INTERMODALNI PRIJEVOZ U REPUBLICI HRVATSKOJ MOGUNOSTI I PRILIKE
INTERMODALNI PRIJEVOZ U REPUBLICI HRVATSKOJ MOGUĆNOSTI I PRILIKE TIL 2016, 2016 14. travanj, 2016. Zlatko Rogožar dipl. ing.
UVODNA RIJEČ: • Na temelju spremne STRATEGIJE RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA REPUBLIKE HRVATSKE, PROVEDBENIH PLANOVA INVESTICIJA HRVATSKIH ŽELJEZNICA (PROGRAM TRANSFORMACIJE HRVATSKIH ŽELJEZNICA) I PREGLEDNIH PLANOVA INVESTICIJA HRVATSKIH ŽELJEZNICA (INVESTICIJE U ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU, MOBILNE KAPACITETE I CARGO CENTRE) dajemo sažeti prikaz najvažnijeg dijela složene programsko/projektne osnove koju će ova Vlada Republike Hrvatske provesti. • Radi se o IZGRADNJI INTERMODALNE INFRASTRUKTURE, koji predstavlja temeljni strateški projekt Republike Hrvatske u smislu uključivanja Republike Hrvatske u sustav intermodalnog prijevoza Europske unije u punom kapacitetnom, dinamičkom i operativnom smislu. • Izgradnja intermodalne infrastrukture u sinergiji je sa više temeljnih reformi koje će provesti Vlada Republike Hrvatske, a što ovu programsko/projektnu osnovu stavlja u poziciju jednog od najvažnijih nacionalnih interesa naše zemlje. • Ova projektno/programska osnova dobila je punu potporu Europske unije i sastavni je dio svih programskih i strateških dokumenata Europske unije. • Projekti i programi, koje Vam predstavljamo kao jedinstvenu i upravljanu cjelinu (u dinamičkom i financijskom smislu), vratiti će Republiku Hrvatsku na geoprometnu i geopolitičku kartu Europske unije. • Njihova realizacija je nacionalni prioritet i ne trpi nikakvu odgodu. • Vlada Republike Hrvatske odlučna je u njihovoj provedbi, a za što imamo gotove programe i projekte sve do provedbene razine i spremne stručne timove za njihovu realizaciju.
1. PROMETNE ČINJENICE 1. 1. EU KORIDORI I REPUBLIKA HRVATSKA
UVODNA RIJEČ: Od devet glavnih koridora Europske unije (TEN-T koridori) kroz Hrvatsku prolaze dva glavna koridora: Mediteranski koridor i na Rajna-Dunav koridor. - ŠPANJOLSKA MEDITERANSKI KORIDOR - FRANCUSKA Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, - ITALIJA preko španjolske i francuske mediteranske obale - SLOVENIJA prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u - HRVATSKA Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. - MAĐARSKA Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom RH 2). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija, za koji se - NJEMAČKA kod nas uvriježio naziv RH 1 koridor. Preko toga - ČEŠKA koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski - SLOVAČKA koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko - MAĐARSKA Beča i Bratislave do sjeverne Italije. RAJNA-DUNAV KORIDOR - HRVATSKA - SRBIJA Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Koridor Rajna-Dunav Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, - RUMUNJSKA odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi - BUGARSKA ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.
Nova inicijativa zemalja partnera, o uspostave novog prometnog koridora učvrstiti će geoprometnu poziciju Republike Hrvatske. Radi se o Jadransko – Jonskom koridoru koji će Jadransko – Jonskom koridoru mediteranskim zemljama omogućiti, ne samo prometnu povezanost, nego i planiranje novog investicijskog ciklusa u sektoru turizma, brodograđevne industrije, prijevoza, odnosno planiranje održivog gospodarskog rasta, a za Republiku Hrvatsku i nastavak reindustrijalizacije zemlje.
