Istraivanje prostorne mobilnosti u kontekstu planiranja razvoja prometnih
Istraživanje prostorne mobilnosti u kontekstu planiranja razvoja prometnih sustava Primjer nacionalnog istraživanja navika putovanja u Hrvatskoj 2014. dr. sc. Geran-Marko Miletić geran@pilar. hr 3. CIVINET forum Varaždin, 15. 06. 2018.
Planiranje razvoja prometnih sustava • prometni sustav uskladiti s postojećom, ali i budućom prometnom potražnjom, uzimajući u obzir ograničenja vezana uz resurse i zaštitu okoliša • osnovni tipovi intervencija: širenje infrastrukture i(li) poboljšavanje upravljanja infrastrukturom • strateško planiranje podrazumijeva poznavanje razvojnih potreba i razvojnih potencijala • istražiti, u uzajamnoj vezi, društvene, gospodarske, političke i posebne prometne elemente
Društvo i promet: socijalni aspekti prostorne pokretljivosti • obilježja prostorne pokretljivosti • navike putovanja • individualne/socijalne/prostorne mogućnosti i ograničenja prostorne pokretljivosti • socio-ekonomski status, rezidencijalni status, dostupnost automobila, životni stil… • stavovi i preferencije spram mogućih mjera u svrhu poboljšanja uvjeta odvijanja prometa • uspješnost intervencije/projekta ovisi i o percepciji javnosti o sektorskim koristima i štetama od planiranog zahvata
Istraživanje navika putovanja u Hrvatskoj 2014. – metodološke napomene • osnovni cilj istraživanja: dobiti uvid u obilježja osobnih putovanja te u čimbenike prostorne pokretljivosti • nacrt istraživanja: anketno istraživanje, na kućnoj adresi • ciljana populacija i uzorkovanje • osobe stare 14 i više godine s prebivalištem/boravištem u privatnom kućanstvu • probabilistički višeetapno stratificirani uzorak • 3000 ispitanika • prikupljanje i upravljanje podacima podatka • rujan – studeni 2014. godine
Osnovni pokazatelji prostorne mobilnosti 24, 3% 75, 7% • Ujedinjeno Kraljevstvo (2015. ): 2, 7 putovanja po osobi dnevno • Njemačka (2008. ): 90% udio mobilnih osoba; 3, 4 putovanja po osobi dnevno (mobilne
Prostorna mobilnosti s obzirom na neke socio-prostorne čimbenike
Obrasci prostorne mobilnosti: zašto putuju? Svrha putovanja povratak kući 40, 6% redovita kupovina (hran. . . 11, 7% odlazak na posao 11, 4% odlazak u kafić/restoran 5, 4% presjedanje (promjena. . . 5, 3% osobne usluge (banka, . . . 4, 7% posjet prijateljima ili. . . 4, 5% odlazak na fakultet ili u. . . 4, 0% ostalo 3, 8% rekreacija 2, 7% posebne kupovine. . . 2, 1% vođenje djece u vrtić/šk. . . 2, 1% prijevoz iz usluge (npr. . 0, 7% odlazak na vjerski obred. . . 0, 7% odlazak u kino, kazališt. . . 0, 4% Vrsta putovanja s obzirom na kombinaciju ishodišta i odredišta poslovno druga dokolica (rekreacija, kino i sl. ) 5, 8% obrazovanje 11, 3% putovanje 0, 4% kupovina 26, 6% privatni poslovi 18, 0% društvena aktivnost (posjet prijatelju, odlazak u restaurant i sl. ) 18, 5% komutiranje 19, 4% • Ujedinjeno Kraljevstvo (2015. ): kupovina 19%, privatni poslovi 18%, komutiranje 15%. . . • Njemačka (2008. ): dokolica 32%, kupovina 21%, komutiranje 14%. . .
Vrsta putovanja s obzirom na neke socio-prostorne čimbenike
Obrasci prostorne mobilnosti: kako putuju? Način putovanja automobil kao vozač 40, 8% pješice 30, 0% automobil kao suputnik autobus 10, 4% 7, 1% bicikl 5, 1% tramvaj 4, 4% ostalo 0, 8% vlak 0, 8% motor kao vozač 0, 5% brod/trajekt 0, 2% taksi 0, 0% • Ujedinjeno Kraljevstvo (2015. ): automobil 62%; pješice 25%; javni prijevoz 8%; bicikl 2%. . . • Njemačka (2008. ): automobil 58%; pješice 24%; javni prijevoz 9%; bicikl 10%. . .
Modalna razdioba s obzirom na neke socio-prostorne čimbenike
Zaključne napomene • prisutna socio-prostorna diferencija obrazaca prostorne mobilnosti • visoki stupanj automobiliziranost (veliki udio automobilskog prometa) • znatan udio ne-mobilnih osoba (problem prometne marginaliziranosti)
Hvala na pažnji!
- Slides: 12