Internet i elektronsko poslovanje osnove komunikacija Doc dr
- Slides: 22
Internet i elektronsko poslovanje osnove komunikacija Doc. dr Miloš Kovačević milos@grf. rs
Program predmeta l Osnove komunikacija (1) 3 l Osnove lokalnih računarskih mreža (1) l Kako radi Internet – TCP/IP protokoli, sistem domena (2) l WWW servis (hipertekst, HTTP, proxy), HTML (1) l HTML, CSS – izrada web prezentacija (3) l Internet servisi: email, instant messaging, IP telefonija, socijalne mreže (1) l Pretraživanje Web-a, kako radi Google, Page Rank (1) l Internet sigurnost: kriptovanje, digitalni potpis i sertifikat, HTTPS (1) l E-Banking: el. bankarstvo, E-Commerce: el. trgovina (1) l E-Marketing – Google Ad. Words, Internet bonton (1)
Ustav – nema odstupanja l Seminarski 40 poena l l l izrada web prezentacije na slobodnu temu grupe od 4 člana, sastav saopšten naknadno prezentacija se ostavlja na nekom od besplatnih Web hosting servera grupa šalje email na milos@grf. rs (subject: iep sajt) najkasnije do prvog juna 201 x u 20 h. U email-u link na prezentaciju i brojevi indeksa članova grupe. Poeni: 0 – ne zadovoljava, 20 – zadovoljava, 30 - dobro i 40 – odlično Ispit 60 poena l l l test od 15 abcd pitalica od kojih više ponuđenih odgovora može biti tačno. Pitanje tačno (1 poen) = zaokruženi samo svi tačni odgovori. 7 p – 20, 8, 9 p – 30, 11 p – 40, 12, 13 p – 50, 14, 15 p – 60 poena ocene(zbir sem+ispit >=50): 50, 60 – 6, 70 – 7, 80 – 8, 90 – 9, 100 – 10.
Kontakt i literatura l Sva pitanja na email milos@grf. rs , subject: iep pitanje l Materijali za učenje: ppt prezentacije + Internet l Posle svakog časa odgovarajući ppt na adresi http: //www. grf. bg. ac. rs/Uni. Web/class. jsp? l=1&id=7&id 2=251 materijali za učenje
Šta je to informacija l Definicije zavise od konteksta l l l poruka koja je primljena i shvaćena činjenica iz koje se može izvući zaključak znanje dobijeno kroz učenje, iskustvo ili instrukciju nešto smanjuje neodređenost poruka koja čini osnovu za donošenje odluka. . .
Šta je to komunikacija l Proces prenošenja/razmene informacija između dve ili više strana l Opisuje se sledećim dimenzijama: l sadržaj (šta se kominicira) l izvor (od koga) l forma (u kojoj formi) l kanal (kroz koji medijum) l destinacija (kome) l svrha (sa kojom namerom)
Šta je to komunikacija
Šta je to jezik l Skup simbola (zvučni glasovi, znaci, gestovi, pisani simboli) l Skup reči koje se grade od simbola po određenim strukturnim pravilima (sintaksa) l Skup rečenica koje se grade od reči po određenim strukturnim pravilima (sintaksa) l Jezik: sintaksno organizovan sistem simbola koji se podvrgavaju određenom skupu pravila. l Gramatika: morfološka, strukturna, fonetska i druga pravila koja definišu prirodni jezik l Semantika: značenje simbola, reči i rečenica
Jezici l Prirodni jezici l l l životinjski čovečiji Veštački jezici l l l esperanto programski jezici matematički formalizmi
Komunikacioni model Izvor Odredište kodirana poruka Predajnik Kanal veze Prijemnik poruka Šum Poruka izražena jezikom koji razumeju sve strane u komunikaciji
Komunikacioni protokol l l Protokol (u širem smislu): skup pravila kojima se definiše realizovanje nekog posla Komunikacioni protokol: skup standardnih pravila za l format adresiranja l reprezentaciju podataka l signalizaciju l uspostavu i prekidanje veze l detekciju grešaka i sl. Izvor Odredište kodirana poruka Predajnik Kanal veze Prijemnik poruka Šum
Tipovi komunikacija l l Postoje brojne podele. Klasifikacija zavisi od posmatrane dimenzije Neverbalne i verbalne komunikacije (forma) l l l neverbalne: gestovi, izrazi lica. . . verbalne: govorni i pisani jezici, programski jezici, matematički formalizimi. . . Glasovne, pisane i elektronske komunikacije (forma i kanal) Jedan – jedan, jedan – više, više – više (izvor, odredište) …
Istorijat razvoja komunikacionih tehnologija l Vidi web stranicu 1, 2
Kodiranje informacija u oblik pogodan za prenos l Dekadno kodiranje: mapiranje poruke u skup prirodnih brojeva l ishod utakmice Partizan – Zvezda l l Petrov uspeh na Matematici 1 i Fizici (+ položio, - pao) l l 1 +M +F, 2 +M –F, 3 –M +F, 4 –M –F slova u azbuci l l 1 nerešeno, 2 pobedio Partizan, 3 pobedila Zvezda 1 А, 2 Б, 3 В, . . . , 30 Ш Binarno kodiranje – mapiranje poruke u skup binarno kodiranih prirodnih brojeva l ishod utakmice Partizan – Zvezda l 01 nerešeno, 10 pobedio Partizan, 11 pobedila Zvezda
Mera za količinu prenete informacije l Jedna binarna cifra {0, 1} zove se bit (BInary digi. T) l Sa n bita može se predstaviti 2 n različitih stanja/poruka l Ako neki događaj može da ima n jednako verovatnih ishoda koliko je bita potrebno da se kodira poruka? l Odgovor: broj bita m=log 2 n. Poruka nosi m bita informacije!
