Istraivanje potreba i kvalitete ivljenja hrvatskih branitelja i

Istraživanje potreba i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji

Uvod Istraživanje je odrađeno u okviru „Programa psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1“. Projekt Europske unije, sufinanciran sredstvima Državnog proračuna i sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Izvršitelj je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, uz potporu stručnog tima Ministarstva hrvatskih branitelja, te vanjskih suradnika Instituta Pilar. 2

Cilj istraživanja Temeljni cilj istraživanja je bio utvrditi postojeće stanje, potrebe i poteškoće s kojima se suočavaju hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih. Poseban je naglasak stavljen na kvalitetu života i ispitivanje postojanja potrebe za psihosocijalnom potporom i potporom šire zajednice. Prvo sveobuhvatno istraživanje kvalitete života skupine hrvatskih građana koji su u Domovinskom ratu podnijeli najteža stradavanja. Rezultati će se koristiti kao jedan od temelja za programe psihosocijalnog osnaživanja spomenutih skupina. 3

Istraživačke etape 4

Kvalitativno istraživanje: ciljevi Nalazi fokus grupa primarno služe za pripremu kvantitativnog (anketnog) dijela istraživanja. Istraživanje se nadopunjava komplementarnim i relevantnim „pogledom iznutra“ (perspektivom samih pripadnika ciljanih skupina). Nalazi su zbog dubine uvida i istaknutosti članova koji su sudjelovali u razgovorima istraživački relevantni iako ne odražavaju nužno mišljenje populacije. 5

Kvalitativno istraživanje: metodologija Fokus grupe: Hrvatski branitelji Domovinskog rata (n=11) Stradalnici Domovinskog rata (n=7) Članovi obitelji hrvatskih branitelja Domovinskog rata (n=6) Dubinski intervju: Predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata 6

Fokus grupe s braniteljima: ključni nalazi Najveći i najnaglašeniji problem je negativan odnos društva i javnosti prema braniteljima. Zdravlje je vrlo ozbiljan i naglašen problem braniteljske populacije koji uvelike utječe na kvalitetu življenja. Pobol i smrtnost među braniteljima su, kako percipiraju sudionici, bitno veći nego u općoj populaciji. Dio problema, međutim, leži i na samim braniteljima jer se često ponašaju nemarno prema vlastitom zdravlju. 7

Fokus grupe s braniteljima: ključni nalazi Aktivnosti u slobodno vrijeme smatraju se dobrim načinom smanjenja stresa i resocijalizacije branitelja. Obitelj može biti podrška i time pridonijeti kvaliteti življenja, ali i izvor konflikta koji je dodatno narušava. Sugovornici smatraju kako najnepovoljnije učinke ima samački život. Branitelji vide budućnost boljom od većine ostatka populacije. Za njih ona nipošto nije beznadna niti mračna. 8

Fokus grupe s članovima obitelji: ključni nalazi Skladni obiteljski odnosi su najvažniji i obitelj je zaštitni faktor u nošenju s teškoćama. Rat je ostavio posljedice na roditelje i bračne partnere sudionika. Roditelji štite djecu od svojih zdravstvenih problema, ali s godinama se sve teže nose s posljedicama rata. 9

Fokus grupe sa stradalnicima: ključni nalazi Populacija stradalnika budućnost doživljava izazovnom i neizvjesnom te smatraju da je njihova glavna uloga u daljnjem usađivanju domoljublja novim generacijama. Kao bitna tema koja utječe na kvalitetu života ove populacije istaknula se i problematika adekvatnog obilježavanja sjećanja na poginule u Domovinskom ratu i posvećivanja dužne pažnje njihovim obiteljima. 10

Anketa: cilj istraživanja Temeljni cilj istraživanja je bila procjena populacijskih vrijednosti: Stanja, potreba i poteškoća s kojima se suočavaju hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji Kvalitete života i potrebe za psihosocijalnom potporom i potporom šire zajednice. 11

