ISHRANA KOKOAKA Kokoi treba pravilno i dobro hraniti

ISHRANA KOKOŠAKA Kokoši treba pravilno i dobro hraniti. Preobilna ishrana ne valja jer se kokoši udebljaju i proizvodnja pada. Isto tako ne valja ako kokoši dobivaju premalo hrane, jer će proizvodnja i tada pasti, pa ćemo na jajima više izgubiti nego što ćemo dobiti uštedom u hrani. Stočna hrana koja se koristi za ishranu živine sastavljena je od žitarica , proizvoda industrije ulja, alkohola i vrenja, mlinske industrije, kao i vitaminsko – mineralnih materija.

Potrebe u hranljivim materijama zavise od vrste, rase i kategorije. Za održanje tjelesne mase, kokoš — oko 2 kg, treba da pojede oko 74 gr potpune krmne smješe dnevno. Za nošenje 42 grama jajne mase dnevno — nosivost 70 %, kokoš treba da pojede još 41 gram krmne smješe, tako da njene ukupne potrebe u hrani iznose oko 115 grama potpune krmne smješe. Ovo važi za kokoši u baterijskom sistemu, na sobnoj temperaturi. Ako se kokoši kreću — podni i ekstenzivni sistem ili je temperatura osjetno niža, njihove potrebe u hrani su veće.

Zbog specifične građe i funkcije probavnog sistema peradi, njihova ishrana se razlikuje od drugih životinja pa se kod peradi većinom koriste kvalitetna koncentrirana krmiva. Perad probavlja ugljikohidrate gotovo preko 90%, a proteine i masti između 80 i 90%.

Rast pilića, gdje zahvaljujući velikoj efikasnosti iskorištenja hrane je vrlo intenzivno. Tako brojleri za 1, 8 do 1, 9 kg hrane proizvedu 1 kg žive mase u dobi već od 35 dana. Pilići nakon 6 nedelja tova povećaju živu masu u odnosu na prvi dan života, čak 55 puta.

Od krmiva koja se upotrebljavaju u ishrani peradi najzastupljenije su žitarice, predstavljaju veliki izvor energije a prema važnosti u ishrani peradi, redoslijed im je slijedeći: 1. kukuruz, 2. pšenica, 3. ječam, 4. raž i 5. zob. Kod nas je najbitnija žitarica kukuruz, koji je energetski vrlo vrijedan, ukusan je, perad ga rado konzumira, a povoljno djeluje na pigmentaciju kože pilića i žumanceta u jajetu.

Druge žitarice poput pšenice i ječma, te zobi su manje energetske vrijednosti i probavljivosti od kukuruza. Ječam povoljno djeluje na kvalitet mesa. Zob se dodaje u smjese za perad u slučajevima kada želimo smanjiti energetsku vrijednost obroka te radi sprječavanja pojave kanibalizma.

Od bjelančevinastih krmiva biljnog porijekla najkvalitetnija je soja, zbog toga se u ishrani peradi vrlo često koristi sojina pogača, koja se može zamijeniti suncokretovom pogačom ili sačmom. Može se koristiti i kukuruzni gluten, koji sadrži od 40 do 45% sirovih bjelančevina. Krmne smjese proizvode se i stavljaju na tržište kao potpune krmne smjese i dopunske krmne smjese.

U odnosu na potrebe u hranljivim materijama smješe za ishanu kokošaka mogu se podijeliti na: • smješe za odgoj podmlatka teških rasa • smješe za odgoj podmlatka koka lake linije • smješe za ishranu koka- jaja za priplod i • smješe za ishranu koka- jaja za konzum.

Sve ove smješe se dijele za ishranu u određenom uzrastu. Najsigurnija je ishrana prema programu koji daju proizvođači rasa i hibrida. Kroz ove smješe zadovoljene su potrebe koka u energiji i proteinima kao i odnos energije i proteina.

. Kukuruzna prekrupa i koncentrat se daju u odnosu 3: 1, proteina oko 17 %. Što se tiče kvaliteta ljuske on prevashodno zavisi od količine Ca u obroku, tako da se preporučuje 3, 5 -4, 5% Ca u smješama u zavisnosti od programa ishrane. Dobro je da se jedan dio Ca (5065%) daje u vidu krupnijih čestica (2 -4 mm) koje se sporije razlažu i duže zadržavaju u digestivnom traktu, tako da su efikasnije za formiranje ljuske.

Je l´ teško, a?