2. KLJUČNI PROJEKTI INFRASTRUKTURE INTERMODALNOG PRIJEVOZA REPUBLIKE HRVATSKE
KLJUČNI PROJEKTI INFRASTRUKTURE INTERMODALNOG PRIJEVOZA REPUBLIKE HRVATSKE: PROJEKT: NIZINSKA PRUGA RIJEKA – ZAGREB – BOTOVO (MAĐARSKA GRANICA) PROJEKT: PELJEŠKI MOST PROJEKT: KANAL DUNAV – SAVA RIJEČNI PLOVNI PUTOVI I LUKE PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI BAZENA RIJEKA KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE RIJEKA NA OTOKU PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI KRKU CARGO CENTAR ZAGREB PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI ZRAČNA LUKA ZAGREB – CARGO TERMINAL
PROJEKT: NIZINSKA PRUGA RIJEKA – ZAGREB – BOTOVO (MAĐARSKA GRANICA)
PROJEKT: NIZINSKA PRUGA (RIJEKA – ZAGREB – BOTOVO) I ŽELJEZNIČKA ČVORIŠTA ZAGREB/RIJEKA • • • Projekt Nizinske pruge najvažniji je projekt Republike Hrvatske za uspostavu sustava INTERMODALNOG PRIJEVOZA. Ova pruga predstavlja ključnu transportnu poveznicu između „vrata” Europske unije – KONTEJNERSKOG TERMINALA LUKE RIJEKA NA OTOKU KRKU i glavnog regionalnog prometnog čvorišta i sjecišta prometnih koridora – PROMETNOG ČVORA ZAGREB. Vrijednost izgradnje projekta Nizinske pruge (bez riječkog i zagrebačkog željezničkog čvorišta) iznosi 3, 535 milijarde €, a sa željezničkim čvorištima iznosi 4, 735 milijardi € • Projekt će se realizirati od 2016 – 2022 godine. • Izgradnjom Nizinske pruge sustav INTERMODALNOG PRIJEVOZA Republike Hrvatske postaje stvarnost. BOTOVO (GRANICA CRO/HUN) ZAGREBAČKO ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE (CARGO CENTAR ZAGREB) SA A R GO RA A T NSK ZAGREB RIJEKA TRASA A K S N I NIZ RIJEČKO ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE (KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE RIJEKA NA OTOKU KRKU)
PROJEKT: ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE RIJEKA SJECIŠTE MEDITERANSKOG I JADRANSKO – JONSKOG KORIDORA • Projekt podrazumijeva izgradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, rekonstrukciju kolodvora Brajdica i kolodvora Rijeka, te niz drugih povezanih projekata. • ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE RIJEKA važan je dio strateškog nacionalnog projekta INTERMODALNI PRIJEVOZ • Vrijednost izgradnje projekta ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE RIJEKA iznosi 550 milijuna €. Projekt će se realizirati od 2016 – 2022/2025 godine. Projektom će se otvoriti 5500 radnih mjesta • •
PROJEKT: ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE ZAGREB SJECIŠTE MEDITERANSKOG KORIDORA I KORIDORA RH 1 (KORIDOR X) • Na području Zagreba sijeku se dva TEN-T koridora osnovne mreže (Core Network): - Mediteranski koridor (RH 2) (bivši V. PE koridor, grana V. b) - Orijent/Istok-Mediteran (RH 1) (bivši X. koridor) • ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE ZAGREB važan je dio strateškog nacionalnog projekta INTERMODALNI PRIJEVOZ • Vrijednost izgradnje projekta ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE ZAGREB iznosi 650 milijuna €. Projekt će se realizirati od 2016 – 2022/2025 godine. Projektom će se otvoriti 6000 radnih mjesta • •
PROJEKT: PELJEŠKI MOST
PROJEKT: PELJEŠKI MOST PROJEKT TERITORIJALNE CJELOVITOSTI REPUBLIKE HRVATSKE • Pelješki most predstavlja projekt od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku. Njegovom izgradnjom uspostavila bi se čvrsta cestovna veza između svih dijelova hrvatskog teritorija. • Dubrovačko-neretvanska županija povezala bi se s ostatkom hrvatskog teritorija što bi bitno doprinijelo razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije. • Njime bi u potpunosti bio povezan hrvatski teritorij, prekinut Bosnom i Hercegovinom. • Prema projektu, Pelješki most, trebao bi biti visok 55 metara od morske razine, s četiri vozne trake kao nastavkom autoceste jadransko-jonskog koridora. Ukupna dužina mosta s pristupnim cestama iznosi 2, 38 km • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 375 milijuna €. • Projekt će se realizirati do 2020 godine. PELJEŠKI MOST
PROJEKT: KANAL DUNAV – SAVA RIJEČNI PLOVNI PUTOVI I LUKE
