IVA BIA JADRANSKOG MORA Izradile Ana Guiniver Rogina

ŽIVA BIĆA JADRANSKOG MORA Izradile: Ana Guiniver Rogina i Ivona Jović

SVILINA, POSIDONIJA, VOGA. . . Rastu u velikim nakupinama na dubini od 10 m. U mulju imaju podzemnu stabljiku koja zadržava sitnije čestice tla. Listovi su im tanki i dugački. Na njima žive sitnije alge, pa mnoge životinje među njima nalaze izvor hrane, ali i sklonište pred grabežljivcima. Zato se zovu dječiji vrtići ispod mora.

MORSKE CVJETNICE Morske cvjetnice su prave kopnene biljke koje su jednom davno “odlučile” da više neće živjeti na kopnu nego pod morem! Sve cvjetnice imaju korijen, stabljiku, lišće, cvatove i plodove - za razliku od algi koje ništa od toga nemaju. U Jadranu živi samo 5 međusobno sličnih cvjetnica, ali one su neobično važne za život u moru.

SPUŽVE Spužve u nepokretne životinje. Žive pričvršćene na kamenju i stijenama na morskom dnu gdje im struje donose hranu i kisik. U Jadranu živi oko 300 vrsta spužvi.

SMEĐA VLASULJA Smeđa vlasulja živi u plićaku. U sredini “šume” svojih lovki nalazi se usni otvor ove životinje, a lovkama vlasulja lovi račiće i ribice koje svojim otrovom paralizira.

PLEMENITA PERISKA Plemenita periska najveća je vrsta školjkaša u Jadranu. U periski uvijek živi i njezin rak čuvar koji školjkaša upozorava na opasnost te periska čvrsto zatvara svoje ljušture. Takav način zajedničkog života nazivamo simbioza.

HOBOTNICA Znate li da je hobotnica vrlo inteligentna i znatiželjna? Pripada glavonošcima koji imaju najrazvijeniji živčani sustav u svijetu bezkralježnjaka. Ima 2 reda prijanjalki na svakom od svojih 8 krakova. U opasnosti ispušta crnilo, brzo mijenja boju tijela i na taj se način lako skriva od neprijatelja.

ŠKARPINA Škarpina je riba majstor kamuflaže, česta je u stjenovitim dnima, na liticama i ulazima u morske špilje. Ima otrovne bodlje i njen je ubod izrazito bolan.

ŠKAMP Škamp je rak ružičaste boje. Ima par velikih kliješta. Noću jede druge rakove, uginule organizme, pa čak i svoje potomke

MORSKI KONJIC Morski konjic je riba koja sporo pliva u okomitom položaju peraja. Kada se odmara prihvaća se repnom perajom za morske biljke. Kod morskih konjica mužjaci “rađaju” mlade. Hrane se malim kozicama i ribljom mlađi, koje usišu svojom dugom gubicom. Zakonom su zaštićeni.

HRIDINSKI JEŽINAC Hridinski ježinac je biljojed. Hranu, alge i uginule organizme pronalazi na dnu, pa ga smatramo čistačem morskog dna. Usta su mu s donje strane tijela, a izmetni otvor na njegovu vrhu.

PRSTAC Prstac je školjkaš s duguljastom ljušturom u obliku prsta. Izlučuje kiselinu pomoću koje buši rupe u stijenama. Kroz te rupe struje mu donose hranu plankton. Zakonom je zaštićen.

BODLJIKAVI VOLAK Bodljikavi volak puž je s bodljikavim nastavcima na površini kućice. Hrani se drugim puževima i uginulim organizmima. Čovjek ga može jesti.

JADRANSKI KLOBUČIĆ Jadranski klobučić jednostanična je alga. Sadrži vapnenac koji joj daje oblik i bijelo zelenu boju.

JADRANSKI BRAČIĆ Jadranski bračić je smeđa alga koja na vrhovima ogranaka ima vrške ispunjene zrakom. Raste samo u Jadranskom moru. Ona je pokazatelj čistoće mora jer raste samo u čistome moru.

MEDUZA Meduza spada u skupinu životinja koje se zovu žarnjaci. Svi žarnjaci imaju takozvane žarne stanice koje im služe za obranu, ali i za lov plijena. Većina meduza ne pliva dobro pa ih morske struje i vjetrovi raznose po moru.

KVRGAVA ZVJEZDAČA Ubraja se među najproždrljivije životinje Jadrana. Hrane se ježincima i školjkašima one zgrabe svoj plijen snažnim krakovima i onda izbace cijeli svoj želudac preko plijena, kiselinom iz želudca omekšaju i rastvore cijelu životinju te uvuku svoj želudac natrag.

NEPTUNOVA ČIPKA Ovaj je organizam ustvari kolonija u kojoj žive stotine malih jedinki. Neptunova čipka pripada skupini životinja koju zovemo mahovnjaci. Mahovnjaci su mnogobrojne životinje u Jadranu.

JELENJI ROGOVI Mahovnjak jelenji rogovi česta je vrsta na liticama te ulazi u morske špilje.

RIBA LIST List je riba koja se potpuno uklapa u pijesak te joj samo oči vire van - kada ugleda plijen, munjevito izađe iz pijeska i zgrabi ga.

MORSKA MAČKA Morske mačke (vrste morskih pasa) omotaju svoja jaja u kojima se nalazi zametak najčešće oko rožnatog koralja, gorgonije ili neke alge. Zametak koji izlazi iz jajeta izraste u mladu morsku mačku.

LITERATURA: • Novosel, A. , Novosel, M. (2011. ). More je živo – edukacija djece predškolske i školske dobi u Hrvatskoj o potrebi očuvanja i zaštite Jadranskog mora. Zagreb: JGL d. d. • Bendelja, D. , Operta, E. , Roščak, R. , Valečić, H. (2009. ). Volim život 6. Zagreb: Školska knjiga

KRAJ!