Kvantitativno istraživanje: metodologija Istraživanje je provedeno usmenom terenskom anketom, u razdoblju od ožujka do lipnja 2018. Obuhvaćena su tri uzorka: 1. uzorak hrvatskih branitelja Domovinskog rata (planirani n=3250) 2. uzorak članova njihovih obitelji (planirani n=750) 3. uzorak članova obitelji poginulih i nestalih branitelja (planirani n=1000) 12

Kvantitativno istraživanje: metodologija Uzorkovanje: Anketiranje hrvatskih branitelja provedeno je na probabilističkom, višeetapno stratificiranom uzorku. Stratumi su bili regija, županija i tip naselja. Izbor uzorka članova obitelji hrvatskih branitelja proveden je tako da je slučajnim postupkom izabrano 8/26 kućanstava u kojima je trebalo, uz branitelja, anketirati još jednog člana obitelji (supružnika/partnera ili punoljetno dijete). Anketiranje stradalnika Domovinskog rata (članova obitelji poginulih i nestalih branitelja) obavljeno je na probabilističkom, višeetapno stratificiranom uzorku. 13

Struktura realiziranih uzoraka 14

Pregled tema obuhvaćenih anketom 1. Sociodemografska obilježja 2. Svakodnevica i zadovoljstvo životom 3. Pogled na situaciju u društvu i povjerenje u institucije 4. Identitetna obilježja, politička orijentacija i religioznost 5. Aktivnosti i angažman 6. Socijalni i obiteljski status i odnosi 7. Zdravlje i način suočavanja s poteškoćama 8. Ratna iskustva i njihove posljedice 15

Sociodemografska obilježja 16

Sociodemografska obilježja 17

Sociodemografska obilježja Većina je branitelja (njih oko 80%) u braku. Udio oženjenih ili udanih među članovima njihovih obitelji (djecom) i stradalnicima iznosi oko trećine (35% i 31%). Među braniteljima i članovima njihovih obitelji udio udovica ili udovaca je do tri posto. Za razliku od toga, među stradalnicima (kao najstarijoj skupini) udovica ili udovaca više je od polovine (58%). Branitelji i članovi njihovih obitelji, u prosjeku, žive u kućanstvima koja se sastoje od tri do četiri člana, kućanstva stradalnika su manja (s obzirom na dob i udio udovaca i udovica), u njima u prosjeku žive između dva i tri člana. Branitelji i stradalnici imaju podjednak broj djece (u prosjeku između jednog i dvoje, većinom punoljetne. 18

Sociodemografska obilježja Zaposlenih je podjednako i među članovima obitelji branitelja (47%), uz 28% učenika ili studenata. Među stradalnicima najviše je umirovljenika (tri četvrtine), a zaposlenih je 14%. Braniteljska je populacija je vrlo slična općoj populaciji s obzirom na obrazovni status, prihodi im zbog ratnog statusa nisu veći, a posjeduju manji broj nekretnina u vlasništvu od opće populacije Može se zaključiti da nema osnove za tvrdnje koje se iznose u dijelu medija o materijalnim beneficijama i privilegijima braniteljske populacije zbog kojih bi bili imućniji od drugih. Isto se odnosi na članove njihovih obitelji i stradalnike. 19

Radna skupina za izradu prijedloga Radna skupina temelji se na interdisciplinarnom principu rješavanja problema Članovi radne skupine pokrili su različita znanstvena područja i na taj način rješenja su sagledana iz više perspektiva Zadatak radne skupine bio je da na temelju rezultata istraživanja predloži konkretne prijedloge daljnjih programa usmjerenih na institucionalnu i izvaninstitucionalnu podršku 20

Zadovoljstvo životom i osjećaj sreće Životno zadovoljstvo je izvješće o tome kako pojedinac ocjenjuje svoj život u cjelini. Zadovoljstvo različitim područjima upućuje na stupanj u kojemu naš život ima poželjna obilježja, a obuhvaća procjenu životnih područja kao što su zdravlje, posao, dokolica, socijalni i obiteljski odnosi. 21

