Institut fr Slawistik der KarlFranzensUniversitt Graz 515 056

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz 515. 056 Sprachwissenschaftliches SE (B/K/S): Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen WS 2011/12 CRNOGORSKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG / BOŠNJAČKOG, CRNOGORSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA Nina Zavašnik (nina. zavasnik@edu. uni-graz. at) O. Univ. -Prof. Dr. Branko Tošović 1

Sadržaj Uvod � Službeni jezik Crne Gore � Povjesni razvoj crnogorskoga jezika � Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskim časopisima � Normiranje jezika � Standardizacija jezika i njegovo imenovanje � Razlike između srpskoga i crnogorskoga jezika � Lingvistička ispitivanja i njihov značaj � Vojislav P. Nikčević � Adnan Čirgić � Zaključak � Literatura i internetski podaci � 2

Uvod Jezik i pismo Član 13 Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. (http: //www. go-cce. org/demokratija/dokumenti/Ustav%20 CG. doc) 3

Službeni jezik Crne Gore Srpski ijekavskog izgovora Jezička norma, pravopis i gramatika primjenjuju se i na ostale jezike Na tom jeziku se izvodi i nastava Nakon referenduma ime jezika jednako imenu države 4

Povjesni razvoj crnogorskoga jezika Raški pravopis Arhaični pravopisni obrazac Resavski pravopis 5

Povjesni razvoj crnogorskoga jezika Dukljansko razdoblje Zetsko razdoblje Razdoblje pisanoga jezika Razdoblje nekodificiranoga književnog jezika Prijelazno razdoblje Vukovsko razdoblje (belićevsko i suvremeno) 6

Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskim časopisima 5 autora koji su obrađivali jezična pitanja Šima Matavulj (1877): Vraćajmo narodne riječi na svoje mjesto, Nova Zeta. , br. 5, str 195 -96. (prvi objavljeni napis) Razvijen kult osobnosti V. Karadžića Članci o jeziku javljaju se i u časopisima nejezičnog karaktera Autori ugl. Književnici, rijetko filolozi Časopisi Nova Zeta i Luka čitali su se i u inozemstvu 7

Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskim časopisima Kovačević Filip (1890): Mitološki rječnik. Nova Zeta, br. 1, str. 24 -27. - Objašnjenja za 46 riječi; - ideja o rječniku se nije realizirala. 8

Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskim časopisima Usmjerenost u leksiku narodnih govora Građa narodnog blaga je bila u izumiranju 9

Normiranje jezika Službeni jezik = vlada koristi u svim svojim djelatnostima Standardni jezik = nadregionalni, zajednički svim slojevima društva, polifunkcionalan i polivalentan Multistandardni jezik = ista jezična osnova s različitim realizacijama Multidržavni jezik = jedan jezik u više država Varianta = unutar standardnog jezika 10

Normiranje jezika Jezična norma: Ortografska Ortoepska Morfološka Sintaktičko-semantička Leksička Tekstovna Stilistička Pragmatička 11

Normiranje jezika Postupci: Selekcija (odabiranje) Deskripcija (opisivanje) Kodifikacija (propisivanje) Elaboracija (razrađivanje) Akceptuacija (prihvatanje) 12

Normiranje jezika Postupci: Implementacija (primjenjivanje) Ekstenzija (širenje) Kultzacija (njegovanje) Evaluacija (vrijednovanje) Rekonstrukcija (prepravljanje) 13

Normiranje jezika a) kako naći dijalekatsku ili književnojezičku bazu za normiranje? b) koji sistem akcentuacije normirati? c) kako objediniti govore zapadnog djela Crne Gore s onima na istočnoj strani? d) što uraditi s dijalekatskim fonetizmom? e) što učiniti s leksikom koja ima dijalekatske likove itd. 14

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Kriteriji što je jezik Lingvistički (sistemsko-lingvistički, genetski, tipološki, komunikacijski) Stupanj razumljivosti uslovljen sličnostima i razlikama između jezičnih sistema Sociolingvistički 15

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje V. Karadžić je oslonac za uvođenje narodnog jezika u književnost imao u Crnoj Gori jer se tamo pisalo narodnim jezikom (crnogorski mediji pod forsiranjem trenutne vlasti) 16

