IPA Prekogranini program Srbija Bosna i Hercegovina Radionica
IPA Prekogranični program Srbija – Bosna i Hercegovina Radionica za potencijalne aplikante Užice, 25. 04. 2012.
Dnevni red 10: 00 – 10: 30 Registracija učesnika 10: 30 – 11: 00 Dobrodošlica i predstavljanje Prekograničnog programa Srbija – Bosna i Hercegovina 11: 00 – 11: 30 Uvod u javne pozive i opšte informacije o uputstvu za aplikante 11: 30 – 12: 15 Šta su projektna ideja i prekogranično partnerstvo? 12: 15 – 12: 30 Predstavljanje jednog uspešno implementiranog projekta u okviru Prvog poziva 12: 30 – 13: 00 Pauza za kafu 13: 00 – 14: 15 Prezentovanje aplikacionog formulara i budžeta 14: 15 – 15: 00 Pitanja i odgovori, evaluacija radionice
Prekogranični Program Srbija – Bosna i Hercegovina 2007– 2013 Površina programske oblasti 32. 982, 01 km 2 Broj stanovnika 2. 967. 023
Cilj i prioriteti Programa Opšti cilj Programa Stimulisanje privrede i smanjenje relativne izolovanosti kvalifikovanog područja kroz jačanje zajedničkih institucionalnih okvira i kapaciteta ljudskih resursa. PRIORITET I Ostvarivanje društvene i ekonomske kohezije kroz aktivnosti kojima se unapređuju fizička, poslovna, društvena i institucionalna infrastruktura i kapaciteti. Mjera I. 1 Unapređenje produktivnost i konkurentnost ekonomskih, ruralnih i ekoloških resursa programske oblasti. Mjera I. 2 Inicijative u okviru prekogranične saradnje koje su usmjerene na razmjenu ljudi i ideja kako bi se unaprijedila saradnja stručne javnosti i saradnja građanskog društva. PRIORITET II Tehnička pomoć
Strukture upravljanja Programom Operativne strukture (OS) SRBIJA BOSNA I HERCEGOVINA Kancelarija za evropske integracije Direkcija za evropske integracije Zajednički nadzorni odbor (ZNO) § Nadzire programiranje i kvalitetu implementacije Programa; § Jednak broj predstavnika iz obje zemlje – predstavnici nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija; § Odgovoran za odabir projekata koji će se finansirati u okviru Programa. Zajednički tehnički sekretarijat (ZTS) § Sjedište u Užicu sa predstavništvom/antenom u Tuzli; § Svakodnevno upravljanje Programom; § Kontakt i podrška potencijalnim aplikantima i korisnicima na terenu.
Tijela nadležna za ugovaranje Srbija Tijela nadležna za ugovaranje B i H DEU Srbija Delegacija Evropske unije u Srbiji je odgovorna za pitanja ugovaranja i plaćanja, uključujući i potpisivanje grant ugovora sa korisnicima. DEU Bi. H Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je odgovorna za pitanja ugovaranja i plaćanja, uključujući i potpisivanje grant ugovora sa korisnicima.
Implementacija Programa q § § § Prvi poziv za prikupljanje projektnih prijedloga 08. 07. 2009. – 06. 10. 2009. primljeno 74 projektna predloga finansirano 19 projekata Drugi poziv za prikupljanje projektnih prijedloga 05. 09. 2011. – 05. 12. 2011. primljeno 149 projektnih predloga finansirano ? ? ?
Obezbijeđena sredstva 2012/2013 IPA sredstva Evropske unije 2012 2013 Total Srbija € 1, 000, 000 € 2, 000 Bosna i Hercegovina € 1, 000, 000 € 2, 000
Pravila kofinansiranja Godišnja alokacija 2012&2013 Min 50% Visina granta Max 85% Min 15% Iznos kofinansiranja Max 50%
Minimalni i maksimalni iznos granta po mjerama /Drugi poziv/ Mjera Minimalni i maksimalni iznos pojedinačnog granta Mjera I. 1 Unapređenje produktivnost i konkurentnost ekonomskih, ruralnih i ekoloških resursa programske oblasti € 100, 000 - € 400, 000 Mjera I. 2 Razmjena ljudi i ideja € 20, 000 - € 100, 000
Javni poziv q q q q Otvoreni poziv Otvoren u prosjeku 3 mjeseca Zajednički projekat – jedna prijava Obavezno prekogranično partnerstvo – dva aplikanta Odvojeno finansiranje – dva ugovora Princip funkcionalnog vodećeg partnera Princip predfinansiranja – 80%
Vodič za aplikante Aplikacioni formular q Vodič sa aplikante sadrži: Cilj Programa i prioritetne mjere, finansijske alokacije, kriterijume prihvatljivosti aplikanata i partnera, vrste prihvatljivih aktivnosti i troškova, način apliciranja i procedure, kriterije odabira i tabele za ocjenjivanje, uslove sprovođenja projekta nakon odobrenja i potpisivanja granta. q Aplikacioni formular sadrži: Osnovne podatke o aplikantima i partnerima, sažetak projekta i punu aplikacionu formu (ciljevi, aktivnosti, relevantnost, metodologija, održivost, kapacitet podnosilaca aplikacije, indikatori, deklaracije aplikanata i izjave o partnerstvu, logički radni okvir, budžet projekta).
