INTERNET Internet PRO FIL Internet globalna mrea nastala
INTERNET Internet PRO FIL
Internet § globalna mreža nastala međusobnim povezivanjem raznih računalnih mreža širom svijeta, mreža svih mreža § nema vlasnika – vlasništvo postoji samo nad pojedinim mrežama, odnosno vezama između mreža § decentralizirana mreža – ne postoji jedna uprava ili središnje tijelo
Kratka povijest § razvoj počinje sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća kao eksperiment američkoga Ministarstva obrane § doba hladnoga rata i rastuće bojazni od mogućega nuklearnog udara § američko Ministarstvo obrane u suradnji s nekoliko američkih sveučilišta pokrenulo je projekt povezivanja udaljenih računala u decentralizirani sustav – ARPANet § godine 1969. ARPANet (Advanced Research Projects Agency Network) povezuje prva četiri sveučilišta (Los Angeles, Utah u Salt Lake Cityju, Stanford i Santa Barbara) i time stvara početnu jezgru današnje globalne mreže
Kratka povijest § godine 1972. poslana je prva elektronička pošiljka (prvi je put korišten znak @ u elektroničkoj adresi iako je tek kasnih osamdesetih postao svjetski korišten standard) § godine 1973. na Havajima sedam računala na četiri otoka povezano je u mrežu koja se koristila radiokanalima za komunikaciju – PRNet (smatramo je prvom uspješnom bežičnom vezom za prijenos podataka) § godine 1973. satelitskom su vezom povezana računala na sveučilištima u Londonu i Havajima (početak SATNet mreže)
Kratka povijest § godine 1974. predstavljeni su TCP/IP, protokol koji omogućuje povezivanje različitih tipova računalnih mreža, i Ethernet, standard za povezivanje lokalnih mreža § godine 1977. demonstrirano je povezivanje različitih vrsta mreža – povezane su ARPANet, PRNet i SATNet § godine 1989. Tim Berners Lee predlaže nov način pristupa podacima s pomoću hipertekstualnih dokumenata – rođen je WWW (World Wide Web), novi internetski servis
Kratka povijest § godine 1991. osnovana je hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske § godine 1992. CARNet se povezuje s internetom- Hrvatska postaje dijelom Internet svijeta § godine 1992. predstavljen je Mosaic, prvi web-preglednik koji se koristi grafičkim sučeljem § godine 1993. dobivena je vršna. hr domena za Hrvatsku
POVIJEST INTERNETA § Nastao od ARPAneta- američke mreže koja je povezivala 4 sveučilišta SAD-a (1983. ) § 1972. -prvi e-mail § 1989. – nastaje www § 1991. Nastaje CARNET ( Croatian Academic Resorce Network)- Hrvatska akademska istraživačka mreža § 1992. -CARNET se povezuje sa Internetom (postaje davatelj usluga) § 1993. -pojava drugih davatelja usluga- Vipnet, iskon, t-com,
Organizacija interneta § Decentralizirana mreža u kojoj su povezani regionalni čvorovi (host-ovi) § svaka je manja mreža povezana s najbližim čvorom § Svako računalo povezivanjem na Internet može komunicirati sa bilo kojim računalom u svijetu § Podaci se prenose paketnim sustavom i to dogovorenim TCP/IP protokolom. (svaki paket sadrži odredišnu adresu, izvorišnu adresu te slijedni broj paketa)
Organizacija interneta § paketi putuju raznim putovima § dolaze do čvorova u kojima se donosi odluka kojim će putem nastaviti - izbor puta ovisi o trenutačnoj zagušenosti i propusnosti pojedinih veza § neki paketi mogu biti i izgubljeni ili uništeni tijekom prijenosa § slijedni je broj nužan kako bi se primljeni paketi na odredištu mogli poredati u ispravnom redoslijedu
Internet mreža radi po modelu klijent-server mreže (korisnik-poslužitelj) Svi podaci nalaze se na serverima(365/24) dok klijenti upisom adrese sadržaja dobivaju tražene podatke na zaslonu svoga računala
Uloga poslužitelja(servera) i klijenata §Serveri su računala stalno spojena (365/24) koja na svome prostoru imaju pohranjene razne sadržaje za korisnike (web stranice, emailove, . . ). Na zahtjev korisnika šalju mu traženi sadržaj. Imaju fiksni IP §Korisnici (klijenti)- povremeno upućuju zahtjeve za nekim sadržajem prema serveru
