INTELIGENCIJA ta je inteligencija kapacitet rezultat atribut Naslee
INTELIGENCIJA Šta je inteligencija- kapacitet, rezultat, atribut Nasleđe - sredina Struktura Razvoj Mogućnost merenja - individulane, polne, grupne razlike
Perceptivne sposobnosti n n Sposobnost razlikovanja kvaliteta, intenziteta i odnosa među dražima u okviru jednog čulnog modaliteta Individualne razlike- prag i raspon osetljivosti Uticaj iskustva Estetsko suđenje.
Psihomotorne sposobnosti n n Sposobnost izvođenja određenih radnjitačnost, brzina, snaga, fleksibilnost, koordinacija Mentalni proces praćenja tačnosti, planiranja, feedback- korekcije
Intelektualne sposobnosti n Složene i nepoznate situacije i zadaci uočavanje odnosa elemenata; razlikovanje bitnog od nebitnog; n Sposobnost učenja iz iskustva Sposobnost rešavanja problema Primena iskustva/znanja u novim situacijama n n
Struktura n Jedinstvena sposobnost ili više specifičnih, relativno nezavisnih sposobnosti? n Spirman-1904 – jedna opšta sposobnost (Gfaktor) i specifični faktori (S) - faktorska analiza n Bine- 1905 - jedna sposobnost, - različiti načini ispoljavanja, ali međusobno povezani: razumevanje situacije, uočavanje odnosa između elemenata, održavanje mentalnog stava i samokritičnost u odnosu na rešenje
Struktura Terston-1938 - skup nezavisnih sposobnosti n n n S-spacijalni- zamišljanje odnosa u prostoru P-perceptivni- rešavanje problema na osnovu elemenata prisutnih u vizuelnom polju N- numerički- računske operacije
Struktura n n V-verbalni- sposobnost razumevanja odnosa između pojmova M-pamćenje- neposredno upamćivanje brojeva, reči, slika, procedura W-verbalna fluentnost- operacije sa rečima, brza produkcija I-iduktivno zaključivanje- nalaženje pravilnosti
Struktura Gilford, 1967 -trodimenzionalna šema n 5 vrsta mentalnih procesa-kognicija, memorija, evaluacija, konvergentna i divergentna produkcija n 4 vrste sadržaja-figure, simboli, bihevioralni, semantički n 6 oblika produkata- jedinice, klase, relacije, sistemi n 5 x 4 x 6=120 - nađeno 90 specifičnih sposobnosti
Struktura Garet- hipoteza diferencijalnog transfera n n n opšta inteligencija razvojem menja strukturu – generalni faktor (nasledni) se diferencira u više specifičnih (učenjem) uzrastom opadaju interkorelacije između sposobnosti-specijalizacija i diferencija Momirović- što je niže obrazovanje-manja diferencija, jednostavnija struktura
Struktura Gardner - multiple inteligencije (Savant sindrom) n n n verbalna, numerička, prostorna, motorička, muzička, razumevanje sebe, drugih, prirode Međusobne korelacije Sve sposobnosti= inteligencija? posebni talenti
Struktura Katel- 1971 - 2 opšta faktora- hijerarhijska struktura n Fluidna - nezavisna od iskustva, nasledna -otkrivanje realcija u novim iskustvima (relacije, klasifikacije), dostiže maksimum do 20. godine n Kristalizovana - povećava se iskustvom, kulturološki zavisna (verbalna, numerička), maksimum posle 20, ne opada sa starošću
Aspekti inteligencije Sternberg (1997)- aspekti uspešnosti § § § Analitička inteligencija- rešavanje problema- jasno definisan problem, jedno rešenje Kreativna inteligencija- nove situacije, nove ideje Praktična inteligencija- nedovoljno jasne, česte situacije sa višestrukim rešenjima
Aspekti inteligencije § Socijalna inteligencija - uspešno snalaženje u složenim socijalnim situacijama § Emocionalna inteligencija - opažanje, izražavanje, razumevanje i regulacija osećanja § Moralna inteligencija- razumevanje i prosuđivanje – pravednost § Egzistencijalna- postavljanje pitanja o smislu, života, smrti