Kriterijumi prihvatljivosti Prihvatljivost aplikanata Partnerstvo i prihvatljivost partnera Prihvatljivost aktivnosti Ostali učesnici u projektu Prihvatljivost troškova
Ko može aplicirati? (iz 2. poziva) Aplikant q Osnovan u Srbiji odnosno u Bosni i Hercegovini, u zavisnosti od toga za sredstva koje države aplicira; q Neprofitno pravno lice osnovano prema javnom ili privatnom pravu u svrhu javnog ili opšteg interesa; q Direktno odgovoran za pripremu i upravljanje projektom zajedno sa svojim partnerima, a ne nastupa samo kao posrednik.
Kategorije aplikanata § Regionalni i lokalni organi uprave § Udruženja opština § Razvojne agencije § • Državni organi/institucije aktivne u programskom području • Institucije i organizacije (uključujući i NVO) za zaštitu prirode • Institucije za upravljanje vodama Lokalne organizacije za podršku razvoju poduzetništva • Službe hitne pomoći/vatrogasne službe § Turističke i kulturne organizacije /udruženja • Škole, fakulteti, obrazovni i istraživački instituti § Nevladine organizacije, uključujući Crveni krst i Crveni polumjesec • Univerziteti, uključujući i institucije za stručno usavršavanje i prekvalifikaciju • Međunarodne organizacije
Partnerstvo i prihvatljivost partnera q Svaki aplikant može nastupati sam ili sa partnerskim organizacijama. q Svaki aplikant može imati koliko god želi ostalih partnera. q Partneri koje odabere aplikant moraju u pogledu svog pravnog statusa ispunjavati iste kriterije kao i aplikanti. q Svaki partner mora biti registrovan u državi članici EU, drugoj zemlji korisnici IPA-e, državi korisnici Instrumenta evropskog susjedstva i partnerstva ili državama članicama Evropskog ekonomskog područja. Partneri takođe mogu biti osnovani u bilo kojoj drugoj državi koja ima odgovarajući pristup vanjskoj pomoći EU na osnovu specifične odluke koja se tiče te države ili grupe država na regionalnom nivou. q Svi partneri moraju potpisati izjavu o partnerstvu.
Ostali učesnici u projektu Mogu imati ulogu u projektu, ali ne mogu biti finansirani iz granta, sa izuzetkom troškova dnevnica i transporta. q Ne moraju ispunjavati iste kriterije prihvatljivosti kao aplikanti i partneri. q Saradnici Nisu ni partneri ni saradnici i podliježu tenderskim procedurama navedenim u aneksu IV standardnog ugovora o grantu. q Kada postane korisnik granta, aplikant djeluje kao ugovorno tijelo prema podugovaraču izabranom u tenderskoj proceduri. q Podugovarači
Prekogranični aspekt Aktivnosti moraju obuhvatati prekograničnu saradnju da bi bile prihvatljive, odnosno: Moraju se sprovoditi u programskom području; q Moraju imati uticaja u programskim područjima obje zemlje; q Moraju obuhvatati saradnju 2 prekogranična aplikanta u najmanje jednoj, a poželjno je i u više od jedne, od navedenih oblasti: § zajedničko kreiranje projekta, § zajedničko finansiranje, § zajedničko osoblje i § zajednička implementacija. q
Prihvatljive aktivnosti q q q q Spisak aktivnosti nije konačan Razvoj preduzetništva; Lokalni i regionalni razvoj; Razvoj malih i srednjih preduzeća; Socijalna kohezija; Zaštita okoline; Razmjena ljudi i ideja; Kultura, sport, informisanje i slične aktivnosti; Studije izvodljivosti ili projekti pripremnih aktivnosti za veće projekte sa snažnim prekograničnim uticajem itd.