Adresni sustav Interneta • Svako računalo spajanjem na Internet dobiva svoju IP adresu koja služi za identifikaciju računala na mreži pr: 130. 129. 23. 89 IP adresa računala • Svaki poslužitelj ima fiksni IP. Zbog jednostavnosti pristupa ta računala dobivaju simboličke adrese, a posebna računala (DNS SERVERI) pretvaraju simboličko ime u brojčani IP kako bi se pristupilo računalu • DNS poslužitelji - računala na kojima se prevode simbolična imena u stvarne IP adrese • Pr: simbolička adresa carnet. hr facebook. com • Kada stisnemo enter DNS server pretvara simboličku adresu facebook. com u fiksni IP toga poslužitelja
Simbolička adresa • Ima svoje prepoznatljive dijelove jagor. srce. hr e nala m I ču i ra men do u Domenaustanovatvrtka Gla vn Vrš n dom a ena a
Glavna (vršna domena) • Glavna (vrhovna ) domena označava mrežu određene vrste djelatnosti ili područja primjene. • Vrste djelatnosti: • . com ( komercijalne organizacije) • . net ( ustanove za mreže općenito) • . org (razne organizacije) • . biz ( poslovne organzacije) • . edu ( obrazovne ustanove)…
Područje primjene ostale države svijeta koriste zemljopisnu podjelu vrhovnih domena u obliku dvoslovnih kodova država (Country Codes) • . ba- Bosna i Hercegovina • . at - Austrija • . uk - V. Britranija • . hr - Hrvatska • . si – Slovenija • . hu- mađarska
Domena • Domena predstavlja neku tvrtku ili organizaciju unutar glavne domene. Tako npr: net. hr predstavlja tvrtku net u Hrvatskoj dok microsoft. com predstavlja kompaniju Microsoft • Domena se registrira kod jedne organizacije u državi (CARNET) • Domenu može registrirati svaka pravna osoba (gimnazijang. hr) ili fizička osoba tonimilun. com
Povezivanje s internetom § 1. 2. 3. 4. 5. 6. trebamo imati: računalo uređaj za povezivanje (modem, bežični modem, dsl router, adsl router) telefonsku liniju ili bežičnu mrežu u okolini na koju ćemo se spojiti korisnički račun kod nekoga davatelja internetskih usluga odgovarajuće programe za uporabu internetskih usluga ( web preglednik, e-mail program…) program za zaštitu od računalnih virusa.
§ Davatelji Internet usluga (ISP- Internet Service Provider)- daje korisničko ime i lozinku za pristup internetu i dodatno: e-mail adresu, web prostor, … § CARNET, Optima, Vipnet, Globalnet, B 2 Net, T-com…
Načini povezivanja- vrste veza Modem - uređaj koji pretvara računalne podatke iz njihova digitalnoga oblika u analogni oblik (ton) kojim putuju telefonskim vodom (Modulacija/demodulacija) 1. Klasična modemska veza - najsporija veza, trošak interneta obračunava se po provedenom vremenu ( 56 Kb/s cijena i do 5 kn /h) 2. ISDN veza- (Integrated Services Digital Network) tehnologija je koja se koristi digitalnom telefonskom linijom , potreban digitalni modem 3. DSL veza (Digital Subscriber Line) tehnologija je koja se koristi telefonskom linijom za brzi prijenos podataka. Dijeli telefonsku liniju na 3 dijela: glas, preuzimanje podataka (download) i slanje podataka (upload). Kod nas je prisutan ADSL (A je od Asymmetric) - brzina primanja podataka (download) nekoliko puta veća od brzine slanja podataka (upload). Utrošak interneta obračunava se po prometu podataka (20 Mb/s / 768 Kb/s) 4. WLAN veza- potreban WLAN modem -bežični modem
Povezivanje s internetom § CARNet o nekomercijalni davatelj usluga o učenicima, studentima i nastavnicima omogućuje pristup internetu po povoljnijim cijenama (dio cijene mora ostati jer se CARNet koristi infrastrukturom komercijalnih davatelja usluga) o daje elektronički identitet
Što CARNet nudi? § nacionalni portal za udaljeno učenje „Nikola Tesla“ s multimedijalnim lekcijama (https: //lms. carnet. hr) § e-Knjižnica u kojoj možete čitati i pretraživati on line knjige i časopise (http: //e-knjiznica. carnet. hr) § portal za škole koji donosi mnoštvo edukativnih tekstova i savjeta za ispunjavanje vašega slobodnog vremena te forum za komunikaciju s drugim učenicima i nastavnicima (http: //www. skole. hr) § uporaba elektroničke pošte putem weba (https: //webmail. skole. hr).
Ponavljanje § Što je internet? § Što je IP adresa računala? § Objasni osnovnu ideju paketnog prijenosa podataka. § Kako se uspostavlja veza između IP adrese i simbolične adrese računala? § Koja je organizacija u Hrvatskoj zadužena za raspodjelu i upravljanje domenama? § Zadaci iz udžbenika za domaći rad: o pitanja i zadaci za ponavljanje u udžbeniku na str. 141.
- Slides: 22