ISTORIJA REPUBLIKE SRBIJE PRIPREMIO NIKOLA SRDANOVI STARI SLOVENI
ISTORIJA REPUBLIKE SRBIJE PRIPREMIO NIKOLA SRDANOVIĆ
STARI SLOVENI • Srbi su slovenski narod, deo velike zajednice slovenskih naroda. Svi su živeli zajedno severno od planine Karpati. U 7. veku Srbi su se naselili na Balkansko poluostrvo. U to doba je vladala moćna država po imenu Vizanijsko carstvo. • Vremenom, Srbi su se ujedinili i stvorili svoju državu. Ona je nastala u Raškoj, u planinskim predelima između reka Ibar, Tara i Zapadna Morava. Do kraja 12. veka srpska država je priznavala vlast Vizantijskog cara.
STEFAN NEMANJA • Sredinom 12. veka, vladar Srbije postao je Stefan Nemanja. Za vreme svoje vladavine duge tri decenije, Nemanja je postigao velike uspehe. Ratujući protiv Vizantije proširio je Srpsku državu na istoku i jugu i oslobodio je vlasti vizantijskog cara. Imao je tri sina Vukana, Stefana i Rastka i ženu Anu.
STEFAN PRVOVENČANI • Za vreme vladavine Nemanjinog sina i prvog naslednika Stefana Nemanjića, krajem 12. veka i početkom 13. veka, Srbija je postigla dva velika uspeha. • Godine 1217. Stefan Nemanjić je krunisan za kralja. Kao prvi srpski vladar koji je nosio kraljevski venac, dobio je naziv Prvovenčani. Srbija je tako postala kraljevina. Imao je četiri sina i jednu ćerku Radoslava, Komninu, Predislava, Vladislava i Uroša.
RASTKO NEMANJIĆ SVETI SAVA • U novoj kraljevini i crkva je postala samostalna. Monah Sava, brat Stefana Prvovenčanog, osnovao je u Srbiji samostalnu crkvu i postao njen prvi poglavar- prvi srpski arhiepiskop.
STEFANOVI NASLEDNICI • Prvi Stefanov naslednik bio je Radoslav. • Posle njega na vlast dolazi Vladislav koji je imao sina Stefana i kći Desu. • Na vlast onda dolazi Uroš I koji je imao sinove Dragutina i Milutina.
DRAGUTIN I MILUTIN • Dragutin i Milutin su sinovi Uroša I i unuci Stefana Prvovenčanog. Dragutin je prvi došao na vlast. Imao je sina Vladislava. • Sledeći je Milutin brat Dragutina. Imao je dva sina Konstantina i Stefana. On je važan u porodici Nemanjića zato što je sklopio mir sa Vizantijom tako što se oženio osmogodišnjom Simonidom princezom Vizantija.
STEFAN DEČANSKI • Stefan Dečanski je vladao 1322. -1331. godine. Njegov prestolonaslednik je Stefan Dušan. Oslepeo ga je otac Milutin, ali njemu se vratio vid. Ljudi su mislili da mu je Bog podario vid i mislili su da je svetac. Sa svojom porodicam je kasnije prognan na Kosovo. Njegova najveća zadužbina je manastir Veliki Dečani gde je kasnije i sahranjen.
STEFAN DUŠAN SILNI • Uprvoj polovini 14. veka Srbijom je vladao Stefan Dušan, najmoćniji vladar iz dinastije Nemanjića. Veliki deo svoje vladavine proveo je u osvajanjima. Dušan je protiv Vizantije vodio nekoliko ratova i osvojio prostor današnje Albanije i veliki deo Grčke. Kada je završio sa osvajanjem i stvorio najveću i najmoćniju državu na Balkanu. Dušan se proglasio carem. Tako je Srbija postala carstvo. Prvog srpskog cara narod je proglasio Dušan Silni. Dušan je u Srbiju doneo prve zakone u knjizi Dušanov Zakonik što je tada bilo kao sada Ustav.
UROŠ V NEJAKI • Car Uroš, Dušanov sin i naslednik, bio je poslednji Nemanjić na prestolu Srbije. Vladao je u prvoj polovini 14. veka. U državi je bilo mnogo velikaša, moćnih i bogatih ljudi , koji su podelili Carstvo na male oblasti i njima upravjali kao samostalni gospodari. Vlast cara Uroša nisu priznavali. Poslednjeg vladara iz porodice Nemanjića narod je prozvao Uroš Nejaki. Tako se raspalo srpsko carstvo. Posle dva veka postojanja, nestala je država koju je stvaralo deset vladara iz porodice Nemanjića.