Neprihvatljive aktivnosti q q q q Projekti koji se većinski ili u potpunosti bave individualnim sponzorstvima za učešće u radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima; Projekti koji se većinski ili u potpunosti bave individualnim školarinama za studije i kurseve; Projekti koji za cilj imaju unaprijeđenja infrastrukture i opreme u objektima u privatnom vlasništvu; Pripremne studije ili priprema idejnog projekta za radove izvedene u okviru projekta; Projekti bez prekograničnog uticaja; Projekti koji se bave profitnim aktivnostima; Projekti povezani sa političkim partijama;
Neprihvatljive aktivnosti q q q Projekti koji spadaju pod opšte aktivnosti nadležnih državnih institucija ili službi državne upravne, uključujući i lokalne vlasti; Projekti koji omogućavaju finansiranje uobičajenih aktivnosti lokalnih organizacija, posebno onih koje pokrivaju njihove operativne troškove; Projekti ograničeni na donacije u dobrotvorne svrhe; Akcije koje imaju u planu da podugovore (usluge, radovi i nabavke) više od ustanovljenog procenta ukupnog iznosa granta (u Drugom pozivu 85%); Projekti koji se odnose na: - duvansku industriju (CAEN šifra 16), - proizvodnju alkoholnih pića (CAEN šifra 1591), - oružje i municiju (CAEN šifra 296).
Projektna ideja Problem u okruženju Identifikacija problema Odgovor na problem identifikovan u okruženju – PROJEKAT
Projekat q Projekat predstavlja niz aktivnosti usmjerenih ka ostvarivanju preciznog cilja u okviru definisanog vremenskog roka i budžeta.
Projektni ciklus – razvoj projekta Programiranje Monitoring i evaluacija Implementacija Identifikacija potrebe Formulacija rješenja
Razvoj projekta vs. pisanje projekta q q Razvoj projekta – proces koji mobiliše i organizuje vrijeme i resurse radi ostvarenja određenih ciljeva Pisanje projekta – tehnika prezentacije već osmišljenog projekta prema procedurama i zahtjevima donatora
Prekogranično partnerstvo q q q Jasan prekogranični efekat Rješavanje zajedničkog problema sa obje strane granice Uključuje partnera sa druge strane granice: § § Institucija/organizacija koja je registrovana na teritoriji države partnera u Programu; Djelatnost partnera je u skladu sa potrebama projekta.
Prekogranično partnerstvo Srbija Bi. H Aplikant 2/Vodeći partner Aplikant 1/Vodeći partner Partner 1 Partner 2 Partner 3 Partner 1 Partner 2 Partner 3
Primjer projekta – priča o uspjehu iz Prvog poziva Funkcionalni vodeći partner: UŽIČKI CENTAR ZA PRAVA DETETA Projekat: Liderstvo mladih u socijalnoj koheziji i prekograničnoj saradnji
Osnove pisanja projektnih aplikacija q Finansijski i operativni kapacitet q Relevantnost q Efikasnost i opravdanost akcije q Održivost q Budžet i svrsishodnost sredstava
Finansijski i operativni kapacitet Aplikant je institucija koja se već godinama bavi relevantnim aktivnostima; q Aplikant ima iskustva na projektima slične kompleksnosti i veličine; q Aplikant ima godišnji finansijski obrt koji je u rangu donacije koju traži. q
Relevantnost projekta Projektna aplikacija jasno definiše glavni cilj i specifične ciljeve; q Projekat rješava problem koji se tiče šire zajednice; q Ciljne grupe su tačno definisane; q Projekat se odnosi direktno na ciljne grupe i rješava njihove probleme; q Projekat ostvaruje jaku prekograničnu saradnju. q
Efikasnost i opravdanost akcije • Predložene aktivnosti su odgovarajuće, praktične i u skladu sa ciljevima i očekivanim rezultatima; • Celokupan dizajn projekta je logičan i koherentan; • Uključenost partnera i drugih zainteresovanih strana je zadovoljavajući; • Plan aktivnosti je jasan i opravdan; • Predlog projekta sadrži objektivno merljive indikatore za merenje rezultata i eveluacija je planirana.
