injenice rasta Blanchard Poglavlje 10 Makrovjebe O Vukoja

Činjenice rasta Blanchard: Poglavlje 10. Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #1

Činjenice rasta Outline predavanja: 1. pregled rasta u bogatim zemljama od 1950 -e; PPP metoda 2. širi pregled rasta kroz vrijeme i po zemljama 3. uvod u rast u kratkom i srednjem roku dominiraju fluktuacije outputa, dok u dugom roku dominira rast Što određuje rast? rast stabilno povećanje agregatnog outputa kroz vrijeme Graf U. S. BDP od 1890 -e Izvor: Blanchard (3/ed, p. 204) Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #2

Rast u bogatim zemljama od 1950 -e konstruiranje podataka o outputu output per capita (a ne ukupni output) = korekcija outputa korištenjem zajedničkog seta cijena za sve zemlje radi bolje komparacije projekt pod nazivom Penn World Tables (Summers & Heston) PPP - paritet kupovne moći (a ne output u USD ili sl. ) prilagođava output za razlike u tečajevima i cijenama po zemljama zbog: 1) tečaj se mijenja, a životni standard se ne mijenja u skladu s tečajem 2) niže razine ouputa povezane su i s nižim cijenama hrane i osnovnih usluga komparacija standarda života po zemljama i kroz vrijeme logaritamska skala rast ≠ razvoj (institucije potrebne za održavanje rasta – kvaliteta javnog upravljanja (država), pravni okvir) Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #3

Primjer izračuna BDP-a PPP metodom 2 zemlje: Rusija i SAD 2 dobra: automobil i košarica hrane pretpostavka: oba dobra u obje zemlje su iste kvalitete tečaj: USD 1= RUB 30 Tabela Potrošnja per capita u Americi i Rusiji potrošnja per capita automobil hrana tečaj košarica hrane PPP SAD USD 20, 000 1 * USD 10, 000 USD 20, 000 2 (20, 000/ 10, 000) USD 20, 000 Rusija RUB 60, 000 (1/15 god. ) * RUB 300, 000 = RUB 20, 000 1 * RUB 40, 000 USD 2, 000 1. 5 (60, 000/ 40, 000) USD 10, 700 = 0. 07 * USD 10, 000 + 1 * USD 10, 000 10% 75% 53, 5% Rusija/ SAD Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #4

Rast u bogatim zemljama od 1950 -e Tabela Evolucija outputa per capita u 5 bogatih zemalja od 1950 -e Izvor: Blanchard (3/ed, p. 204) Godišnja stopa rasta outputa per capita (%) 1950 -1973 Realni output per capita (USD 1996) 1974 -2000 1950 2000/1950 Francuska 4. 1 1. 6 5, 489 21, 282 3. 9 Njemačka 4. 8 1. 7 4, 642 21, 910 4. 7 Japan 7. 8 2. 4 1, 940 22, 039 11. 4 Velika Britanija 2. 5 1. 9 7, 321 21, 647 3. 0 SAD 2. 2 1. 7 11, 903 30, 637 2. 6 Prosjek 4. 3 1. 8 23, 503 3. 7 Makro-vježbe (O. Vukoja) 6, 259 Činjenice rasta #5

Rast u bogatim zemljama od 1950 -e Činjenice: 1. Životni standard je znatno porastao od 1950 compounding effect = efekt neprekidnog ukamaćivanja kad bi se stopa rasta na godišnjoj razini povećavala za 1%, za 40 godina životni standard bi bio veći za 50% [za Y 0=1 → Y 40=1(1+0. 01)40=1. 48 ] bitna veličina stope rasta! 2. Stope rasta outputa per capita smanjile su se od sredine 1970 -ih implikacije na veličinu životnog standarda u budućnosti pravilo 70 ako varijabla raste po x % godišnje, potrebno je otprilike 70/x godina za udvostručenje varijable 3. Razine outputa per capita u tih 5 zemalja su konvergirale (postale bliže jedna drugoj) kroz vrijeme zemlje koje su 1950 -ih zaostajale imale su veće stope rasta vrijedi i za ostale OECD zemlje, ali i za neke druge skupine zemalja (iznimke: Turska koja je 1950 -tih imala istu nisku razinu BDP-a kao i Japan je rasla po stopi upola manjoj od one u Japanu) OECD = klub ekonomskih pobjednika → ulazak u klub upravo omogućile visoke stope rasta Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #6