Zadovoljstvo životom i osjećaj sreće Osjećaj sreće procjenjuje se kroz doživljavanje ugodnih emocija tijekom dužeg vremena. 22

Subjektivna dobrobit - prijedlozi Budući da je intencija programa skrbi prema braniteljima, članovima obitelji i stradalnicima pomaganje svakome pojedincu fokus treba usmjeriti na: 25% branitelja 13% članova obitelji 47% stradalnika čije iskazano životno zadovoljstvo nije u razini zlatnog standarda 23

Povjerenje u ljude i optimizam Rezultati ukazuju na to da povjerenje i optimizam nisu osobni ometajući faktori koji utječu da društvenu uključenost ispitanih populacija već društvena uključenost/isključenost ispitanih populacija ovisi više o faktorima okoline Općenito, povjerenje u različite institucije je vrlo nisko, a kod skupine branitelja i članova njihovih obitelji niže je nego kod stradalnika. Ministarstvo hrvatskih branitelja je u skupini institucija prema kojoj je iskazano najviše povjerenje 24

Povjerenje u institucije - prijedlozi Visoko iskazano povjerenje u Ministarstvo hrvatskih branitelja, vojsku, crkvu institut Predsjednice RH podržava interdisciplinarni pristup aktivnostima vezanim uz Domovinski rat Povjerenje iskazano prema školstvu treba usmjeriti prema povezivanju ispitanih populacija i školskih institucija u vidu održavanja edukacija učenika i studenata o Domovinskom ratu Također je potrebno poraditi na osnaživanju braniteljskih udruga, kako bi mogle pružati usluge koje su potrebne korisnicima 25

Pogled na stanje u društvu i preferirane aktivnosti Sve su tri ispitane skupine blago do umjereno nezadovoljne objektivnošću informiranja o Domovinskom ratu, očuvanjem vrijednosti Domovinskog rata te količinom vremena posvećenog Domovinskom ratu tijekom školovanja. Pritom su branitelji skupina koja u sva tri navedena segmenta izražava najmanje zadovoljstvo S druge strane, upravo to, su aktivnosti u kojima bi branitelji i stradalnici željeli sudjelovati Moguće aktivnosti: pisanje edukativnih materijala, youtube kanal, predavanje na satovima povijesti u školama i sl. 26

Identitetna obilježja 27

4. Identitetna obilježja - prijedlozi Rezultati ukazuju na to da su sve ispitane skupine neupitni domoljubi, ali njihovo domoljublje nije nekritičko i netolerantno - takav model domoljublja vrijedno je prenositi na mlađe generacije pa bi se i u tome pravcu trebali usmjeriti određeni programi Također, ovaj rezultat razbija predrasude o prisutnosti nekritičkom domoljublju kod branitelja, stradalnika i članova obitelji koje su često prisutne u javnosti 28

Politička orjentacija i religioznost Po pitanje političke orijentacije ne uočava se nikakav trend prema političkom ekstremizmu što bitno odstupa od stigmi proizvedenih u dijelu medijske i političke javnosti Po pitanju religioznosti kod svih skupina prevladava umjerena religioznost (M= od 6, 5 – 7, 06) Iz predočenih rezultata vidljivo je da su sve ciljane skupine i u odnosu na religioznost vrlo homogene, uz iznimku stradalnika koji pokazuju blag pomak prema većoj religioznosti 29

Svakodnevnica, slobodno vrijeme i društvene aktivnosti Način i učestalost provođenja nekih slobodnih aktivnosti mogu biti indikatori uključenosti u društvene mreže ili društvene izolacije Skupinu koja ima najmanje ispunjeno slobodno vrijeme čine stradalnici Domovinskoga rata, a i druge dvije skupine (branitelji i članovi njihovih obitelji) također, dominantno nemaju ispunjeno slobodno vrijeme Prijedlog aktivnosti: organiziranje zajedničkih posjeta muzeja, kazališta, koncerata i sportskih događaja Također se preporučuje uključivanje u sportske aktivnosti koje trebaju biti prilagođene zdravstvenom stanju i dobi sudionika 30

