IT u dravnoj upravi Darko Pari pomonik ministra

IT u državnoj upravi Darko Parić, pomoćnik ministra uprave

Stanje IT sektora u državnoj upravi Nema nikakvog centralnog nadzora niti strategije! 1 MLRD KN je ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave godišnje (ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije, …) • 300 M KN trošimo na telefone (fiksne i mobilne) • 180 M KN trošimo na poštanske usluge • Informatički projekti se provode po ministarstvima bez ikakve koordinacije i mogućeg iskorištavanja zajedničkih resursa zbog preklapanja (PREKLAPAJU SE!) • PRIMJER: • Zemljišne knjige i katastar - 30 M KN • Podatkovni centar za mirovine - 30 M KN • Oba sustava rade sa samo 30% kapaciteta i samo su dijelom iskorištena. Zajedničkim nastupom bi se uštedilo na milijune kuna

Stanje IT sektora u državnoj upravi • Središnja tijela državne uprave imaju oko 500 domena Središnja tijela državne uprave imaju oko 200 osnovnih baza podataka (registara), a sa izvedenim oko 2000 baza podataka • • Većina ih uopće nije povezana s drugima Svaki građanin je sa svojim osnovnim podacima upisan u različite registre najmanje 16 puta u različitim tijelima državne uprave (NEPOTREBNO!) • • Ne postoji centralna i jedinstvena baza podataka u državi a MORALA bi postojati! Stanje je financijski još i gore jer se mnogi IT projekti kriju pod drugim imenima pa se ne mogu niti evidentirati kao takvi jer se financiraju iz drugih izvora državnog proračuna •

Stanje IT sektora u državnoj upravi Ne postoje otvorene specifikacije niti su propisane kako bi se svatko ravnopravno mogao javiti na javne natječaje • Takoreći svi programi i baze su u vlasništvu tvrtki koje su ih radile, a državne baze podataka se nalaze na sve strane pa čak i u privatnim tvrtkama • Ne postoji sustavan i specificirani poslovni procesi države, sve se radi parcijalno od ministarstva do ministarstva • • Ne postoje centralni sustavi praćenja rješavanja akata i napredovanja u državnoj upravi ZAKLJUČAK • Sve je rađeno bezglavo (ili stoglavo) • Sve je rađeno po otočnom principu (jako malo sustava povezani, a MORAJU biti) • Sve je neorganizirano i jako skupo Većinom nisu korišteni ljudi koji rade u državi za plaću nego vanjski po puno većim cijenama •

Ciljevi 1. Osigurati nadzor nad trošenjem 1 MLRD KN za ICT projekte u proračunu te pronaći načine racionalizacije trošenja 2. Osigurati bolju iskorištenost informacijsko-komunikacijske infrastrukture integracijom ICT sustava različitih državnih tijela te time ostvariti uštede 3. Osigurati jedinstven način rada u svim državnim tijelima 4. Osigurati online i jedinstvenu komunikaciju s građanima putem standardiziranih procesa unutar državne uprave

Što napraviti u organizaciji rada uprave 1. Poslovanje državnih tvrtki (Apis, FINA, Oi. V, …) Promjena principa poslovanja. Posao koji rade direktno s državom, a bez javnog natječaja, ne može imati komercijalne cijene 2. Koristiti vlastite resurse ustanova i poduzeća unutar ministarstava (CARNet, Srce, MUP, HZZO, …) Omogućiti državnim poduzećima na proračunu (ljudi na plaći države) da rade i za ostatak države a ne samo za ministarstva u kojima se nalaze 3. Razmjena ljudi, znanja i iskustava u državi (između ministarstava i ostalih tijela) Koristimo usluge izvana za održavanje računala, a istovremeno za to imamo zaposlene ljude koji su na plaći a taj posao NE rade

Što napraviti u organizaciji rada uprave 4. Osigurati koordiniran razvoj IT-a i projekte centralno koordinirati država u ovom pogledu treba razmišljati kao korporacija i gledati IT kao jednu jedinstvenu i smislenu cjelinu, a ne da svatko radi za sebe kao do sada. Potrebno je centralno mjesto gdje će se koordinirati svi IT projekti i provjeravati preklapanje i moguća grupiranja projekata 5. Postaviti informatičke odjele kao samostalne odjele Problem informatičkih odjela je što su u hijerarhiji jako nisko i vrlo teško dolaze do ljudi koji donose strateške odluke, a vrlo često su sputani ljudima (koji su u hijerarhiji iznad) koji nemaju dovoljno sluha za informatiku pa dobre ideje ostanu neiskorištene