Održivost Aktivnosti će se nastaviti i mogu biti finansirane iz drugih izvora; q U projektu se planira da se razviju koncepti i znanja, koji će se kasnije prenositi na druge institucije i u druge regije; q Partnerstvo koje se formira će nastaviti da funkcioniše i poslije završetka projekta. q
Budžet i svrsishodnost sredstava Troškovi projekta odgovaraju aktivnostima na projektu; q Svi troškovi su realni i mogu da se dokažu pratećom dokumentacijom; q Kalkulacije troškova su jasno predstavljene u tekstu i tabeli budžeta; q Svi troškovi su opravdani i spomenuti u opisu aktivnosti. q
Matrica logičkog okvira Sažet tabelarni prikaz projekta koji služi: § Kvalitetnom i logičnom planiranju i definisanju projekta, § Jasnoj prezentaciji projekta (donatorima i ostalim zainteresovanim stranama) i § Ocjenjivanju i praćenju sprovođenja projekta.
Pristup logičkog okvira Faza analize Faza planiranja ØAnaliza zainteresovanih ØIzrada logičke matrice ØAnaliza problema ØPlaniranje aktivnosti ØAnaliza ciljeva ØPlaniranje resursa (budžet) ØAnaliza strategija
Logički okvir - Indikatori - Opisuju ciljeve projekta na objektivno merljiv način i utvrđuju koji su to standardi koji moraju biti dostignuti kako bi se ostvario opšti i specifični cilj projekta - Indikator definiše razliku između početnog stanja (baseline) i stanja u trenutku novog merenja – promenu. Potrebno je definisati i rok (deadline) za ostvarenje željene promene. - Promena može biti merljiva na dva načina: kvantitativno (npr. 50 osoba je prošlo edukaciju), ili kvalitativno (npr. broj korisnika interneta se povećao za 50%)
Korisnici i Ciljevi Korisnici su svi oni koji na bilo koji način imaju korist od sprovođenja projekta Razlika se može napraviti između: Krajnjih korisnika: Opšti cilj projekta: Oni koji dugoročno imaju korist od Ostvaruje se u periodu nakon projekta na nivou opšteg ili krajnjeg završetka projekta i ima cilja (društvo ili sektor, npr. deca, dugoročan uticaj na širu mladi, preduzetnici, turisticki radnici, teritoriju i brojniju populaciju auto prevoznici, itd) Direktnih korisnika: Onih na koje će projekat neposredno pozitivno uticati na nivou specifičnog Specifični cilj projekta: cilja tj. svrhe projekta (organizacije koje Ostvaruje se za vreme trajanja sprovode projekat, projektni partneri, projekta, ima uticaj na učesnici na radionicama, korisnike direktno obuhvaćene manifestacijama, planiranim projektnim aktivnostima i korisnici opreme i usluga, itd) postignutim rezultatima
Matrica logičkog okvira Opšti cilj Specifični cilj Rezultat 1 Aktivnost 1. 1. Aktivnost 1. 2. Rezultat 2 Rezultat 3 Rezultat 4 Aktivnost 2. 1. Aktivnost 3. 1. Aktivnost 4. 1.
Matrica logičkog okvira Interventna logika Objektivno mjerljivi indikatori postignuća Izvori i sredstva verifikacije Opšti cilj projekta Koji je opšti cilj projekta? Koji su ključni indikatori koji se odnose na opšti cilj? Koji su izvori verifikacije za ove indikatore? Specifični ciljevi Koji su specifični Koji indikatori jasno ciljevi koji će pokazuju da je ostvaren cilj doprinijeti projekta? ostvarenju opšteg cilja? Očekivani rezltati Koji su očekivani rezultati projekta? Koje indikatore treba mjeriti Koji su izvori i u kojoj mjeri da se vidi da li informacija za ove projekat dostiže očekivane indikatore? rezultate? Koje vanjske preduslove treba ispuniti da bi se postigli očekivani rezultati u očekivanom roku? Aktivnosti Koje su ključne aktivnosti i njihov redoslijed u projektu? Sredstva: Koja sredstva su potrebna da se implementiraju aktivnosti npr. osoblje, trening, oprema i sl? Koji preduslovi se moraju ispuniti prije nego projekat počne? Koji vanjski uslovi se moraju steći da bi se mogao implementirati projekat? Koji su postojeći izvori informacija, odnosno koji se mogu sakupiti? Koje su metode potrebne da se dođe do informacija? Koji su izvori informacije o napretku projekta Troškovi Koji su troškovi ? Kako su podijeljeni? Pretpostavke Koje faktore i preduslovie na koje korisnik ne može uticati je potrebno ispuniti da bi se ostvario cilj projekta? (vanjski faktori) Koje rizike treba uzeti u obzir?
