Internet mobiteli i pravopis kolski program prevencije elektronikog
Internet, mobiteli i pravopis… Školski program prevencije elektroničkog zlostavljanja „Prekini lanac!”
Pisanje na internetu i mobitelu • Područje prijepora: je li to 'grozan pravopis' ili 'ekonomično pisanje koje je primjerenije brzoj komunikaciji od standarda'? • Ovdje ne zastupamo niti jedno stajalište nego samo dajemo nekoliko primjera iz prakse. • Čvrstih pravila ionako nema, postoje trendovi. • Na internetu se piše nešto opširnije nego u SMS porukama, ali za oboje vrijedi isti princip – čim kraće tim bolje. • Ovo vrijedi za privatnu komunikaciju.
Koji su to trendovi? • Ekonomiziranje broja znakova i pritisaka na tipku • Deformaliziranje poruke • Ekspadiranje semantičkog kapaciteta osnovne pisane poruke dodavanjem znakova za emocije • Reduciranje interpunkcije • Gube se dijakritički znakovi (kvačice) • Jezična fuzija - koriste se riječi iz hrvatskog i engleskog jezika UNICEF
Ekonomiziranje teksta • Suštinska/osnovna tendencija • Koriste se inicijali, kratice, izbacivanje samoglasnika, izbacivanje razmaka • Jezik nije granica - ako se nešto može dodatno ekonomizirati korištenjem drugog jezika, prelazi se iz jezika u jezik. Primjer: 'bck 2 zg' = 'Vratio sam se u Zagreb' UNICEF
Deformaliziranje poruke • Nema uvoda, konvencionalnog obraćanja, potpisa na kraju - ide se ravno 'na stvar‘. • Kad smo ‘on line' pretvaramo se u 'virtualni identitet' i s drugim virtualnim identitima umrežimo se u 'matricu' - svojevrsnu 'kolektivnu svijest' u kojoj svi ravnopravno sudjeluju sa svim svojim osobinama, interesima, potrebama i sl. • To je socijalni prostor u kojem smo svi ravnopravni i nemamo drugih socijalnih uloga koje imamo u neposrednom životu osim te jedne da smo dio mreže.
‘Svi smo stalno tu. . . ’ • Prisutnost identiteta u 'matrici' je stalna, što također dokida potrebu za čvrstom, formalnom komunikacijom. • Previše objašnjavanja i formaliziranja- nije 'cool', nema on line spontanosti, ne kužite. . . UNICEF
Ekspandiranje semantičkog kapaciteta • Problem s 'običnim' tekstualnim porukama, bez dodatnih znakova je da su 'skučene‘. • Ne prenose se svi aspekti poruke kakve imaju drugi mediji ili izravna komunikacija. • Neke moguće kompenzacije koje semantički 'pojačavaju' poruke: facijalne ekspresije, velika slova, kratice. . . UNICEF
Najčešće facijalne ekspresije : ) : ( ; ) : D : p. . : o : @ : -) smješko plačko namigivanje veliki smijeh plaženje jezika curi slina čudim se! vrištim! mogu se pisati i 's nosom‘, ali zastarjelo vrlo kratkom šifrom poruci daju dodatni smisao
Emocionalni kontekst u kojem se poruka piše Jedna te ista poruka, uz različite vrste 'smješka' može imati posve različita značenja! Poruka: Čuo sam se s Markom : ) dobre vijesti Čuo sam se s Markom : ( UNICEF loše vijesti
Velika slova • Svako pisanje verzalom znači unošenje dodatnih emocija • Primjer: 'ovdje mi je PREDIVNO!!!' • U izravnoj e-komunikaciji korištenje verzala znači vikanje • Zbog 'vikanja' se pisanje verzalom ne smatra baš 'pristojnim' - bolje je koristiti kurent UNICEF
Kratice Jako puno se preuzima iz engleskog: • OMG - Oh, my god! (prev. O moj Bože!) • LOL - Laying of laugh, ROFL - Rolling of laugh (prev. Valjam se od smijeha) • BR, LP - Best regards, lijep pozdrav • Thanks, thnx, tx - hvala • Bi - bye (prev. pozdrav) • BTW – ‘by the way’; ‘between’ UNICEF
Kontekst, primjer • Kako tipografija, znakovi i kratice mijenjanju kontekst poruke? • Poruka 'vidim ga' prenosi nam što se dogodilo, ali ne kako se osjećamo. • Ako nam je drago, reći ćemo - 'vidim ga : )' • Ako nam je baš jako drago i važno, reći ćamo - 'OMG vidim ga : D' • Ako smo začuđeni što se netko negdje pojavio - 'VIDIM GA : o' • Ako smo konsternirani i ne možemo izbjeći susret 'vidim ga : @' UNICEF
Reduciranje interpunkcija Bez zareza i točaka, ako je moguće i bez razmaka Primjer: 'bok posalji mi skripte @yahoo sto prije' 'Minusi' (povlake, tirei) mogu odvajati 2 dijela sadržaja iste poruke Primjer 'poslao ono 4 ono - jesi veceras u booksi? ) tri točke na kraju nabrajanja (. . . ) svode se na dvije (. . ) UNICEF
Izbacivanje dijakritičkih znakova ne samo zbog veće cijene SMS poruka, nego brzine pisanja koriste se različite tipografije koje često nemaju hrvatske znakove ima šaljivih situacija - 'Željko' postaje 'zeljko' i sl. moguće kompenzacije: npr. ž = zh; š = sh; č = ch; ć = cc; dž = dz; (naravno) đ = dj. . . UNICEF
Fuzija jezika i govora Proizlazi iz načela ekonomiziranja “Prvi” internetski jezik je bio engleski i danas je internacionalan – djeca koriste oba paralelno “Spretni” izrazi preuzeti u naš jezik Da bi bilo kratko, piše se nepravilno i fonetski ('Kipintač' – Čujemo se još) Ako je na engleskom kraće nego na hrvatskom, u hrvatski se ubacuje dio na engleskom UNICEF
Fuzija jezika i govora - primjer Poruka koju ste dobili glasi: 'dct' Takva poruka očito nije ni na jednom jeziku Treba je pročitati KAO na engleskom: 'di - si - ti'. . . ali taj engleski izgovor zatim 'razumijemo' KAO da je hrvatski. . . i to hrvatski sleng: Di si ti? Tako da kad poruku prebacimo u standard: 'dct' = 'Gdje si ti? ' UNICEF
Paradoks Ovakvi 'novi' načini ophođenja donijeli su i 'renesansu' nekih anakronih oblika hrvatskog jezika - npr. aorist - npr. 'poslah ti poruku' - što je (opet) kraći oblik od 'poslao sam ti poruku' UNICEF
Norma • Pravopisna norma u SMS-u i e-porukama često nije zadovoljena ni za hrvatski ni za engleski jezik. • Ipak, odsustvo norme ostavlja prostora za pokazivanje ne samo kreativnosti i inteligencije, nego i – obrazovanje. • Da bismo poslali i primili poruku, mi se moramo odlučiti na kojem ćemo jeziku nešto čitati, na kojem ćemo nešto razumijeti, hoćemo li jedne te iste znakove čitati kao slova ili kao sliku. . . UNICEF
Ali. . . Ovo sve nisu nova pravila: komuniciranje na internetu i SMS -om je visoko individualno. Mnogi koriste 'čisti' standard, a kao i u verbalnoj, 'životnoj' komunikaciji - od prilike do prilike možemo razgovarati posve različito. UNICEF
- Slides: 19