje pokretom i plesom

GDJE SU DEČKI? Bavljenje suvremenom plesnom umjetnošću zbog pokreta koji su prirodniji i bliži ljudskom habitusu, zbog mogućnosti kreiranja različitog plesnog vokabulara te razvijanja svijesti o mogućnostima različitih kombinacija kvaliteta pokreta, također pogoduje dječacima jer ih ne zatvara u obrasce plesnog vokabulara i kvaliteta pokreta akademskog stila.

n n Kad govorimo o cjelokupnom razvoju svakog djeteta, krajnje je vrijeme da se prepozna ključna uloga koju odgojni ples ima u tjelesnom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i duhovnom razvoju svakog djeteta. Nedopustiva je segregacija u umjetničkom području na djecu čiji roditelji mogu svojem djetetu priuštiti umjetnički odgoj kroz pokret i ples i na one koji to ne mogu ili o tome ništa ne znaju. Još od vremena osnutka ondašnje Škole za ritmiku i ples pred 55 godina, cilj Ane Maletić, kao Labanove učenice i sljedbenice, bio je učiniti kinestetički, kognitivni i estetski doživljaj glazbe i pokreta dostupnim svakome, bez obzira na rasnu, spolnu, vjersku, etničku ili nacionalnu pripadnost te socijalni status, a s krajnjim ciljem uvođenja odgojnog plesa u kurikulum.

n Plesno-ritmički odgoj je specifični oblik umjetničkog odgoja koji je moguće povezati s drugim odgojno-obrazovnim područjima pa smatram nužnim da u stoljeću globalizacije pokret i ples, kao prvobitni izraz neverbalne komunikacije, konačno postane dostupnim svakom djetetu te tako doprinese njegovom fizičkom, afektivnom, kognitivnom, kreativnom i socijalnom razvoju.

Literatura uz tekst: n n Laban, Rudolf. Modern Educational Dance. London: Macdonald & Evans. 1948. Maletić, Ana. Pokret i ples. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. 1983. Preston-Dunlop, Valerie. A Handbook for Modern Educational Dance. London: Macdonald & Evans, second ed. 1980. Gilbert Green, Anne. Creative Dance for All Ages. National Dance Association (USA). 1992. (ISBN 0 -88314 -532 -4)