Društveni angažman i predrasude 31

5. Društveni angažman i predrasude Poticati cjeloživotno obrazovanje jer je to najizravniji put prema boljem društvenom uključivanju u donošenje važnih gospodarskih, političkih i kulturnih odluka „Znanjem protiv društvene isključenosti“ Također istraživanje je pokazalo da se velik broj pripadnika braniteljske i stradalničke populacije susretao s predrasudama te da branitelji koji često doživljavaju predrasude od strane javnosti osjećaju negativne posljedice tih predrasuda. Imaju niže zadovoljstvo životom i osjećaju manje sreće svojim životom. Budući da su predrasude često produkt neznanja potrebno educirati javnost o važnosti Domovinskog rata i 32

Socijalni i obiteljski status i odnosi Po pitanju podrške, kao i većini hrvatskih građana, braniteljima, članovima njihovih obitelji, obitelj je najveći izvor podrške i zadovoljstva u životu Sve skupine u prosjeku najviše mogu osloniti na svoju obitelj, zatim na prijatelje te dodatno branitelji i na svoje suborce. Rastavljeni branitelji koji su izgubili supružnika najmanje se osjećaju sretni i zadovoljni svojim životom Također, branitelji, članovi obitelji branitelja i stradalnici smatraju da se mogu osloniti na branitelje općenito, članove obitelji drugih branitelja i članove stradalničkih obitelji Aktivnosti unutar veteranskih centara u vidu međusobne podrške 33

Zdravlje i način suočavanja s poteškoćama Velik broj hrvatskih branitelja i danas pati od nekog dugotrajnijeg tjelesnog ili duševnog zdravstvenog problema ili bolesti (43, 8%) i zbog toga osjećaju se (u određenoj mjeri ili veoma) ograničeni u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (40, 7%) Jednako vrijedi i za ratne stradalnike od kojih njih 44% ima zdravstvene tegobe, a ograničenima se zbog toga osjeća njih 41, 1%, pri čemu ne treba previdjeti da između branitelja i stradalnika postoje znatne razlike u prosječnoj dobi 34

Ratna iskustva i posljedice Iz analize podskupina jasno se uočavaju trendovi da su najviše ratnih trauma i najteže ratne traume doživjeli oni s dužim stažem ili trajanjem braniteljskog odnosno stradalničkog statusa. To se odnosi i na članove njihovih obitelji. U takvom općem kontekstu lakše je razumjeti i iskaz svih skupina, a posebice velikog broja branitelja i stradalnika, da je ratno iskustvo negativno djelovalo na njihove obitelji, prijateljstva te tjelesno i mentalno zdravlje i opći zdravstveni status. Drugim riječima, bitno je smanjilo njihovu kvalitetu življenja 35

Radna aktivnost/neaktivnost i zadovoljstvo životom Rezultati istraživanja pokazali su daleko najnesretnije nezaposleni osobe, a zatim ih u tome slijede i umirovljene osobe. Stoga je važno poticati zapošljavanje preko braniteljskih zadruga, društvenog poduzetništva i drugih oblika samozapošljavanja U dogovoru s poslodavcima organizirati prekvalifikacije za deficitarna zanimanja Te na sve druge načine podizati i usmjeravati radni kapacitet nezaposlenih i umirovljenih branitelja Npr. volonterski programi „Branitelji za branitelje” 36