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Cijeli projekt oslonjen na politiku Crnogorska lingvistika ne postoji, stoga ne može biti političkog dogovora o imenu Jedini kriterij: bezkriterialnost 17

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 7 načela crnogorskog pravopisa: Model za crnogorsku standardnu jezičnu normu je zajednički, opći jezični sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima Poštovat će se pravilo piši kao što govoriš, a čitaj kako je napisano Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i suvremenom upotrebom Opći crnogorski fonemi ć, š, đ i ž nastali ijekavskim jotovanjem dio su standardne crnogorske jezične norme i glasovi će imati svoje grafeme u abecedi 18

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 7 načela crnogorskog pravopisa: Kodificirat će se standardni crnogorski četvoroakcentski sistem sa dužinama Tim pravopisom neće se sprovoditi arhaizacija crnogorskog, ni se njime mogu normirati dijalektizmi, lokalizmi, provincijalizmi… Neće se odstupati od pravopisa srpskoga odn. Srpskohrvatskoga jezika 19

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Pravopisna norma Pravopisom se proglašavaju standardni oblici srpskoga jezika Najbolje rješenje su dublete Prijelazni pravopis 20

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 2010. – Crnogorski pravopis (M. Perović, J silić, L. Vasiljevna, A Ćirgić) Kodifikacija samo autohtonih oblika 2010. – Gramatika crnogorskoga jezika (A. Čirgić, J. Silić, I. Pranjković) (Hrvatski lingvist Josip Silić bolje poznaje crnogorski? ) 21

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Do- ili preimenovanje jezika u Crnoj Gori (školski predmet u srednjim školama i šire) Pokušaj nasilne promjene njegovog imena ili standarda Pokret i forsacija zvanične politike Crne Gore preko organizacija, udruga i pojedinaca Protagonisti: političko opredeljenje i promocija političke usmjerenosti kroz lingvističko djelovanje 22

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Ožujak 2004. – u školama umj. nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost predmet Maternji jezik i književnost (odluka državnih i prosvjetnih vlasti) Na kraju školske godine ili školovanja učenici i roditelji po vlastitoj želji definiraju jezik Posljedica: protesti studenata FF u Nikšiču (prikupljeni potpisi 70% studenata, brojnih profesora i asistenata) Ministarstvo i savjet povlače odluku 23

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Maternji (srpski, crnogorski, hrvatski, bošnjački) jezik i književnost: - Nekonzultiranje lingvista i Odsjeka za srpski jezik i književnost; - nepoželjno izvođenje stručnog skupa; - neispoštovano mišljenje i volja govornika; - prošireni naziv predmeta nije u koliziji s ustavom Crne Gore; - 2006 – situacija se ponovila. Posljedica: profesori srpskog jezika i drugih predmeta odbili voditi nastavu u srednjim školama. 24

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Primjenjivanje kataloga znanja Fabriciranje udžbenika za maternji jezik (promašena ideja se konkretizira i distribuira u školama) 25

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Podjela djece u školi glede na jezične odrednice Dijete može svake godine izučavati drugu odrednicu 26

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Sociopsihološki problem: - Zloupotreba roditelja od strane nadležnih organa koja uslovljava zloupotrebu djece od strane roditelja (dječji pedagozi i psiholozi nisu reagirali); zloupotreba profesora srpskoga jezika (trebaju predavati nepoznato, nemoguće, diskutabilno) 27

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Naziv jezika = primarno lingvističko (terminološko) pitanje Treba biti u skladu sa kulturnogenetskim kodom Općedruštvena prihvatljivost = jezik se zove kako će ga zvati većina Ustavnopravno reguliranje jezika u svjetskim relacijama nije pravilo (neki ustavi službenu upotrebu uopće ne reguliraju) 28

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike A) imenovanje jezika je političko pitanje: - Staljinističko-lenjinistička praksa = stavljanje jezika u okove politike i namještanje politike znanosti; - jezik je jedan od kriterija za naciju (Karl Marx). 29

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike B) svaka nacija ima pravo svoj jezik zvati svojim imenom: - Povezivanje narodnog i nacionalnog s povjesnog gledišta je pogrešno; - relacija jedna nacija – jedan jezik je nemoguća; - jedan jezik – više sociuma, nacija ili država; - jedan socium, nacija ili država – više jezika. 70 -ih godina pokušaj proklamiranja crnogorskog jezika (Vladimir Bakarić) 30