Matrica logičkog okvira Hijerarhija ciljeva Opšti cilj Primer kako formulisati izjave Doprineti poboljšanju zdravlja porodica, naročito porodica sa manjim primanjima, i poboljšati stanje rečnog ekosistema Specifični cilj Rezultati 1. Poboljšan kvalitet rečne vode 1. 1. Smanjena količina otpadne vode koju u rečni sistem direktno ispuštaju domaćinstva i fabrike 1. 2. Standardi za tretman otpadnih voda su utvrđeni i efikasno se sprovode 1. 1. 1. Sprovođenje polaznog ispitivanja domaćinstava i preduzeća Aktivnosti (možda neće biti uključene u samu matricu, već predstavljene u formi rasporeda aktivnosti) 1. 1. 2. Upotpunjavanje inženjerske kvalifikacije za proširenje kanalizacione mreže 1. 1. 3. Priprema tenderske dokumentacije, tenderi i odabir ponuđača 1. 1. 4. Identifikovanje odgovarajućih podsticaja za fabrike kako bi upotrebljavale čiste tehnologije 1. 1. 5. Priprema i sprovođenje programa javnog informisanja i kampanje za podizanje svesti javnosti 1. 1. 6. itd.
Matrica logičkog okvira Provera logike intervencije primenom testa АКО/ОNDA Kada se hijerarhija ciljeva čita odozdo na gore, može biti izražena na sledeći način: • АКО su obezbeđeni adekvatni inputi/resursi, ONDA se mogu preduzeti aktivnosti; • АКО su aktivnosti preduzete, ONDA se mogu ostvariti rezultati; • АКО su rezultati ostvareni, ONDA će svrha biti postignuta i • АКО je svrha postignuta, ONDA će to doprineti opštem cilju projekta. Ovo se takođe može čitati i u obrnutom smeru: • АКО želimo da doprinesemo opštem cilju, ONDA moramo postići svrhu; • АКО želimo da postignemo svrhu, ONDA moramo ostvariti rezultate; • АКО želimo da ostvarimo rezultate, ONDA se navedene aktivnosti moraju realizovati i • АКО želimo da realizujemo određene aktivnosti, ONDA moramo da primenimo identifikovane inpute/resurse.
Primer matrice logičkog okvira Pretpostavke Interventna logika Objektivno mjerljivi indikatori postignuća Izvori i sredstva verifikacije Opšti cilj projekta Povećati kvalitet turistiĉke ponude u XY prekograničnom području Broj turista povećan za 5% sa obe strane granice do godine XY Podaci statističkih zavoda i turističkih organizacija (sa obe strane granice) Specifični ciljevi Povećati turističku atraktivnost postojeće infrastrukture za rekreativni turizam Broj upita turista povećan za 5% do kraja projekta; Broj turista koji se koriste obnovljenim stazama povećan za 5% do kraja projekta Podaci turističkih organizacija i podaci s internet stranice Ostali turistički sadržaji u području su dobro održavani i marketinški predstavljeni; Interes turista ostaje stabilan Očekivani rezltati -Unapređena rekreativna infrastruktura biciklistiĉkih staza -Povećan nivo informisanosti javnosti o turistiĉkoj ponudi 15 km biciklističkih staza obnovljeno do 6. meseca projekta; Biciklističko područje označeno sa 5 tabli do 7. meseca projekta znanje 10 turističkih radnika sa obe strane granice povećano do 5. meseca; Zajednički Web portal uspostavljen do kraja 3. meseca Izvještaji građevinskih firmi; podaci iz opština; promotivni materijali; Internet Ostala ugostiteljska ponuda -Izvođenje radova i označavanje staza -Izrada (zajedničke) promotivne strategije i web stranice. -Obuka turstičkih radnika u marketingu Osoblje: 10 stručnjaka Podugovori: 2 građevinske kompanije; Roba: 6 kompjutera; prostorije za obuku, software Troškovi ukupno: 112. 000 Ljudski resursi: 30. 000 Putni troškovi: 15. 000 Oprema i materijali: 15. 000 Radovi: 30. 000 Rezerva: 5. 000 Admin. troškovi 9. 500 Dovoljan broj ponuda za građevinske usluge; Povoljni vremenski uslovi za radove; Interes i motivacija turističkih radnika Dozvole za obavljanje i označavanje biciklističkih staza Aktivnosti oko biciklističkih staza na zadovoljavajućem nivou