Širi pregled rasta kroz vrijeme i po zemljama Pregled kroz 2 tisućljeća od pada Rimskog carstva do 1500. godine rasta outputa per capita gotovo da nije ni bilo (Europa) malen rast za 1500. -1700. od oko 0. 1% godišnje, te za 1700. -1820. od oko 0, 2% godišnje malthuzijanska era umjeren rast za vrijeme industrijske revolucije (1820. -1950. rast oko 1. 5% godišnje u SAD-u) rast outputa per capita je noviji fenomen gledano kroz prizmu zadnjih 200 godina visok rast u 1950 -im i 1960 -im je više atipična pojava nego li niže stope rasta od sredine 1970 -tih povijesno gledano utrka na duge staze skokovitim prestizanjem (leapfrogging) tako da se svjetski ekonomski lideri izmjenjuju tijekom vremena Kina (većinu 1. tisućljeća i sve do 15. st. ), Italija (sjeverni dio nekoliko stoljeća), Nizozemska, VB (1820 -1870), SAD mogućnost pojave novih ekonomskih sila Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #7

Širi pregled rasta kroz vrijeme i po zemljama Pregled po zemljama konvergencija nije pravilo za sve vidljiva među OECD zemljama, azijskim zemljama (“ 4 tigra” – prosjek 6% godišnje kroz 30 god. ), ali ne i u Africi (u nekim zemljama output p. c. niži nego 1960. ) Graf Stope rasta BDP p. c. , 1960 -1992 versus BDP p. c. 1960. (OECD, Afrika, Azija) Izvor: Blanchard (3/ed, p. 211) Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #8

Uvod u rast Što određuje rast? okivr za razmišljanje dao Robert Solow krajem 1950 -tih Funkcija agregatne proizvodnje odnos između proizvodnih faktora i agregatnog outputa za tržište rada proizvodna funkcija pod pretpostavkom konstantnih prinosa faktora rada (A=1) → ne vrijedi kad je riječ o rastu fja agregatne proizvodnje: pretpostavka: 2 proizvodna faktora/ inputa K= kapital (zbroj svih strojeva, tvorničkih pogona i uredskih zgrada) i N= rad (broj zaposlenih) Y = F(K, N) F = koliko se outputa proizvede za dane količine rada i kapitala i dalje pojednostavljenje stvarnosti Što određuje koliko se outputa može proizvesti uz dane inpute? stanje tehnologije (uječe na F) zemlja s naprednijom tehnologijom može uz istu količinu inputa proizvesti više outputa stanje tehnologije: → skup nacrta s podacima o proizvodima koji se mogu proizvesti tehnikama koje stoje na raspolaganju (uža definicija) → organizacija poduzeća i tržišta, pravni sustav etc. (šira definicija) Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #9

Uvod u rast Ekonomija razmjera i prinosi na faktore ekonomija razmjera prinosi s obzirom na proporcionalne promjene inputa ako se ↑ N i K proporcionalno što se događa s Y? konstantni prinosi na razmjer: x. Y = F(x. K, x. N) Što ako povećamo samo jedan input/ faktor? prinosi na faktore ako se ↑N uz K=const. ili ↑K uz N=const. što se događa s Y? opadajući prinosi na faktore (K i N) i uz konstante prinose na razmjer → povećanja K i N vode sve manjem i manjem povećanju outputa (primjer s tajnicama i računalima) Output i kapital po radniku konstantni prinosi na razmjer omogućuju da proizvodna funkcija postane: Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #10

Uvod u rast količina outputa po radniku ovisi o kapitalu po radniku za 2 Y=F(2 K, 2 L), Y/N = const. s povećanjem K/N povećava se i Y/N, ali za sve manje iznose (opadajući prinosi na kapital) Output po radniku, Y/N Graf Output i kapital po radniku Y/N = F(K/N, 1) D’ C’ B’ A’ Kapital po radniku, K/N A Makro-vježbe (O. Vukoja) B C D Činjenice rasta #11

Uvod u rast Izvori rasta Od kuda dolazi rast? 1. Y/N se povećava s povećanjem K/N (pomak po funkciji proizvodnje) 2. promjena stanja tehnologije (pomak funkcije) uz dani K/N, poboljšanje tehnologije vodi do višeg Y/N 2 izvora rasta: 1. akumulacija kapitala 2. tehnološki napredak kapital sam po sebi ne može zauvijek generirati rast zbog zakona opadajućih prinosa viša stopa štednje ne može trajno povećavati stopu rasta outputa, ali može dovesti do više razine outputa održivi rast zahtijeva održivi tehnološki napredak zemlja koja ima višu stopu tehnološkog napretka u dugom će roku prestići ostale Što određuje tehnološki napredak? Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #12

Uvod u rast Graf Učinak poboljšanja stanja tehnologije Output po radniku, Y/N = F(K/N, 1)’ A’ Y/N = F(K/N, 1) A A Kapital po radniku, K/N Makro-vježbe (O. Vukoja) Činjenice rasta #13