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike C) Demokratičko pravo svakog naroda: - Jezik ima pravo na svoje ime; - ne daje mu se drugo, zasnovano na nametanju isforsiranog nacionalnog predznaka. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967) i Proglas o bosanskom jeziku (1992) = imenovanje jezika prema nacionalnosti Crna Gora – svatko svoj jezik imenuje kako hoće 31

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Kvaziznanost i snaga političke moći protiv znanosti, struke i istine Protagonisti: Ministarstvo nauke i prosvjete sa Savjetom za opšte obrazovanje Institut za crnogorski jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević 32

Standardizacija jezika i njegovo normiranje Kvaziznanost i snaga političke moći protiv znanosti, struke i istine 2 znanstvena skupa (Vodio V. P. Nikčević): - Učesnici skupa bi sadržali, a preimenovali srpski; - Institut za crnogorski jezikoslovlje = samozvana organizacija (veliko značenje od strane crnogorskih medija); - U javnoj upotrebi neka crnogorski Srbi koriste pravopis srpskog jezika iz Srbije. 33

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 1 Treba biti u skladu sa strukturnogenetskom paradigmom jezika Crnogorsko govorno područje se jasno uklapa u širi govorni i dijalekatski areal srpskog jezika. Sa povjesno-kulturnim identitetom jezik crnogorskog govornog područja se uvijek zvao srpski (u nekom periodu srpskohrvatski). Na jezičnom planu danas ništa ne završava na granicama Crne Gore. 34

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Različiti dijalekti i govori Nijedan nije samo crnogorski 35

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 2 dijalekatski različita tipa: Arhaičniji (govori zetsko-sjeničkog tipa) Progresivniji (istočnohercegovački) tip (u osnovi standardnog jezika) 36

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Za traženje državljanstva potrebna je potvrda o znanju crnogorskog Osobni dokumenti su na crnogorskom, engleskom i jeziku manjine (što to znači za 64% Srba? ) 37

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Apsurd uvođenja nepostoječeg jezika kao službenog Apsurd uvođenja tog jezika u znanost koja time prestaje biti znanost Otvaranje studijskog programa za nepostojeći jezik 38

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Primanje studenata na fiktivni studijski program Diskriminacija prema studentima srpskog jezika i južnoslavenske književnosti Predavatelji srpskog ili srpskohrvatskog jezika koji trebaju položiti razliku 39

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 2 Treba biti u skladu s voljom naroda koji taj jezik govori: Prema popisu 2 trećine stanovništva govori srpski (80 -90% njih su naveli crnogorsku nacionalnost) Samo 10% se izjasnilo za Crnogorce 40

Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Preimenovanje studijskog programa Srpski jezik i južnoslavenske književnosti Osnovanje programa crnogorski jezik i paralelnog za južnoslavenske jezike i književnosti Na 3. sjednici 08. 05. 2008. podržano preimenovanje studijskog programa u Crnogorski jezik i južnoslavenske književnosti Studijski program Srpski jezik i južnoslavenske književnosti se zadrži 41

Razlike između srpskoga i crnogorskoga jezika a) Leksičke specifičnosti su manjim dijelom uslovljene nejednakosti u narodnim govorima. b) U upotrebi su hipokoristici Pero, Zeko, (a ne Pera, Zeka). c) Neizmjenična upotreba supinskih formi i prezenta s veznikom da s nešto češćim konstrukcijama s prezentom. 42

Razlike između srpskoga i crnogorskoga jezika d) Sužavanje upotrebe infinitiva i širenje supinskih formi. e) Sira upotreba aorista i imperfekta za razliku od srpskog jezičkog standarda. f) Sira upotreba шturskih formi za budućnost. g) Crnogorska standardna ijekavica je u stalnom razvoju, izgradnji i u procesu usavršavanja. 43

Lingvistička ispitivanja i njihov značaj Sociolingvistički pristup: Izučavalo se samo narodni jezik Malo se radilo na lingvističkim ispitivanjima općenito CANU je na početku osnovala Odbor za jezik i književnost 44