Matrica logičkog okvira Priručnik za pravljenje logičke matrice http: //www. evropa. gov. rs/Evropa/Show. Docum ent. aspx? Type=Home&Id=521
Budžet projekta Ukupno 7 listova: § Zajednički budžet § 3 lista za aplikanta 1 – budžet, opravdanost troškova i izvori finansiranja § 3 lista za aplikanta 2 – budžet, opravdanost troškova i izvori finansiranja § Tabela budžeta je podijeljena tako da su u jednoj koloni iznosi za sve godine, a u posebnoj koloni samo za prvu godinu implementacije
Budžet projekta Izuzetno važan dio projektnog prijedloga i osnova za potpisivanje ugovora o finansiranju; q Troškovi moraju biti jasni, opravdani, dovoljni za sprovođenje aktivnosti i razbijeni po stavkama; q Budžet mora sadržati sve prihvatljive troškove projekta, uključujući i kofinansiranje. q
Budžet projekta Osoblje angažovano na implementaciji projekta puno radno vreme (8 sati). Navesti stvarne bruto iznose plata. Osoba ang vreme ažovana 50% n projek a na implem radnog t prorač a. Uputstvo entaciji un: 50 % x 6 za pravilan meseci bruto = 3 cel plate e
Budžet projekta 1. LJUDSKI RESURSI – PLATE 1. 1 Salaries (gross amounts, local staff) • • Prikažite plate članova tima iz institucija koje su podnosioci predloga i/ili partnerskih organizacija (najčešće služe kako bi se obezbedilo kofinansiranje) Svi troškovi eksternih stručnjaka moraju biti prikazani u tački 5. “Ostali troškovi/usluge” tako da se vidi uz koju su aktivnost vezani (pubikaciju, seminar ili slično) 1. 2 Salaries (gross, expatriate/international staff) • Namenjena je zaposlenima koji dolaze iz drugih zemalja i konkretno se vezuju za specifične projekte aktivnosti, a ne za celi projekat
Budžet projekta Osobe koje nisu članovi projektnog tima mogu da dobiju dnevnicu(npr. angažovani treneri) i to u okviru stavke 1. 3. 3 Seminar conference participants. Iz ove budžetske stavke se ne mogu plaćati dnevnice učesnicima jer su njihovi troškovi realni i plaćaju se iz 5. 7 Troškovi dnevnica u insostranstvu koje se dodeljuju osoblju angažovanom na sprovođenju projekta
Budžet projekta 1. LJUDSKI RESURSI - DNEVNICE • Dnevnice treba razvrstati na one koje su planirane za putovanja u zemlji, i na one koje su planirane za putovanja u inostranstvu; Ukupan trošak dnevnice ne sme da pređe maksimalni dozvoljeni iznos propisan od od strane EU; maksimalne iznose dnevnica propisane od strane EU možete naći na internet stranici: http: //ec. europa. eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/inde x_en. htm • • Vrlo je teško dobiti maksimalne “EU dnevnice”, zbog toga je preporuka da računate dnevnice onako kako se računaju u vašoj organizaciji, a koje su u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom.
Budžet projekta Razbijte putovanja na grupe: voz, autobus, privatna vozila, službena vozila, avion i sl. 2. PUTOVANJA Navesti putovanja po zemljama. Troškovi su prihvatljivi samo za ekonomsku klasu transposrta. Putovanja u inostranstvu Putovanja u zemlji Gde god je moguće, koristite “Per km” kao obračunsku jedinicu
Budžet projekta Razdvojite budžetske linije po tipu opreme koja vam je potrebna 3. OPREMA Razmislite koje su jedinice adekvatne za proračun troškova Pre budžetiranja uradite istraživanje tržišta Vodite računa da zaokružite cifre na 2 decimale (ovde to nije urađeno!)!