PROJEKT: KANAL DUNAV – SAVA RIJEČNI PLOVNI PUTEVI I LUKE • Dovršetkom izgradnje kanala Rajna - Majna - Dunav europska mreža plovnih putova je na najkraći način spojena s morima. • Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav - Sava prvi je korak u stvaranju kvalitetnog prometnog koridora Podunavlje - Jadran, koji bi uz plovnu magistralu Europe (Rajna - Majna - Dunav) bio najpovoljniji kombinirani put od Jadrana do srednje Europe, kao i veza Republike Hrvatske Dunavom do crnomorskih luka. • • RAJNA – MAJNA - DUNAV DRA VA Izgradnjom kanala, te regulacijom i stalnim održavanjem riječnih plovnih putova uključile bi se riječne luke: Sisak, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek, u europsku mrežu plovnih putova, a čime bi se zaokružio sustav INTERMODALNOG PRIJEVOZA Republike Hrvatske. Vrijednost projekata KANAL DUNAV – SAVA i REGULACIJA RIJEČNIH PLOVNIH PUTEVA iznosi 1 milijardu €. • Projekt će se realizirati od 2016 – 2022 godine. • CARGO CENTAR ZAGREB pozicioniran je u ovoj mreži sa svojim centrima u Slavonskom Brodu i Vukovaru. KAN AL D U SAV A NAV - SA VA
PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI BAZENA RIJEKA KRKU KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE RIJEKA NA OTOKU
PROJEKT: KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE RIJEKA NA OTOKU KRKU • Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. • Dubina gaza veća od 16 m (18 m) omogućuje prihvat najvećih brodova, te će se gradnjom novih prostora povećati na 20 m. • • U bazenu Bakar planirana je izgradnja Ro-Ro terminala za prihvat brodova dužine do 200 m s lučkim kapacitetom za najmanje 200 teretnih cestovnih vozila istovremeno. Kontejnerski terminal Zagrebačka obala u riječkom bazenu kapaciteta je 700. 000 TEU/godišnje • Planirani kontejnerski terminal Krk imat će kapacitet 3. 000 TEU/godišnje • Upošljavanje 1300 djelatnika • Izgradnjom ovog terminala i Nizinske pruge Zagreb – Rijeka stvorit će se uvjeti za uspostavu najperspektivnijeg sustava INTERMODALNOG PRIJEVOZA ulazno prema zemljama Europske unije, ali i izlazno za zemlje Europske unije. • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 1, 2 milijarde €. • Projekt će se realizirati od 2017 – 2021 godine. KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE RIJEKA NA OTOKU KRKU
PROJEKT: KONTEJNERSKI TERMINAL ŠKRLJEVO - RIJEKA • Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. • Dubina gaza veća od 16 m (18 m) omogućuje prihvat najvećih brodova, te će se gradnjom novih prostora povećati na 20 m. • Dokapitalizacija Luke Rijeka d. d. od strane Vlade RH - 2008. godina i povećanje temeljnog kapitala Luke Rijeka d. d. za vrijednost Terminala Škrljevo • Ukupna površina 417. 000 m² • Budući logističko-distributivni centar KONTEJNERSKI TERMINAL ŠKRLJEVO - RIJEKA
PROJEKT: KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKA OBALA - RIJEKA • Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. • Dubina gaza veća od 16 m (18 m) omogućuje prihvat najvećih brodova, te će se gradnjom novih prostora povećati na 20 m. • Ukupna površina 282. 000 m² • Ukupna dužina obale 1200 m • Dubina mora 20 m • Spojna cesta D 403 • Natječaj za koncesionara u proceduri KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKA OBALA - RIJEKA
PROJEKT: MODEL STRATEŠKOG PARTNERSTVA U SUSTAVU LUČKOM KONTEJNERSKI TERMINALI OPERATER ICTSI • Strana ulaganja u lučki sustav RH • 30 mil. EUR-a investicija od 2011. – 2013. • Povećanje prometa • Zapošljavanje (cca 100 novih radnika) KONTEJNERSKI TERMINALI RIJEKA
PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI CARGO CENTAR ZAGREB
PROJEKT: RIJEČ • CARGO CENTAR ZAGREB – UVODNA Prema istraživanju svih kretanja roba, prometne infrastrukture i logističko distribucijskih centara u Regiji i Europi, postoji realna i neophodna potreba za osnivanjem logističko distributivnog centra u Hrvatskoj, a kao logična mikrolokacija nameće se zagrebačko prometno čvorište. • Upravo iz navedenog razloga pristupilo se osnivanju tvrtke CARGO CENTAR ZAGREB. • Ova strateška tvrtka, dijelom u indirektnom suvlasništvu Republike Hrvatske, namijenjena je za realizaciju i provedbu Projekta CARGO CENTAR ZAGREB i njegovu implementaciju u sustav INTERMODALNOG PRIJEVOZA Republike Hrvatske. • Projekt CARGO CENTAR ZAGREB osmišljen je kao okosnica INTERMODALNOG PRIJEVOZA Republike Hrvatske. • Tvrtka CARGO CENTAR ZAGREB strateški je pozicionirana u sustav INTERMODALNOG PRIJEVOZA Republike Hrvatske na ključnim prometnim čvorištima preko vlastitih modula u ZAGREBU, SLAVONSKOM BRODU, VUKOVARU i VIROVITICI.