Lingvistička ispitivanja i njihov značaj Zadaci lingvističkih ispitivanja u Crnoj Gori: - Proučavanje povjesti književnog jezika u Crnoj Gori u predvukovskoj dobi; - prikupljanje i obrada crnogorskog toponomastikona koji bi obuhvatio sva geografska imena u Crnoj Gori koja postoje danas ili su zabilježena u arhivskoj građi; - proučavanje crnogorskih dijalekata i narodnih govora u povjesnoj perspektivi, preko pisanih izvora ili u standardnoj fazi; - proučavanje međujezičkih uticaja (veza primorskih govora sa romanskim jezicima, direktno ili indirektno preko dalmatinskog zaleđa, crnogorska krajina i granični pojas prema Albaniji). 45

Vojislav P. Nikčević 18. 01. 1935 (Stubica kod Nikšiča) – 02. 07. 2007 (Beograd) Jezikoslovac Njegošolog Povjesničar književnosti Utemeljitelj montenegristike 1990 -ih obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika (http: //hr. wikipedia. org/wiki/Vojislav_P. _Nik%C 4%8 Devi%C 4%87) 46

Vojislav P. Nikčević Ukazuje na neophodnost kodifikacije crnogorskog sa svim gramatičkim, fonetskim, grafijskim i leksičkim specifičnostima Potreba po crnogorskom rječniku Rješenja su sazrjela u duhu crnogorske kulturne i jezične stvarnosti Standardizacija se uklapa u razdoblja kulture, povjesti, tradicije Crne Gore 47

Vojislav P. Nikčević Za opstanak naroda su važni jezik, crkva i državni okvir. Crnogorska jezična norma treba se nametnuti politikom, školom, voluntarizmom, medijima, govornom praksom… Ako akademici, kulturnici, znanstvenici, nacionalna televizija, novine… neprihvate novu normu, do tada će vladati raznolikost, sve dublja nepismenost koja će Crnu Goru odnijeti na put kaosa, duhovnog siromaštva, vulgarizma. 48

Adnan Čirgić Prvi doktorant crnogorskog Doktorirao na FF u Osijeku Dobio brojne čestitke, čak predsjednika skupštine (http: //www. vijesti. me/kultura/adnan-cirgic-crnogorski-jezik-ulaziskole-to-je-pobjeda-svih-nas-clanak-23671) 49

Zaključak Donošenje odluka koje: - U samom jeziku nisu utemeljene; - bez konzultiranja i konstatiranja znanosti i struke; - bez veze s lingvističkom i društvenom realnošću; - nepoštovanjem dominantne lingvističke misli; - uz nametanje pojedinaca koji imaju ili hoće imati neku vrstu društvene i političke moći ili radi zadovoljavanja njihovih osobnih ambicija i želja. 50

Zaključak Nacija može postojati bez jezika, a narod ne. Potreban je zdrav odnos prema jeziku i jezičnoj politici. Razlike su bogatstvo, a ne prokletstvo. U sukobu politike i znanosti treba mijenjati politiku. Vani se hrvatski, srpski, bosanski / bošnjački i crnogorski smatraju kao jedan jezik. 51

Literatura i internetski podaci Nikčević, Milorad (2009): Pogledi i refleksije o crnogorskom jeziku (u svjetlosti kodifikacije). Lingua montenegrina, br. 3. Cetinje: Institut za crnogorski jezikoslovlje. Ostrojić, Branislav (1985): O crnogorskom književnojezičkom izrazu. Titograd: Univerzitetska riječ. Ostrojić, Branislav (2006): O crnogorskom književnojezičkom izrazu. Podgorica: CID. Stojanović, Jelica; Bojović, Draga (2006): Srpski jezik između istine i obmane: (socio)lingvistička analiza stanja u Crnoj Gori. Beograd: Jasen. Norma i kodifikacija crnogorskog jezika. Međunarodni naučni skup, zbornik radova. Cetinje: Institut za crnogorski jezikoslovlje, 2005. http: //hr. wikipedia. org/wiki/Vojislav_P. _Nik%C 4%8 Devi%C 4%87 (stanje: 25. 01. 2012. ) http: //hr. wikipedia. org/wiki/Crnogorski_jezik (stanje: 25. 01. 2012. ) 52