Budžet projekta 4. TROŠKOVI KANCELARIJE Troškovi kancelarije se prikazuju u okviru ove budžetske linije isključivo ukoliko se otvara nova kancelarija za potrebe projekta Ukoliko se radi o već postojećoj kancelariji, onda se ti troškovi svrstavaju u budžetsku liniju 10. Administrative costs kao indirektni troškovi Ukoliko koristite jedinicu “Per month” za proračun troškova kancelarije, razmislite o podeli troškova na zimsku i letnju tarifu
Budžet projekta 5. ostali troškovi i usluge a – ana t jek rvis o r e t p rez s ivo stva ciju j l id red mo V s o 5. 8 zna a pr z ve a ob 5. 7 T ro učes tvov škovi v sem e inar anje, or zani uz a (iz gan pros n t o a ra, s jam izaciju ishr lj m ana , tro eštaj t ivanje r šak mat enera, erija 5. 1 Troškovi publikacija-navesti cenu po jedinici i obavezno opisati 5. 3 Troškovi revizije – obavezni ukoliko projekat traje preko 12 meseci, a vrednost projekta premašuje 100 000 EUR (2 -3 %) 5. 5 Prevod, tumači razdvojiti na pismeno i usmeno prevođenje Troša k finan sijski banka rskih p h usluga i rovizij a
Budžet projekta 6. Ostalo: Samo ono što ne može biti pod drugim stavkama Budžeta 8. Rezerva za nepredviđene troškove (max 5%) 10. Administrativni troškovi su prihvatljivi ukoliko nisu već navedeni pod nekom drugom budžetskom stavkom
Budžet projekta RADNI LIST BROJ 2 – OPRAVDANJE BUDŽETA
Budžet projekta RADNI LIST BROJ 3 – IZVORI FINANSIRANJA Ko mi finan nim sir um anje 15% tva s d sre 5% a n že um 8 a r T xim ma
Savjeti za kreiranje budžeta q q q Koristiti originalnu tabelu – ne brisati redove ili formule; ako je potrebno, dodati redove; Ako je projekat duži od godinu dana, popuniti kolonu za prvu godinu; Sve stavke označiti brojevima – dodati pod-stavke za svaku stavku ako ima potrebe; Koristiti adekvatne jedinice; Svaku stavku, broj jedinica i jediničnu vrijednost detaljno objasniti u opravdanosti troškova;
Savjeti za kreiranje budžeta q q q Pod budžetskom grupom 1. „Ljudski resursi” prikazuju se plate članova tima iz institucije aplikanta i/ili partnerske organizacije i osoba angažovanih po ugovoru o djelu u tim institucijama; Troškovi vanjskih stručnjaka trebaju biti prikazani pod grupom 5. „Ostali troškovi/usluge” tako da se vidi za koju su aktivnost vezani; Za osoblje koje nije zaposleno na projektu u punom radnom vremenu prikazati puni iznos plate, a umanjenje prikazati kroz umanjen broj jedinica; Platu navesti u bruto iznosu koji uključuje sve poreze i doprinose; Za dnevnice navesti državu u kojoj će biti potrošene – preporučuje se pratiti domaće zakonodavstvo;
Savjeti za kreiranje budžeta q q Pod grupom 3. „Oprema i roba” staviti ono što se nabavlja/iznajmljuje tokom čitavog trajanja projekta; u protivnom, ako je u pitanju iznajmljivanje za specifičan događaj ili aktivnost, staviti pod grupu 5. 7 „Troškovi konferencija/seminara”; Grupa 4. „Lokalna kancelarija” koristi se samo ako se prostor iznajmljuje specifično za potrebe projekta – ako ne, svi administrativni troškovi postojeće kancelarije grupišu se pod 7. „Administrativni troškovi”; U grupi 5. „Ostali troškovi, usluge” preporučljivo je troškove grupisati po događaju ili aktivnostima; Stavka 8. „Rezerva” može se koristiti samo uz prethodno pismeno odobrenje EUD.
Prihvatljivi troškovi q Prihvatljivi direktni troškovi: troškovi koji se direktno odnose na aktivnosti, npr. promotivni materijal, troškovi transporta, troškovi osoblja angažovanog na projektu itd. q Prihvatljivi indirektni troškovi (administrativni/režijski troškovi): troškovi koji se ne mogu direktno vezati uz aktivnosti, npr. transportni troškovi članova uprave, administrativni troškovi, troškovi administrativnog/pomoćnog osoblja, kao i troškovi kancelarije ukoliko ona nije otvorena samo za potrebe projekta itd.