Infrastrukturni projekti OIB sustav • Temeljni i jedinstveni registar (baza) svih građana, poslovnih subjekata, udruga i ostalih u RH • U vlasništvu je ministarstva financija i isključivo se koristi za potrebe ministarstva i porezne (napravljen odlično i tako i radi) Nedostatak primjene sustava: • Ostala ministarstva u državi ga NE mogu jednostavno koristiti • Porezna s jedne strane ne dozvoljava spajanje na svoj sustav, a ministarstva koja pune OIB sustav informacijama s druge strane ne daju direktno drugima svoje podatke RJEŠENJE: • OIB sustav treba postati nacionalna baza podataka građana RH i dostupan svim ministarstvima sa informacijama koje zakonom mogu dobiti • S druge strane na njega trebaju biti spojene sve baze RH (registri) • Ovime bi se svi registri i podaci u RH povezali i to bi bio TEMELJ buduće informatizacije državne uprave RH

Infrastrukturni projekti Državna optička mreža za sva tijela državne uprave Privatne računalne mreže koje danas RH ima i plaća su: HITRONet, CARNet, MUP, MORH, carina, ministarstvo vanjskih poslova, … • Trošak spajanja navedenih mreža po Hrvatskoj mjeri se u nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje (ovo je samo spajanje velikih gradova po Hrvatskoj, takozvane jezgre mreže) • Danas se svaka mreža samostalno financira i naručuje veze potrebne za povezivanje • Tako imamo da za povezivanje na relaciji Split - Zagreb četiri navedene naruče četiri veze od istog davatelja usluge. • Realnost je da davatelj usluge ovo napravi tako da ih sve spoji preko jedne svoje optičke parice, a to naplati četiri puta, a sve naplati jednoj državi •

Infrastrukturni projekti S druge strane državne tvrtke imaju svoju optičku infrastrukturu koju su gradile za svoje i/ili komercijalne potrebe i koja se nalazi po cijeloj RH • • Neke čak i iznajmljuju (po komercijalnim cijenama) državi optičke kapacitete • Optičke mreže državnih tvrtki su 2005. godine izgledale ovako….

Infrastrukturni projekti Prema tome, kada se pogledaju preklapanja onog što moramo imati i plaćamo i onoga što državne tvrtke imaju, imamo sliku…

Infrastrukturni projekti RJEŠENJE • Izuzeti iz vlasništva državnih tvrtki dio optičkih niti za potrebe države • Donijeti zakon ili uredbu kojom se obvezuju državne tvrtke da za svaku buduću gradnju optičkih kabela dio niti odmah planiraju za državu • Od dobivenih optičkih kabela izgraditi državnu optičku mrežu za sva tijela države i sva ministarstva i objediniti usluge svih mreža • Uštede su velike i brze, a država ima SVOJU privatnu mrežu Ovo je već naveliko počeo raditi Oi. V ali za komercijalne potrebe (već imamo riješen veliki dio stvari!) RAZLOG I PRIMJER: Izgradnja optičke mreže u Splitu za potrebe CARNeta (oko 60 km) optičkih kabela za 120 lokacija isplatila se za 5 mjeseci! (radi se o 2, 5 M KN) • Potrebno je nastaviti projekte e-gradova koji bi se integrirali sa državnom mrežom • • Državne tvrtke o kojima govorimo su: HEP, HAC, ARZ, Plinacro, HŽ, Janaf

Infrastrukturni projekti Državni cloud i izgradnja data centara • Baze podataka države se nalaze svugdje po Hrvatskoj (čak i u privatnim poduzećima) Nema kontrole niti koordinacije, mnoge nemaju backup, većina nije povezana s drugima • Neophodno je sve baze smjestiti u prostore države, sigurne i kontrolirane – SISTEM sala države – centralni i sigurni nadzor, sve na jednom mjestu • Danas u vlasništvu države postoji nekoliko velikih sistem sala (Apis, FINA, MUP, CARNet/Srce) • BACKUP sistem sala/disaster recovery Stari podzemni aerodrom kod UDBINE. Zajedničko financiranje MUP, MORH i državna uprava (EU fondovi) •