Freska porodice Nemanjića
KNEZ LAZAR HREBELJANOVIĆ • Posle raspada carstva Nemanjića nastala je nova, posebna srpska država, koja je zauzimala krajeve oko Velike, Južne i Zapadne Morave. Zbog takvog položaja poznata je kao Moravska Srbija kojom je vladao Knez Lazar Hrebeljanović. Knez Lazar je bio sposoban državnik i hrabar ratnik. Vremenom, on je stekao veliku moć i ugled, proširio i ojačao svoju državu i postao najznačajnija osobau u srbiji krajem XIV veka. Knez Lazar je podigao veliki broj crkava od kojih su najpoznatije Ravanica i Lazarica.
KOSOVSKA BITKA • Moravska Srbija i knez Lazar bili su na putu daljeg turskog osvajanja Balkanskog poluostrva. Turci su odlučili da pokore Srpsku državu. Sa velikom vojskom krenuli su na kneza Lazara. Srpski vladar imao je zadatak da odbrani Srpsku državu. Srpska i Turska vojska sukobile su se na Kosovskom polju blizu Prištine. Turke je vodio sultan Murat. Sa knezom Lazarom borili su se Miloš Obilić, Jug Bogdan, Vuk Brankković, Ivan Kosančić. . . Na Vidovdan, 28. VI 1389. godine, razvila se žestoka bitka. Poginulo je mnogo ratnika i na Srpskoj i na Turskoj strani. Oba vladara, i Lazar i Murat, su izgubila život. Sultana Murata je ubio srpski ratnik Miloš Obilić. Posle bitke Turska se povukla sa bojnog polja, ali Srbija je ipak bila u teškom položaju. Izgubila je Vladara i ratnike.
• STEFAN LAZAREVIĆ Posle Kosovske bitke, Stefan, sin kneza Lazara , postao je srpski vladar. Imao je samo 12 godina, pa je državne poslove vodila njegova majka, knjeginja Milica. Nemoćni da se suprostave Turcima, Srbi su priznali turskog vladara za svog gospodara. Posle Kosovske bitke Srbija nije bila samostalna, već država pod turskom vlašću. Stefan Lazarević i njegov naslednik Đurađ Branković ojačali su i očuvali takvu srpsku državu još 17 godina. Srpski vladari tada su se zvali decpoti, a Srbija je bila despotovina. U vreme despota Stefana Beograd je postao srpska prestonica. Srpski vladar dobio je grad od Mađara početkom XV veka koji je u predhodnom periodu bio pod njihovom vlašću. Despot Stefan je izgradio i ulepšao grad. U njemu je podigao i svoj dvor. Njegova najveća zadužbina je manastir Manasija. DESPOT STEFAN DVOR DESPOTA STEFANA MANASTIR
ĐURAĐ BRANKOVIĆ • • • Despot Đurađ je morao da vrati Beograd Mađarskom vladaru. Za kratko vreme izgradio je na Dunavu novu prestonicu, Smederevo. Vladavina Despota Đurđa bila je ispunjena stalnim ratovanjima protiv Turaka. Turska vojska osvajala je deo po deo Srbije i stigla do perestonice. ž Godine 1459. Turci su zauzeli Smederevo i potpuno osvojili Srbiju. ĐURAĐ BRANKOVIĆ
TURSKA VLAST • Posle rušenja Smederevačke kule na vlast Srbijom opet dolaze Turci to je bilo najcrnje doba za srpsku državu. Turci su bili okrutni. Od Srba su uzimali razne poreze. Uveli su i danak u krvi to jest uzimali mušku decu i obučavali ih da budu turski vojnici. Ti vojnici zvali su se janičari.
HAJDUCI • Nisu svi ljudi dozvolili Turcima da muče srpski narod. Ti ljudi su se zvali hajduci. Hajduci su bili raspoređeni u male odrede. Uzimali su Turcima i davali Srbima. Hajduci su imali svog vođu, on se zvao harambaša. Harambaša se prepoznavao po najlepšem odelu.
PRVI SRPSKI USTANAK • Najugledniji Srbi sastali su se početkom 1804. godine u selu Orašac u Šumadiji. Doneli su odluku da podignu ustanak. Njega je organizovao vožd Đorđe Petrović Karađorđe-Crniđorđe. Prvi srpski ustanak bio je ispunjen mnogim bitkama protiv Turaka. Godine 1806. Srbi su pobedili Turke u dve velike bitke: na polju Mišaru kod Šapca i na Dligradu kod Aleksinca. Na Čergu kod Niša ustanici su doživeli poraz 1809. godine. Hajduk Veljko Petrović bio je jedan od najvećih ustaničkih junaka poginuo je dok je branio Negotin. U jesen 1813. godine Turci su se vratili sa ogromnom vojskom. I pored žestokog otpora ustanika, Turci su ponovo osvojili Srbiju.
