IVAN SLAMNIG Izbor iz lirike ivotopis roen 1930

IVAN SLAMNIG Izbor iz lirike

Životopis • rođen 1930. u Metkoviću, umro 2001. • gimnazija i Filozofski fakultet u Zagrebu – profesor komparativne književnosti • književnik, znanstvenik, urednik, prevoditelj • jedan od najistaknutijih krugovaša • utemeljio ludističku poeziju (ludus = igra; naglasak na jeziku) koja ima veliki broj sljedbenika • uz Slavka Mihalića, začetnik je suvremenog hrvatskoga pjesništva i prethodnik postmodernizma

Djela • zbirke pjesama: Aleja poslije svečanosti Odron Analecta Dronta • proza: roman Bolja polovica hrabrosti (proza u trapericama)

Ubili su ga ciglama igre riječima slobodan odnos prema interpunkciji rima: povremena, nepravilna u prvi plan dolazi jezik, najvažnija je analiza izraza, izraz je važniji od sadržaja • glavno načelo izraza = IGRA (za Slamniga je poezija igra riječima) • smisao, sadržaj – namjerno zagonetan; ubojstvo, žrtva, zločin, agresija, smrt – ozbiljna tematika, ali ovdje se ona ironizira ( Slamnig je rekao da je riječ o gušteru!) • široke mogućnosti interpretacije (gađenje nad ljudskom agresijom; smrt čovjeka; smrt guštera) • •

Barbara večernja ćakula barba Nike • uglazbljena, vrlo popularna • živi ritam, optimističan svjetonazor, uživanje u životu – suprotno Mihalićevoj poeziji • pjesnička dosjetka (Barbara – žena/ brod), dvosmisleno • jezik : leksemi koji pripadaju dijalektu (svića, sveti Niko), talijanizmi ( e tutti quanti. . . , e il naufragar xe dolce. . . ), kolokvijalizmi (farbana, kablić, je l , ima l, spora ko kornjača) • zadnji stih – citat Leopardija (intertekstualnost) • vizualna i zvukovna asocijativnost jezika – stvara razigran, slobodan, romantičan svijet mornara zaljubljenih u brodove, mora i plovidbu

Slaga Gunduo o prošastju • aluzija na Gundulićevu poemu „Suze sina razmetnoga” (misli o prolaznosti vremena) – intertekstualnost • Slamnigov odnos prema tradiciji – često koristi aluzije na stariju književnost, spaja i kontrastira elemente koji pripadaju našem životu, svakodnevici i elemente koji pripadaju staroj poeziji; postizanje novog efekta • dijalog s pjesničkom/književnom baštinom • književni postupci – montaža, konstrukcija i dekonstrukcija, kolažiranje, parodija, paradoks, improvizacija, humor, jezične igre, duhovitost • za to je potrebno veliko znanje – bio je erudit • književni kritičari nazvali su ga poeta ludens

Poezija Ivana Slamniga ludistička poezija igra izrazom i smislom jezično–stilski eksperimenti „poetska alkemija” učeni pjesnik, znalac brojnih stranih jezika, maksimalno koristi jezične potencijale- koristi riječi iz standardnog jezika, dijalekte, žargonizme (šatrovački govor), arhaizme, neologizme, barbarizme, riječi i fraze iz stranih jezika • pjesništvo kao vještina, invencija • prethodnik postmodernizma • • •