Inicijalni ispiti znanja Zagreb 31 kolovoza 2011 Mirjana

Inicijalni ispiti znanja Zagreb, 31. kolovoza 2011. Mirjana Muštra, prof. OŠ Vrbani, Zagreb

Inicijalni (uvodni) ispiti znanja n Inicijalni ili uvodni ispiti znanja predstavljaju niz zadataka objektivnog tipa koje obično sastavlja sam učitelj ili nastavnik i provodi na početku nove školske godine. n Inicijalni ispit znanja je dijagnostičkog tipa, a krajnji cilj mu je kriterijska interpretacija rezultata ispitivanja koji ispituju zatečeno stanje.

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (27. 9. 2010. ) Članak 6. Uvodno ili inicijalno provjeravanje n (1) Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu – provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.

Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika. n (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Razlozi slabe riješenosti inicijalnih ispita znanja iz matematike n Inicijalni ispiti znanja sadrže zadatke iz više područja matematike, obimniji su po gradivu koje je njime obuhvaćeno. n Učenici su navikli pisati ispite tek nakon obrađene i sistematizirane cjeline, obično se prilikom sistematizacije sugeriraju zadaci koji bi se mogli naći u ispitu. n Ne pripremaju se posebno za ispit, a zaborav igra ključnu ulogu. Zaboravili su i formule koje su im potrebne prilikom rješavanja zadataka iz ispita znanja. n Opustili su se tijekom praznika i potrebno im je neko vrijeme (oko dva tjedna) za ponovno uhodavanje ( da «uhvate ritam» ). n Prisutan je strah i neizvjesnost od nove sredine i novih okolnosti (naročito u petom razredu i prvom srednje).

Argumenti učitelja za provođenje pisanja inicijalnih ispita znanja (I. ) n Učitelj, učenik, ali i roditelj dobiva uvid u razinu usvojenosti dosadašnjeg gradiva matematike. n Učitelj nakon ispita dijagnosticira koje dijelove gradiva treba ponoviti i utvrditi ( «popuniti rupe» ). n Učitelj može dobiti predodžbe o znanju, ali i karakteristikama gotovo svakog učenika ( što ovisi o detaljnosti analize rezultata) i odmah na početku nastavne godine razviti taktiku postupanja u pojedinom razrednom odjelu. To vrijedi naročito ukoliko učitelj ne poznaje razredni odjel. n Učitelj može uočiti propuste u dosadašnjem poučavanju i pokušati odmah na početku ispraviti ono što smatra da nije dobro odrađeno.

Argumenti učitelja za pisanje inicijalnih ispita znanja (II. ) n Učenik može dobiti dodatnu motivaciju, ukoliko je dobro riješio ispit znanja. n Ako nije polučio uspjeh u skladu sa svojim očekivanjima, može poduzeti dodatne napore da svlada gradivo za koje se pokaže da nije dobro usvojeno. n Ukoliko roditelji nisu zadovoljni rezultatima koje je njihovo dijete pokazalo na inicijalnom ispitu, mogu poduzeti određene mjere na vrijeme.

Provesti ispit odmah nakon uvodnog sata ili tek nakon nekoliko sati ponavljanja? n Neki učitelji smatraju da se prava razina znanja pokazuje bez ikakve pripreme. n Dio učitelja ipak ponavlja gradivo (obično četiri do šest nastavnih sati) i nakon toga provodi inicijalni ispit znanja. n Poneki učitelji smatraju da, ako se ispit piše nakon ponavljanja, mogu upisati ocjene u ocjensku križaljku. n Mogućnost je i da učenicima koji su zadovoljni ocjenom (a takvih je jako malo, obično samo odlični) upišemo ocjenu u ocjensku križaljku.

Argumenti protiv pisanja inicijalnih ispita znanja n Važnije je odmah krpati «rupe u znanju» , jer se ionako zna da postoje, a iskusni učitelji već znaju što treba ponoviti. n Nepotrebno se gubi barem dva sata nastave. n Ocjena se ionako ne može upisati. n Ispiti ne donose pravu sliku o razini znanja učenika. n Nakon dobivanja rezultata koji su ispod očekivanih ili ispod dosadašnje razine, učenicima pada samopouzdanje i motivacija za daljnji rad.

I kod učitelja koji ne smatraju nužnim pisanje inicijalnih ispita postoje razlike u stavovima. Jedni smatraju da treba ponavljati gradivo nekoliko sati na početku nastavne godine bez posebne dijagnostike, prema svom nahođenju i dosadašnjem iskustvu. Drugi dio smatra da treba odmah prijeći na novo gradivo i u okviru pojedinih cjelina ponavljati onaj dio gradiva za kojim se pokaže potreba.

Nove mogućnosti (e-learning) n Inicijalne ispite provesti u obliku upitnika koji bi mogli biti objavljeni na internetskim stranicama škola. n Zainteresirani učenici imali bi mogućnost riješiti predloženi inicijalni ispit i sami procijeniti razinu svoga znanja te broj osvojenih bodova anonimno iskazati u anketi.

n Inicijalni ispit znanja trebalo bi obavezno provesti u petom i prvom razredu srednje škole, ali i uvijek u slučaju kad učitelj ili nastavnik dobiva razredni odjel u kojem nije poučavao.

Inicijalni ispit je informacija iz prve ruke, a informiran učitelj je bolje pripremljen na različita iznenađenja s kakvima se iz dana u dan možemo susresti u učionici.

Hvala na pozornosti!

Najtoplije zahvaljujem autorici prezentacije, kolegici Mirjani Muštra (nastavnici matematike i vanjskoj suradnici AZOO-a) na dozvoli da prezentaciju objavim na svojim web stranicama. Antonija Horvatek Matematika na dlanu http: //www. antonija-horvatek. from. hr/