Mere u prenosu i skladištenju informacija Skladištenje Prenos 8 bita = 1 bajt (B) 1024 B = 1 KB 1000 bita = 1 Kb 1024 KB = 1 MB 1000 Kb = 1 Mb 1024 MB = 1 GB 1000 Mb = 1 Gb 1024 GB = 1 TB 1000 Gb = 1 Tb
Primer: slika u digitalnom formatu l l Slika ima 1024 x 1024 piksela, svaki piksel može imati 65536 jednako verovatnih boja. Koliko informacija je sadržano u slici? l l Odgovor: svaki piksel može imati 216 mogućih stanja ukupan broj stanja (216)1024*1024 =22^24 slika nosi log 222^24 bita informacije dakle 224 bita = 2 MB Računar koji memoriše svaki piksel odvojeno, za svaki piksel koristi dva bajta, pa je zauzeće memorije 2 MB
Šta ako su stanja različito verovatna? l Broj bita da se kodira stanje (događaj) sa verovatnoćom p je: – log 2 p l l l ako ima n stanja sa jednakom verovatnoćom onda je broj bita – log 2 (1/n) = log 2 n. Ovo se slaže sa prethodnim izlaganjem. ako je verovatnoća stanja 1 (dešava se sigurno) onda je poruka dužine 0! Tada nije ni potrebna informacija jer je sve unapred poznato. Manje verovatni događaji nose više bita informacije i obrnuto. Ovo se koristi u tehnikama za kompresiju podataka.
Značaj razmene informacija prenos informacija sa kolena na koleno: putem DNK putem knjiga razmena informacija
Digitalne komunikacije l l Elektronske komunikacije l analogne Informacija je predstavljena amplitudom i frekvencijom elektromagnetnog talasa l digitalne Informacija je najčešće predstavljena naponskim nivoima nule i jedinice Digitalne komunikacije koristimo jer: l l l su otpornije na šum pri prenosu se poruke lako memorišu u binarnom obliku se primljena informacija može obrađivati putem računara
Digitalne komunikacije otpornost na šum posle šuma Digitalne sve ispod referentnog nivoa tretira se kao 0 i obrnuto Analogne
Računarske komunikacije l Računarske komunikacije omogućavaju razmenu informacija između računara (procesa). l Po svojoj prirodi predstavljaju digitalne komunikacije, gde su poruke predstavljene nizom nula i jedinica. l Nule i jedinice kodiraju se u električne (svetlosne) signale u zavisnosti od tehnologije prenosa. l Sledeći čas govori o osnovama lokalnih računarskih mreža
- Elektronsko poslovanje seminarski rad
- Elektronsko poslovanje prezentacija
- Moodle elab fon
- Elektronsko poslovanje
- Elektronsko poslovanje
- Elektronsko poslovanje prezentacija
- Elektronsko bankarstvo prezentacija
- Elektronsko bankarstvo intesa
- Elektronsko pismo
- Komercijalna banka e
- Bbi elektronsko bankarstvo
- Vrste blagajne
- Mobilno poslovanje
- Prodajno poslovanje
- Devizno poslovanje
- Hotelska prodaja i recepcijsko poslovanje pdf
- Urudžbeni broj
- Operativno poslovanje
- Bankarsko poslovanje i platni promet
- Kvalifikovani elektronski sertifikat
- Operativno poslovanje
- Poslovi po nalogu gosta u hotelu
- Slidetodoc.com