Razvoj inteligencije n Teorijski značaj -utvrđivanje početka i transformacije inteligencije n Praktičan značaj- mogućnosti delovanja na razvoj, upis u školu, izbor zanimanja n Početak- krajem 1. godine n n upotreba sredstva za dostizanje cilja intencionalnost - namera
Saznajni razvoj- Žan Pijaže Saznajni razvoj – aktivna adapacija unutrašnja organizacija + interakcija sa sredinom = konstrukcija n n n Šema – konceptualni ram, saznajna struktura za organizaciju i interpretaciju informacija asimilacija- uklapanje u postojeću šemu akomodacija- promena organizma pod dejstvom draži (permanentni objekat)
Razvoj n Teorija stadijuma- kvalitativne razlike, zakonitost u smenjivanju i organizaciji funkcija Senzomotorni (2. god. ) n Akcione šeme, igra, imitacija -oslobađa se prostorno-vremenskih ograničenja- simbolička funkcija n Permanentni objekat n Upotreba sredstva za ostvarenje cilja
Razvoj Predoperacionalni stadijum (3 -7. god. ) n simbolička misao, govor n mišljenje vezano za percepciju, konkretnopromena objekta na osnovu spoljne promene n egocentrična misao -prema želji, ličnom iskustvu n finalizam, animizam, aritificijelizam, n reprezentacione slike- produžavanje čulnih utisaka- interiorizovana reprezentacija (redosled kuglica, ali ne i obrtanje operacije)
Razvoj Konkretno operacionalni (7 -11. god. ) n operacije interiorizovane, reverzibilne n akcija unutra- ali sadržaj operacije mora da ima predstavni oblik n konzervacija- predmeti ne gube suštinska svojstva spoljnim transformacijama Formalno operacioni (11 -15. god. ) n Apstrakcija, generalizacije, logika, kombinatorika, hipotetička misao
Saznajni razvoj-Džerom Bruner Saznanje = reprezentacija iskustva n Akciona n Ikonička n Simbolička n Integracija= transcendencija trenutnog
Saznajni razvoj-Lav S. Vigotski n n n Kulturno-istorijska teorija Spoljne-socijalne funkcije postaju unutrašnje-mentalne Reč- značenje-funkcionalna upotreba u komunikaciji- osmišljen simbol Više mentalne funkcije-socijalno poreklo Lično i istorijsko iskustvo Zona proksimalnog/narednog razvoja
Tok razvoja n n do 16 – 25 -opšta, fluidna, stagnacija sa blagim padom od 35 god. starost-ubrzani pad-propadanje n. ćelija i usporavanje provodljivosti vlakana Horizontalni presek- postignuće različitih uzrasta (veći pad-efekat kulturnog razvoja) Longitudinalno praćenje istih osoba (manji pad -efekat retesta)
Merenje n n n IQ- mentalni količnik- Bine, Terman, Stern Numerička vrednost na skali koja ima jednake razredne intervale Komparacija sa postignućem referentne grupe norme- standardizacija zadaci- reprezentativni za oblast merenja psihometrijske karakteristike (validnost, pouzdanost, objektivnost, diskriminativnost)
Merenje inteligencije n n Indirekno- preko ispoljavanja u ponašanju Problemi- odvojiti rezultat od kulturoloških i unutrašnjih faktora (ishod i drugih osobina)
Termanova klasifikacia inteligencija vrhunska -preko 140 IQ, n veoma visoka - 120 - 140, n visoka -110 -120, n prosečna -90 -110, n ispodprosečna- 80 -90, n intelektualna tupost- 70 -80 n slaboumnost- ispod 70 ili 65 (ometenost u razvoju, mentalna retardacija) n
Klasifikacija mentalne retardacije n n n Laka Umerena Teška Duboka - 70 -50 (85%) - 49 -35 (10%) - 34 -20 (3 -4%) -ispod 20 (1 -2%) Testovi: Bine-Simonova skala, Vekslerove skale-WAIS, WISC
- Slides: 25