Prihvatljivi direktni troškovi su: q Nastali tokom implementacije projekta kako je to navedeno u Članu 2 posebnih uslova ugovora, uz izuzetak troškova koji se odnose na reviziju projekta; q Navedeni u budžetu projekta; q Troškovi neophodni za implementaciju projekta; q Verifikovani i podržani originalnom pratećom dokumentacijom u skladu sa pravilima i standardima računovodstva; q Opravdani i u skladu sa pravilima finansijskog menadžmenta, posebno onih koja se odnose na ekonomičnost i efikasnost; q Bankarski troškovi otvaranja i vođenja računa, ako implementacija zahtijeva postojanje istog;
Prihvatljivi direktni troškovi su: q Troškovi pravnih i notarskih usluga, usluge tehničkih i finansijskih eksperata ili troškovi računovodstvenih ili revizijskih usluga, ako su direktno vezani za aktivnost koja se kofinansira i neophodni za implementaciju; q Troškovi bankovnih garancija, ako su iste neophodne u skladu sa nacionalnim ili zakonodavstvom EU; q Troškovi kupovine zemljišta do iznosa od 10% od ukupno utrošenih prihvatljivih sredstava; q Ako finansiranje koje obezbjeđuje Ugovorno tijelo prelazi 100, 00 EUR, sprovođenje revizije je obavezno. Izvještaj o rezultatima revizije sprovedene od strane ovlaštenog revizora koji zadovoljava posebne uslove navedene u Opisu poslova za reviziju treba biti načinjen u skladu sa članom 15. 6. Opštih uslova za sve ugovore koji se odnose na donacije Evropske unije za vanjske akcije;
Prihvatljivi direktni troškovi su: q Troškovi osoblja angažovanog na projektu, iznos bruto ličnog dohotka sa svim uračunatim porezima i doprinosima; q Troškovi prevoza i putovanja osoblja i ostalih koji sudjeluju u implementaciji projekta, s tim da oni ne prelaze visinu troškova koje aplikant ili njegov partner inače snose za takvu vrstu aktivnosti u svojoj instituciji/organizaciji; q Troškovi iznajmljivanja ili kupovine opreme potrebne za implementaciju projektnih aktivnosti, troškovi održavanja, dati u skladu sa tržišnom vrijednošću; q Troškovi potrošnog materijala; q Troškovi koji potiču direktno iz zahtjeva ugovora (širenje informacija, evaluacija aktivnosti, revizija, prevod, štampanje, osiguranje i sl. ); q Naknade za međunarodne finansijske transakcije. . .
Prihvatljivi indirektni troškovi Indirektni troškovi nastali prilikom implementacije projekta mogu biti prihvatljivi kao suma koja ne prelazi 7% ukupnih prihvatljivih direktnih troškova.
Neprihvatljivi troškovi q q q q Porezi, uključujući i PDV (PDV može biti s izuzetkom prihvatljiv); Carine i uvozne obaveze, ili bilo koje druge naknade; Kupovina, iznajmljivanje ili lizing zemljišta i postojećih zgrada; Novčane kazne, finansijski penali, kao i troškovi parničenja; Operativni troškovi; Kupovina polovne opreme; Bankarske provizije, troškovi garancija i slične provizije (ovakve provizije mogu biti prihvatljive);
Neprihvatljivi troškovi q q q q q Gubici izazvani kursnim razlikama; Doprinos u naturi; Troškovi lizinga; Troškovi nastali usljed deprecijacije valute; Dugovanja i kamate na dugovanja; Provizija na gubitke ili potencijalne gubitke; Kamate; Troškovi pokriveni u okviru drugog projekta ili programa; Kreditiranje trećih lica.
Savjeti za uspješan projekat q q q Projekat treba da se bavi realnim potrebama i da riješi konkretan problem; Projekat treba da ima dodatnu vrijednost; Projekat ne treba da se bavi već postojećim aktivnostima; Utvrditi kom prioritetu i mjeri pripada planirana aktivnost – pogrešna mjera i aktivnost mogu dovesti do odbijanja projekta; Realizacija projekta ne treba da počiva na ekspertskim uslugama, niti veći dio projekta da budu ekspertske usluge; Važno je imati dobrog i pouzdanog partnera, a ne fiktivno partnerstvo;
Savjeti za uspješan projekat q q q Najbolje je tražiti partnere u sličnim institucijama (slične djelatnosti i veličine); Projekat treba da je realan kako po pitanju partnerstva tako i po pitanju budžeta; Opis budžeta treba da obezbijedi detaljnu sliku o predviđenom trošku; Obavezno provjeriti da li tražena donacija odgovara minimumu i maksimumu predviđenom za datu mjeru; Treba voditi računa da se informacije u svim dijelovima formulara poklapaju.
Kontakti Zajednički tehnički sekretarijat Nemanjina 52, 31000 Užice Tel/fax: +381 31 512 394 E-mail: office@srb-bih. org Web: www. srb-bih. org Antena u Tuzli Turalibegova bb TC “Pasage”, 75000 Tuzla Tel/fax: +387 35 257 365 E-mail: danijela. konjic@srb-bih. org Web: www. srb-bih. org
Hvala na pažnji i sretno!
- Slides: 71