IVAN MATETI RONJGOV 1880 1960 Lovorka Ruck prof

IVAN MATETIĆ RONJGOV (1880. -1960. ) Lovorka Ruck, prof. Knjižničarsko društvo Rijeka 15. prosinac, 2005.

ŽIVOTOPIS skladatelj, melograf i glazbeni pedagog rodio se 10. travnja 1880. godine u selu Ronjgi kraj Sv. Mateja (Viškovo) – dodatak prezimenu RONJGOV Učiteljska škola u Kopru od 1899. učitelj u istarskim mjestima: Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija (1904. - 1919. ) kao mlad učitelj u Istri melografira; spoznaje nedostatak temeljite glazbene naobrazbe; koncem I. svjetskog rata kratko vrijeme studirao glazbu u Beču. 1919. emigrira radi talijanske okupacije

. . . životopis diplomirao kompoziciju 1921. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Franje Dugana st. u Sušaku 1921. -1925. nastavnik pjevanja na gimnaziji, 1923. osniva privatnu muzičku školu (djeluje do njegova odlaska u Zagreb) u Zagrebu tajnik Muzičke akademije razdoblje mirovine i ratne godine provodi u Beogradu kod kćeri, harfistice Ivke Matetić Damjanović; mlađa kćer Vjera Matetić profesorica solfeggia 1945. u Zagrebu na Muzičkoj akademiji predaje glazbeni folklor

. . . životopis u Rijeci 1947. -1951. predaje teoriju glazbe, solfeggio i harmoniju na muzičkoj školi (od 1963. škola nosi Matetićevo ime, a njegovim je imenom 1962. nazvana i muzička škola u Puli) Prigodom 80. rođendana odlikovan Ordenom rada I. reda Matetić je tada u svojoj izjavi za radio rekao: «. . . ovo sam odlikovanje dobio što sam uspio dokazati i pokazati da je istarska muzika dostojna koncertnog podija kao i svaka druga, a možda još i više, jer je originalna» . Ivan Matetić Ronjgov umire u bolnici u Lovranu 27. lipnja 1960. ; sahranjen na groblju u Opatiji, u blizini svog prijatelja Viktora Cara Emina.

IVAN MATETIĆ RONJGOV

MELOGRAFSKI I ETNOMUZIKOLOŠKI RAD kao mlad učitelj Matetić sebi postavlja cilj: očuvati istarsko-primorsku narodnu glazbu od propadanja te pronaći način kako da se ona iskoristi u umjetničkoj glazbi 3 etape Matetićeva rada: 1. sakupljanje odnosno melografiranje narodne glazbe 2. proučavanje sakupljene građu i postavljanje teoretske osnove 3. skladanje u ozračju istarsko-primorske glazbe.

. . . etnomuzikološki rad nakon 25 godina melografiranja i proučavanja narodne glazbe Istre i Hrvatskog primorja Matetić, uz pomoć prof. Franje Dugana st. postavlja teoretske osnove istarskoprimorske glazbe te utvrđuje tzv. istarsku ljestvicu rezultate objavljuje u časopisu Sveta Cecilija 1925. te 1926. (O istarskoj ljestvici, O bilježenju istarskih popijevki, Još o bilježenju istarskih popijevki ) do njegova etnomuzikološkog rada istarsko-primorsku glazbu bilo nemoguće zabilježiti notama (ne uklapa se i tradicionalne okvire, ne može se svrstati u tzv. temperiranu udezbu polutonskog sustava)

. . . etnomuzikološki rad značajke istarsko-primorske glazbe: dvoglasje solističkog tipa, kretanje dvoglasja u velikim sekstama ili malim tercama, završna kadenca u unisonu; tipičan interval Čeh Ludvik Kuba i Matko Brajša-Rašan: pokušaji zapisivanja prije Matetića Matetić glazbu netemperiranog sustava približno zapisuje u temperiranom sustavu i rješava pitanje latentne harmonije (akordsku strukturu) = teorija o istarskoj ljestvici (heksakordalni niz u okviru frigijske ljestvice)

. . . etnomuzikološki rad rasprostranjenost napjeva i svirke u tzv. istarskoj ljestvici: ima i u drugim krajevima, ali u Hrvatskom primorju i Istri najsačuvanije, najkompaktnije

4 tipa istarske ljestvice:

SKLADATELJSKI RAD nakon postavljanja teorije o istarskoj ljestvici Ronjgov piše obrade narodnih pjesama Vokalne simfonije 1932. tužaljka za dječji zbor Ćaće moj - posvećeno zboru «Trboveljski slavček» ; tekst iz zbirke «Istarske narodne pjesme 1935. Roženice za mješoviti zbor, alt i bariton solo – stihovi Mate Balota; pandan Balotinom citiranju narodne pjesme Rodila loza grozda dva je citiranje istoimenog narodnog napjeva 1951. balada Malo mantinjade v Rike na palade za vokalne soliste i mješoviti zbor- narodna poezija; tarankanje

. . . skladateljski rad Vokalne simfonije 1954. Mantinjada domaćemu kraju za vokalne soliste i mješoviti zbor – na stihove pjesnika Davida Kabalina; onomatopeja bure 1956. Naš kanat je lip - prema istoimenoj poemi kastavskog pjesnika Ljube Brgića, posvećenoj 70. godišnjici Matetićeva života Naš kanat je lip i mi ga jako volimo, kako vino koga pijemo i kruh idemo. .

. . . skladateljski rad Vokalne simfonije 1959. Na mamin grobak za mješoviti zbor sa baritonom, altom i tenorom solo – na vlastiti tekst posvećen majci, zadnja Matetićeva skladba, jedno od najopširnijih jednostavačnih zborskih a cappella kompozicija, praizvedeno posthumno Radovi za djecu • 1940. Čakavsko-primorska pjevanka, podnaslov 128 dvoglasnih čakavskih melodija za omladinu sviju vrsti škola; stihovi Drage Gervaisa u pjesmi Pod Učkun kućice bele • Dječji zborovi: Kos, Motovunska šuma, Črčak, Pod Učkun, obrade narodnih napjeva • Otroci vsega sveta- trostavačni ciklus, stihovi slovenske pjesnikinje Ruže Petelinove

. . . skladateljski rad

. . . skladateljski rad Solo popijevke i dvopjevi • 14 solo popijevki (Hopak, Uspavanka, Moja zemja te Galijotova pesan) • Galijotova pesan za bas i klavir - 1936. , stihovima Vladimir Nazor, umetnuti motivi narodnih napjeva Vrbniče nad morem te Zaspal Pave. • Moja zemja- D, Gervais, ishodište u napjevu Popuhnul je tihi vetar. • dvopjevi- obrade narodnih pjesama Klavirske minijature uglavnom posvećene skladateljevim unucima i prijateljima najpoznatije su Uspavanka te Tičji pir (posvećen sušačkoj pijanistici Mariji Štrcaj-Paravić)

BORBA ZA OČUVANJE GLAZBENOG FOLKLORA u rodnom kraju neshvaćen stvaraoc; «Nemo propheta in patria sua» Matetić preveo «Se ča je nemo, to je naše, i se ča je naše, to je nemo» fanatizam u propagiranju autohtonog glazbenog izraza Istre, Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka Poslanica prijateljima folklora, svibanj 1958. , upućena njegovu prijatelju i istomišljeniku, prof. Vinku Tadejeviću Matetićev moto «Saki neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talenat stavi va službu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalne kulture. »