Radna aktivnost/neaktivnost i zadovoljstvo životom Rezultati istraživanja pokazali su daleko najnesretnije nezaposleni osobe, a zatim ih u tome slijede i umirovljene osobe. Stoga je važno poticati zapošljavanje preko braniteljskih zadruga, društvenog poduzetništva i drugih oblika samozapošljavanja U dogovoru s poslodavcima organizirati prekvalifikacije za deficitarna zanimanja Te na sve druge načine podizati i usmjeravati radni kapacitet nezaposlenih i umirovljenih branitelja Npr. volonterski programi „Branitelji za branitelje” 37

Završna poruka Dobiveni rezultati omogućuju i cjelovit pogled na Domovinski rat u zadanom vremenskom i prostornom kontekstu. Na temelju obilježja braniteljske populacije nije teško zaključiti da su se početkom devedesetih godina u rat uključivali pretežito mladi ili vrlo mladi ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a u većem broju oni iz ratom zahvaćenih područja. Njihovo uključivanje bilo je dragovoljno, a glavni i jedini motiv bila im je pritom obrana Republike Hrvatske od agresije. Oni su podnijeli glavni teret rata, činili su okosnicu osnutka Hrvatske vojske i izborili su međunarodno priznanje Republike Hrvatske. 38

Završna poruka Nakon međunarodnog priznanja i osnutka Hrvatske vojske u procesima do „Oluje“ provodile su se mobilizacije kojima se broj hrvatskih branitelja kontinuirano povećavao, da bi u trenutku oslobođenja okupiranih teritorija porastao do 500. 000. Iz rezultata ovog istraživanja jasno je vidljivo da je populacija branitelja koja je podnijela glavni teret rata te koja ima i više zasluga ujedno pretrpjela najveće ugroze zdravlja te ratne traume i njihove posljedice. To se odnosi i na članove njihovih obitelji i stradalnike. 39

Završna poruka Iz rezultata istraživanja vidljivo je također da je u borbenom sektoru kroz kraće ili duže razdoblje sudjelovala gotovo cijela navedena populacija branitelja to jest da je vrlo malen postotak branitelja koji su svoj status stekli u sektoru bez borbi. Kada se braniteljima pribroje članovi njihovih obitelji te stradalnici i njihove obitelji, dobiva se brojka od gotovo polovine ukupne hrvatske populacije izravno uključene u ratna stradanja. Većina ostalih, poglavito iz ratom nezaposjednutih područja, kako je poznato, bila je uključena u prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica i prognanika te humanitarnu pomoć i volonterske aktivnosti povezane s ratom. To objašnjava zašto nema bitnih razlika u mnogim vrijednosnim, identitetskim i drugim psihosocijalnim obilježjima između ciljanih skupina i opće populacije. 40

Završna poruka Iz rezultata ovog istraživanja jasno se može zaključiti zašto je važno isticati da je Domovinski rat temelj na kojem je stvorena samostalna i demokratska Republika Hrvatska. Na tom tragu može se zaključiti da je se svako negiranje i stigmatiziranje takvog tumačenja i značenja Domovinskog rata te tereta koji su podnijeli hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji i stradalnici posve neutemeljeno i neopravdano. Hrvatska država putem svojih institucionalnih programa, što je iz rezultata istraživanja također vidljivo, treba poboljšati sve oblike skrbi o skupinama obuhvaćenim istraživanjem. 41

HVALA NA POZORNOSTI! NARUČITELJ Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske ORGANIZACIJA I PROVEDBA PROJEKTA Institut društvenih znanosti Ivo Pilar VODITELJ PROJEKTA Prof. dr. sc. Vlado Šakić SURADNICI prof. dr. sc. Andreja Brajša Žganec dr. sc. Ivan Hrstić prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna mr. sc. Zoran Komar dr. sc. Filip Majetić prof. dr. sc. Goran Milas dr. sc. Igor Mikloušić prof. dr. sc. Boris Mlačić Mario Reiner Stanko Rihtar, prof. Sandra Šućurović, mag. psych. dr. sc. Anja Wertag prof. dr. sc. Dražen Živić 42