VOŽD ĐORĐE PETROVIĆ KARAĐORĐE Đorđe Petrović je rođen u Viševcu 14. Novembra 1762. godine. O Karađorđevom žitu nema puno podataka, ali su zato ima brojnih legendi o njemu. Jedna od njih kazuje da se jedan Turčin zatekao na konačištu u kući Petrovića u noći u kojoj se Đorđe rodio. Turčin je sanjao čudan san u kojem se pojavljuje ogroman medved, izuzetne snage koji se bori sa Turcima. Kada je svanulo i Turčin čuo da je porodica te noći dobila prinovu, malog Đorđa, porodilju je bogato darivao novcem i prorekao je da će dete postati veliki junak. Đorđe je još kao dečak imao vrlo preku i nabusitu narav i često se sukobljavao sa Turcima.
HAJDUK VELJKO PETROVIĆ • Hajduk Veljko bio je jedan od najboljih vojnika prvog srpskog ustanka. Nadređeni mu je bio Karađorđe, ali iako mu je Karađorđe bio nadređeni Karađorđe se više plašio hajduk Veljka nego hajduk Veljko Karađorđa. Poginuo je u poslednjoj godini ustanka braneći Negotin. Umro je nedostojno sobzirom da je bio takoo veliki vojnik: ubijen je puškom s leđa. Imao je ženu Čučuk Stanu. Inače hajduci nisu imali žene da turci nebi mogli da im prete.
DRUGI SRPSKI USTANAK Neuspeh Prvog srpskog ustanka doveo je do toga da su Srbi privremeno izgubili državu. Turci su se vratili, a za srpski narod nastali su ponovo teški dani. Turska osveta je bila surova i pona nasilja. Srbi su predvideli da moraju da ratuju s Turcima. Za vođu novog ustanka izabran je Miloš Obrenović. Početak Drugog srpskog ustanka Miloš Obrenović je objavio u Takovu, u proleće 1815. godine, čuvenim uzvikom: ‚‚Evo mene, a eto vama rata s Turcima. ’’
KNEZ MILOŠ OBRENOVIĆ Knez Miloš Obrenović bio je vođa Drugog srpskog ustanka i u Drugom srpskom ustanku je oslobodio veliki deo Srbije i postao njen vladar. Tada je Srbija postala knežvina. Bio je i osnivač porodice Obrenovića. Njegovi naslednici su bili Milan i Mihailo.
MILAN I MIHAILO OBRENOVIĆ • Za vreme Miloševih naslednika Mihaila i milana srpski narod je postigao nove uspehe. • Knez Mihailo Obrenović je iselio turske vojnike iz srpskih gradova 1876. godine. U Srbiji nije više bilo Turaka. • Za vreme Milana Obrenovića Srbi su nastavili da ratuju protiv Turaka, oslobodili su još jedan deo srpskih krajeva i proširili državu. • Srbija je 1878. godine priznata kao samostalna i nezavisna država. Godine 1882. knez Milan se proglasio za kralja. Srbija je postala kraljevina. Pod vlašću Turaka ostalo je dosta oblasti naseljenih Srbima.
BALKANSKI RAT • Početkom 20. veka delovi Balkana su se još uvek nalazili pod turskom vlašću. Zajedničkom borbom Srbije, Crne Gore, Grčke i Bugarske, poznatom kao Balkanski ratovi, Turci su izbačeni sa Balkana. Balkanskim ratovima oslobođeni su i poslednji delovi nekadašnje srpske države. Time je završena vekovna borba balkanskih naroda za oslobođene turske vlasti. U to doba Srbijom je vladao Petar I Karađorđević.
KARAĐORĐEVIĆI • Posle Prvog svedskog rata nestala je poražena, stara, Austrougarska carevina. Oslobođeni su narodi koji su vekovima živeli pod njenom vlašću. Među njima bili su Slovenci, Hrvati i deo Srba. Prvi put Srbi, Hrvati i Slovenci stvorili su zajedničku državu. Proglašena je 1. decembra 1918. godine. Zvala se Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1929. godine dobila je ime Kraljevina Jugoslavija. Vodeću ulogu u ujedinjenju imala je Kraljevina Srbija. Glavni grad jugoslvenske krajevine bio je Beograd. Državom su vladali kraljevi iz porodice Karađorđevića: Petar I, Aleksandar I i Petar II. Značajnu ulogu u stvaranju prve jugoslovenske države imao je kralj Aleksandar I, zbog čega je nazvan , , Ujedinitelj. ”
- Slides: 25