ISTONO PITANJE NA PRIJELAZU STOLJEA Reforme Selima III

ISTOČNO PITANJE NA PRIJELAZU STOLJEĆA Reforme Selima III. Separatistički pokreti na Balkanu Egipatska ekspedicija Napoleona

Reforme Selima III. ¡ Selim III (1789 -1807) l l l zanimljiv i tragičan lik (r. 1761); obrazovan za vladarsku dužnost; širokih pogleda, pisac, kaligraf, umjetnik na prijestolju od 1774. izoliran u “zlatnom kavezu” (sultan njegov stric) kao vladar bezobziran, nemilosrdan, odlučan liberalnih nazora ubijen u dvorskom prevratu / prije toga svrgnuli ga janjičari

Nizam-ı Cedit (Novi poredak), 1793 -1796. ¡ ¡ ¡ kombiniraju se tradicionalne metode borbe protiv korupcije i slabljenja sila, kao i moderan pristup preuzimanja europskih uzora od europskih savjetnika modernizacija osmanske armije – ustanovljenje novih postrojbi / nizama tri smjera: l l l ¡ ¡ 1. obnova reda i discipline u vojsci; uređivanje popisa; eliminiranje vojnika koji se ne drže obveza; odjeljivanje vojnih i administrativnih funkcija u vojsci 2. posebna pozornost posvećena modernizaciji bojnih postrojbi, topništva i ratne mornarice; francuski vojni instruktori; veliki admiral Kucuk Huseyin Pasa (u. 1803) 3. formirane nove postrojbe pješadije – Nizam-i Cedit: također prema francuskom uzoru; na čelu Celebi Mustafa Resit (17931798) / 1801. postrojbe broje više od 9000 vojnika i 27 časnika – 1806. više od 22. 000 vojnika i skoro 1600 časnika / polovica služi u Anatoliji, polovica u Carigradu – uspjesi na bojištima uvođenje moderne ratne tehnike osnivanje i širenje vojnih škola

Pravne i gospodarske reforme ¡ Tradicionalne metode u oblasti financija: l l l uzimanje sredstava iz državne riznice konfiskacija imetka “zločinaca” i bogatih zabrana korištenja zlatnih i srebrnih predmeta; njihovo taljenje za riznicu ¡ Moderne metode – jedino pri stvaranju nove armije, Nizam-i cedita ¡ Državni monopoli (npr. kava, duhan) Pokušaj da se smanji broj stanovništva Istanbula; iseljavanje seljaka koji su ranije doselili u prijestolnicu Nema većih promjena na polju središnjih državnih pitanja – veliki veziri nadalje često stradavaju; uvode se neki novi uredi; ipak, nadalje cvjetaju favoriziranje, klijentalizam i korupcija ¡ ¡ ¡ Veće promjene na polju vanjske politike: na čelu je dalje glavni pisar, reis ul-kuttap – on postaje upravni asistent velikog vezira; uvode se stalne osmanske diplomatske misije u inozemstvu – London (1793), Beč, Berlin, Pariz (1795), Petersburg (privremeno, 1793 -95); jezična barijera / uloga velikog dragomana, grčkog fanariotskog tumača Divana / diplomatski se pregovori vode među prevoditeljima, ne izravno među osmanskim službenicima i europskim diplomatima ¡ POSTUPNO SE MIJENJA STAV OSM. CARSTVA I OSM. JAVNOSTI PREMA EUROPI ¡ (strani vojni instruktori i razvoj školstva – mladi se Osmanlije upoznaju s modernim europskim uspjesima; značenje razvoja tiska)

Protivnici reformi ¡ oštar otpor pobornika tradicije – najveći = janjičari (boje se gubitka privilegija) / unatoč reformama, broj se neprestano povećava: 1794 – 54. 458 / 1806 – 98. 539; njihova bojeva gotovost vrlo slaba u odnosu na moderne europske armije; njihova obučenost i taktika primitivni; naoružanje slabo; fanatična privrženost islamu – ne žele ratovati prema modernim načelima “nevjernika”; bave se obrtom i trgovinom; ne daju se kontrolirati i postali su opasnost za prijestolnicu / pravi paraziti / službena dužnost istanbulskih janjičara – zaštita glavnog grada; požarna služba ¡ ¡ islamski duhovnici (ulema) – osjećaju se ugroženi reformama siromašni studenti islamskih vjerskih znanosti (softe) – predstavljaju najradikalniji dio muslimanskih fanatika ¡ ulema i softe – mobiliziraju uznemirene mase muslimana u Istanbulu protiv reformi; formula = tradicija protiv neželjenih novotarija ¡ protivnici u provinciji – pokrajinski prvaci imaju dvojak odnos / jedni su pobornici reformi, pa i sami provode slične reforme u svojim područjima; drugi su fanatični neprijatelji bilo kakvih reformi – i jedne i druge spaja otpor prema centralizaciji