CARGO CENTAR ZAGREB • Lokacija: Dugo Selo – Zagreb • Površina parcele: 840. 000 m 2 • Kapaciteti: - kontejnerski terminal 100. 000 TEU/godišnje skladišni kapaciteti 40. 000 m 2 parkirališni prostor za kamione 12. 500 m 2 • Upošljavanje 1000 djelatnika + 3000 djelatnika indirektno • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 150 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2017 – 2018 godine. CARGO CENTAR ZAGREB
CARGO CENTAR ZAGREB SLAVONSKI BROD CARGO CENTAR SLAVONSKI BROD • Lokacija: Lučko područje Slavonski Brod • Površina parcele: 120. 000 m 2 • Kapaciteti: - terminal za tekuće terete 50. 000 m 3/godišnje terminal za generalne terete, kontejnere i kamione 1. 500. 000 t/godišnje vezovi 400. 000 t/godišnje • Upošljavanje 70 djelatnika • Puna afirmacija projekta vezana je uz izgradnju Kanala Dunav - Sava • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 15 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2017 – 2018 godine.
CARGO CENTAR ZAGREB VUKOVAR • Lokacija: Industrijska zona Vukovar • Površina parcele: 51. 600 m 2 • Kapaciteti: - pretovarni kapacitet 1, 2 milijuna t/godišnje • Upošljavanje 120 djelatnika • Luka Vukovar je najoperativnija europska luka – 365 dana/godišnje • Puna afirmacija projekta vezana je uz izgradnju Kanala Dunav - Sava • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 15 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2016 – 2017 godine. CARGO CENTAR VUKOVAR
CARGO CENTAR ZAGREB AUTOPARK VIROVITICA • Lokacija: Poslovna zona „Zapad 2” Virovitica • Površina parcele: 180. 000 m 2 • Dva namjenski kompatibilna modula: - AUTOPARK (prvi od nekoliko autoparkova CCZ GRUPE i prvi koji će se izgraditi u Republici Hrvatskoj prema standardima EU) - CARGOPARK • Upošljavanje 60 djelatnika Puna afirmacija projekta vezana je uz izgradnju planiranog “Podravskog ipsilona” i brze spojne ceste sa autocestom A 3 Zagreb – Bajakovo (Paneuropski koridor 10. ) i uz planiranu izgradnju i proširenje željezničke mreže EU u Mađarskoj i Republici Hrvatskoj. • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 15 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2016 – 2017 godine. CARGO CENTAR AUTOPARK VIROVITICA
PROJEKT: RIJEČ • CARGO CENTAR ZAGREB – ZAKLJUČNA Iz strukture dioničara vidljivo je strateško udruživanje tvrtki u vlasništvu/suvlasništvu Republike Hrvatske sa privatnim tvrtkama i specijaliziranim udrugama koje su potpuno kompetentne za provedbu i realizaciju Projekta CARGO CENTAR ZAGREB. • Prisustvo tvrtki LUKA RIJEKA i HŽ CARGO u dioničkoj strukturi tvrtke CARGO CENTAR ZAGREB potvrđuje da je Projekt CARGO CENTAR ZAGREB od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku. • Kako su za planiran projekt, osim iskustva za obavljanje usluga INTERMODALNOG PRIJEVOZA, potrebna znatna sredstva (izgradnja i opremanje infrastrukture), za pretpostaviti je da će dioničari tvrtke CARGO CENTAR ZAGREB tražiti uvođenje strateškog partnera sa kojim će dovršiti Projekt CARGO CENTAR ZAGREB. • Vrijednost izgradnje CARGO CENTRA ZAGREB, SLAVONSKI BROD, VUKOVAR i VIROVITICA procjenjuje se na 195 milijuna € • Za PROGRAM PROŠIRNJA SUSTAVA planirana su dodatna sredstva u iznosu od 50 milijuna • Sveukupna vrijednost ovog projekta procjenjuje se na iznos 245 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2016 – 2018 (2020) godine POSTOJEĆI DIONIČARI: 49 % NOVI STRATEŠKI DIONIČAR: 51 %