Infrastrukturni projekti CLOUD projekt Cloud je visoko skalabilna, kontrolirana i s jednog mjesta upravljanja hardverska infrastruktura koja omogućava bilo kome udomljavanje bilo koje aplikacije/programa/usluge bez potrebe da isti kupuje za to poseban hardver • Ovime bi sve potencijalne aplikacije/programe/usluge državne uprave fizički smjestili na jedno virtualno mjesto i time otklonili potrebu za kupovinom novog hardvera za većinu sastavnica državne uprave • PREDNOSTI: Ogromne uštede na financiranju nabavke novog hardvera u državi jer veliki dio države uopće više neće imati potrebe za kupovinom hardvera nego će ga dobiti (virtualno) na centralnom mjestu • • Centralizirani servisi i visoka dostupnost istih građanima

Infrastrukturni projekti Integracija podataka i baza podataka • 200 osnovnih i 2000 izvedenih baza podataka (registara) Neophodno sve povezati na razini programa kako bi se informacije dijelile unutar sustava bez intervencije službenika, a građani ne bi morali nosati papire od ureda do ureda • PRIMJER • Slovenija je popis stanovništva obavila koristeći podatke koje ima u svojim registrima I mi te podatke imamo, ali ih danas tehnološki ne možemo uzeti! Popis stanovništva u RH je koštao 170 M KN, a daljnja obrada podataka će biti još 400 M KN •

Infrastrukturni projekti Slobodni softver i otvorene norme • Godišnje za različite licence po nekim procjenama trošimo oko 200 M KN • Samo Microsoft licence plaćamo oko 40 M KN, a službenici koji rade na računalima vrlo često koriste samo aplikacije za pristup Internetu i pišu dokumente (za ovo postoje po kvaliteti Microsoftu ista, ali besplatna rješenja) • Također, oko 90% novca za licence završi u Americi S druge strane sa slobodnim softverom nije potrebno plaćati licence a po kvaliteti je identičan softveru za koji se plaćaju licence. • Također, u slučaju slobodnog softvera novac od licenci bi ostao u državi u domaćoj IT industriji • RJEŠENJE • Potrebno je poticati implementaciju rješenja na slobodnom softveru • Na razini Vlade pokrenuti inicijativu i donijeti strategiju razvoja slobodnog softvera što bi direktno potaklo i razvoj domaće IT industrije, tako da ona postane uslužna a ne trgovačka djelatnost

Infrastrukturni projekti • Standardizacija i informatizacija poslovnih procesa u tijelima državne uprave Uvođenje informatizacije u svakodnevno poslovanje državne uprave (po uzoru na Austriju – digitalni ured) – Ministarstvo uprave pilot (procjene su 50% uštede na pošti) • • Središnja koordinacija i upravljanje IT projekata državne uprave Ubacivanje e-uprave u prioritete za EU fondova kako bi neke od ovih projekata mogli financirati putem EU fondova u mandatu Vlade • • Objedinjena javna nabava gdje god se to može! PRIMJER • Procjene uštede za svu telefoniju (fiksna i mobilna) su bile 68 M KN Objedinjena javna nabava samo za mobilnu telefoniju je donijela uštede od 30 M KN (puno više od očekivanog) •

Planovi i operativni koraci • Odlukom Vlade osnovano je povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora Zadaće Povjerenstva su usmjeravanje razvoja i koordinacija svih poslova i projekata primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u javnom sektoru, s ciljem racionalizacije sustava uz istovremeno povećanje kvalitete javnih usluga • Povjerenstvo osniva Radne skupine koje rade na konkretnim projektima – projektni timovi • Povjerenstvo će nakon obavljenih zadaća iz točke III. ove Odluke predložiti Vladi Republike Hrvatske odgovarajuće akte kojima će se osigurati provedba pojedinih projekata.

Planovi i operativni koraci Planirane radne skupine: 1. Radna skupina za integraciju računalno-komunikacijske infrastrukture 2. Radna skupina za sustav temeljnih registara i elektroničku razmjenu podataka 3. Radna skupina za standardizaciju procesa uredskog poslovanja 4. Radna skupina za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi 5. Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu nabavu 6. Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički pristup 7. Radna skupina za elektronički identitet 8. Radna skupina za "oblak javne uprave“ 9. Radna skupina za pripremu projekata za financiranje iz EU fondova

Mišljenja, komentari, ideje, prijedlozi, …. #Vlada. UP@uprava. hr