Dezintegracija Osmanskog Carstva na Balkanu ¡ ¡ značenje Rumelije – u političkom / u ekonomskom smislu; najgušće naseljeni i najrazvijeniji dio Carstva; Istanbul, Edirne, Solun problemi za središnju vlast – snaga feudalnih separatista na Balkanu: l l l Sjeverna Albanija: dinastija Busatli (Bušatli), Skadar, Kara Mahmut Pasa Busatli (u. 1796) – širi svoju vlast na Elbasan / dodiruje se s drugim feudalnim gospodarom – Ali-pašom Janinskim; rat protiv Crnogoraca; nakon Mahmutove smrti sjevernom Albanijom “vlada” njegov sin Mustafa (do 1806) Južna Albanija i Epir: Ali-paša Janinski (1741 -1822) Bosna: kapetanije; krajem 18. st. – 39 kapetanija; Sarajevo, Mostar – sjedište vezira = Travnik, izolacija Beogradski pašaluk; janjičari – dahije; otpor reformama vidinski paša Pazvanoglu Osman-paša (u. 1807); po povratku iz rusko-turskog rata 1792. zavladao Vidinom uz pomoć grupe lupeža i janjičara protjeranih iz Beograda – jedan od najvećih protivnika Nizam-i cedita / 1795. proglasio nezavisnost od sultana i prognao iz Vidina osmanske činovnike

¡ Mahmut paša Bušatlija i Ali paša Janinski

Istočno pitanje u doba Francuske revolucije i Napoleona ¡ ¡ ¡ prijateljski odnosi Francuske i Osmanskog Carstva / kontakti Selima III. i Luja XVI. – sultan revoluciju smatra unutrašnjom kršćanskom stvari; pogubljenje kralja – komplikacije Osm. Carstvo – jedina neutralna država u Europi; diplomatski odnosi; franc. utjecaji u Osm. Carstvu snažni Istočno pitanje zadobiva na važnosti, osobito u doba napoleonskih ratova – Istanbul = središte diplomatskih intriga promjene u stavu Selima III. počinju s prvim uspjesima generala Bonapartea u Italiji – 1797. Francuska dobiva Jonske otoke i neke luke u južnoj Albaniji i sjevernom Epiru = susjed OC / Francuzi podupiru separatističke pokrete Ali-paše i Pazvantoglua promjena u ruskoj politici (novi car Pavle odustaje od agresivne politike prema OC) --- nastaju preduvjeti za stvaranje tursko-britansko-ruske koalicije protiv Francuske i njena prodora na Istok (Levant)

Francuska ekspedicija u Egipat

Francuska ekspedicija ¡ Nekoliko strateških ciljeva: ¡ 1. zadati udarac Velikoj Britaniji 2. sudjelovati u eventualnoj podjeli Osmanskog C. 3. prodrijeti u Levant, Mezopotamiju i Perziju; pripremiti put prema Indiji ¡ ¡

Francuska ekspedicija ¡ ¡ ¡ tajnost operacije svibanj 1798. / u pravcu Malte, uzeo najbolje generale, krajem lipnja pred Aleksandrijom, Nelson ga prvo čeka na Gibraltaru, pa za njime Napoleon ističe da ne ratuje protiv osmanskog sultana, već protiv egipatskih mameluka, koji su uzurpirali vlast; u proglasu stanovništvu Egipta ističe svoje poštovanje prema islamu i Kuranu potom kreće prema Kairu – 21. srpnja bitka kod piramida; Murad Bey bježi prema Gornjem Egiptu, a Ibrahim Bey (čekao rezultat bitke) prema Siriji – Kairo u panici i kaosu / 25. srpnja Napoleon stiže u grad dobra pripremljenost operacije – u Egiptu uvedena moderna francuska uprava; egipatski dužnosnici

Francuska ekspedicija – kultura ¡ ¡ ¡ ¡ Znanstveni i kulturni uspjesi 146 stručnjaka u ekspediciji Description d’Egypte Institute d’Egypte, 1798. (do 1801; obnovljen 1859) novine; časopisi medicinske novine svakodnevni život; kavane; kazalište; ženidbe

Egipatska ekspedicija – trojna koalicija ¡ ¡ Bitka kod Abu Qira (Abukir), kolovoz 1798. – francuski poraz Napoleonova ekspedicija uništila poziciju Francuske u OC – Selim III. morao zaustaviti reforme i baviti se vanjskim problemima; usmjerava se prema Rusiji i Velikoj Britaniji; u rujnu proglasio džihad protiv Francuske 1799 -1802. tursko-rusko-britanski savez; Integrity of Turkey Napoleonov odlazak; ostaje general Jean Baptiste Kleber (1753 -1800) – problemi, neuspjesi, porazi; konačna kapitulacija u rujnu 1801. – kasnije mir s VB u Amiensu (1802) i potom s OC (srpanj 1802)

Unutrašnji problemi Osmanskog Carstva – prevrat 1807 -1808. ¡ ¡ ¡ pobuna u Istanbulu; pomoćni odredi yamak, janjičari, softe; Selim III. svrgnut u svibnju 1807. Mustafa IV, nećak: slab, duševno labilan; ukinuo reforme; janjičari provode teror Bayraktar Mustafa Paša – Selimov pristaša; upravitelj Rumelije od 1806 (nakon smrti Pazvantoglua) – obnovio disciplinu u vojsci, u proljeće 1808. opsjeo s odredima u Istanbul; strah od povratka Selima III – Mustafa naređuje ubojstvo svih muških članova dinastije / Selim ubijen, Mustafin brat Mahmud preživio (skrila ga majka na krovu harema) – Bayraktar svrgnuo Mustafu / novi sultan Mahmud II. (18081839); nova pobuna janjičara, Bayraktar ubijen – Mahmud II. reformski nastrojen, ali u strahu isprva ne provodi nikakve reforme