PROJEKT: ROBNO LOGISTIČKI SUSTAVI ZRAČNA LUKA ZAGREB – CARGO TERMINAL
PROJEKT: ZRAČNA LUKA ZAGREB CARGO TERMINAL ZAGREB • Putnički dio projekta realizira se po koncesijskom modelu, a koncesionar ZAIC (privatni koncesionari predvođeni francuskim tvrtkama Bouygues i Aéroports de Paris) planiraja završiti prvu fazu projekta u 2016. godini, a cijeli projekt dovesti do pune funkcionalnosti tijekom 2017. godine. • Cargo centar sa CARGO TEMINALOM smjestio bi se u prostornom trokutu između piste, željezničke pruge kroz V. Mlaku te južne zagrebačke obilaznice na zemljištu površine od 350 hektara. • U pripremi je projekt spajanja zračne luke željezničkom na postojeću prugu Zagreb-Sisak. • Vrijednost izgradnje projekta iznosi 250 milijuna €. • Projekt će se realizirati od 2017 – 2019 godine. ZRAČNA LUKA ZAGREB CARGO TERMINAL ZAGREB
3. DINAMIKA REALIZACIJE KLJUČNIH PROJEKATA INFRASTRUKTURE INTERMODALNOG PRIJEVOZA REPUBLIKE HRVATSKE
INFRASTRUKTURNI PROJEKTI INTERMODALNOG OKVIRNI DINAMIČKI PLAN KLJUČNIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA INTERMODALNOG PRIJEVOZA • CARGO CENTAR ZAGREB - ZAGREB • CARGO CENTAR ZAGREB - SLAVONSKI BROD CARGO CENTAR ZAGREB - VUKOVAR • • • CARGO CENTAR ZAGREB – AUTOPARK VIROVITICA NIZINSKA PRUGA – RIJEČKI PROMETNI PRAVAC ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE - ZAGREB • ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE - RIJEKA • KANAL DUNAV - SAVA • • LUKA RIJEKA I KONTEJNERSKI TERMINAL NA KRKU ZRAČNA LUKA ZAGREB I CARGO TERMINAL • PELJEŠKI MOST • PRIPREMA PROJEKTA (PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE, DOZVOLE) • Procjena je da će se KLJUČNI projekti realizirati od 2016 – 2023 godine REALIZACIJA PROJEKTA (IZGRADNJA) PRIMOPREDAJA PROJEKTA (REZERVA)
INFRASTRUKTURNI PROJEKTI INTERMODALNOG OKVIRNI FINANCIJSKI PLAN KLJUČNIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA INTERMODALNOG PRIJEVOZA • CARGO CENTAR ZAGREB - ZAGREB • • CARGO CENTAR ZAGREB - SLAVONSKI BROD CARGO CENTAR ZAGREB - VUKOVAR CARGO CENTAR ZAGREB – AUTOPARK VIROVITICA NIZINSKA PRUGA ZAGREB – RIJEKA - GRANICA ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE - ZAGREB • ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE - RIJEKA • KANAL DUNAV - SAVA • • LUKA RIJEKA I KONTEJNERSKI TERMINAL NA KRKU ZRAČNA LUKA ZAGREB I CARGO TERMINAL • PELJEŠKI MOST • • • € i d r lija i m 5 7, 70 KUPNO U cca 1, 2 milijardi €/godišnje UKUPNO GODIŠNJE u milijardi €/god: KUMULATIVNO u milijardi €: • Ukupna vrijednost izgradnje KLJUČNIH projekta iznosi 7, 705 milijardi €. • Vrijednost izgradnje KLJUČNIH projekata u jednoj godini (prosjek) iznosi 1, 2 milijardi €/godišnje • Procjena je da će se KLJUČNI projekti realizirati od 2016 – 2023 godine
4. INFORMACIJA O AKTUALOJ IZGRADNJI INFRASTRUKTURE INTERMODALNOG PRIJEVOZA REPUBLIKE HRVATSKE
4. 1. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA PRUGA DUGO SELO – KRIŽEVCI OPIS: DIO NIZINSKE PRUGE RIJEKA-ZAGREB-BOTOVO MEDITERANSKOG KORIDORA VRIJEDNOST: 200. 000 € POČETAK IZGRADNJE: LIPANJ 2016 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2018 STATUS: ZAKLJUČEN NATJEČAJ NAZIV: PRUGA VINKOVCI VUKOVAR OPIS: POVEZNICA KORIDORA RH 1 (KORIDOR X) i RAJNA – DUNAV KORIDORA VRIJEDNOST: 55. 000 € POČETAK IZGRADNJE: PRVI KVARTAL 2017 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2018 STATUS: OBJAVA NATJEČAJA SVIBANJ 2016 NAZIV: PRUGA ZAPREŠIĆ – ZABOK OPIS: KORIDOR RH 1 (KORIDOR X) VRIJEDNOST: 85. 000 € POČETAK IZGRADNJE: PRVI KVARTAL 2017 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2018 STATUS: OBJAVA NATJEČAJA RUJAN 2016 NAZIV:
4. 2. VODNA ROBNO – LOGISTIČKA INFRASTRUKTURA TERMINAL ŠKRLJEVO OPIS: JADRANSKO – JONSKI KORIDOR VRIJEDNOST: 50. 000 € POČETAK IZGRADNJE: RUJAN 2016 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2017 STATUS: NATJEČAJ U TIJEKU NAZIV: LUKA SLAVONSKI BROD OPIS: POVEZNICA KORIDORA RH 1 (KORIDOR X) i RAJNA – DUNAV KORIDORA VRIJEDNOST: 25. 000 € POČETAK IZGRADNJE: PRVI KVARTAL 2017 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2019 STATUS: OBJAVA NATJEČAJA SVIBANJ 2016 NAZIV:
4. 3. CESTOVNA INFRASTRUKTURA PELJEŠKI MOST i PRATEĆA INFRASTRUKTURA OPIS: JADRANSKO – JONSKI KORIDOR VRIJEDNOST: 380. 000 € POČETAK IZGRADNJE: SIJEČANJ 2017 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2020 STATUS: OBJAVA NATJEČAJA RUJAN 2016 NAZIV: 4. 4. ZRAČNA ROBNO – LOGISTIČKA INFRASTRUKTURA DUBROVNIK OPIS: JADRANSKO – JONSKI KORIDOR VRIJEDNOST: 100. 000 € POČETAK IZGRADNJE: RUJAN 2016 ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 2017 STATUS: NATJEČAJ U TIJEKU NAZIV:
5. ZAVRŠNA RIJEČ
ZAVRŠNA RIJEČ: • Visoki stupanj rasta INTERMODALNOG PRIJEVOZA i u svijetu i kod nas, odnosno rast obima prometa roba i usluga, za Republiku Hrvatsku predstavlja gotovo determinističku činjenicu ukoliko se uzme u obzir strateška i geopolitička pozicija Republike Hrvatske (prometni koridori) i sve do sada uloženo u završene realizacije i realizacije koje su u tijeku, a sve vezano uz INTERMODALNI PRIJEVOZ. • Činjenica je da Republika Hrvatska nema dostatna vlastita sredstva da u razumnom vremenskom okviru realizira sve navedene KLJUČNE projekte koji određuju izvjesnost i budućnost gospodarskog razvoja RAZVOJEM INTERMODALNOG PRIJEVOZA (posebno za infrastrukturne projekte: Nizinska pruga Zagreb – Rijeka, Kanal Dunav – Sava i Pelješki most). • Republika Hrvatska zato, kao punopravna članica Europske unije, financijska i druga rješenja za realizaciju programa INTERMODALNOG PRIJEVOZA našla je u okviru dostupnih izvora (PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE, STRUKTURNI FONDOVI EUROPSKE UNIJE, CEF, EBRD, KREDITI KOMERCIJALNIH BANAKA i dr. ), te postignutih sporazuma i pristupnih ugovora sa Europskom unijom, kao i u okviru strateških razvojnih dokumenata Europske unije. • Republika Hrvatska razmatra i sve mogućnosti suradnje i partnerstva sa javnim i privatnim investitorima putem nekih od primjenjivih projektnih modela kao što su: javno-privatno partnerstvo (JPP), koncesija i sl, no posebno ističemo namjeru za uspostavom i izgradnjom čvrstih partnerskih odnosa sa svim susjednim zemljama oko realizacije zajedničkih projekata intermodalne infrastrukture.
KRAJ PREZENTACIJE HVALA NA PAŽNJI AUTOR: ZLATKO ROGOŽAR DIPL. ING.
- Slides: 39
