Informativna prezentacija SALONA I DIOKLECIJANOVA PALAA Denis Karanui

Informativna prezentacija SALONA I DIOKLECIJANOVA PALAČA Denis Karanušić, prof.

NAZIV I PODRIJETLO � � � Riječ Salona ima podrijetlo u riječi SALINUM kojom se u antičko doba nazivalo more, vjerojatno zbog slanosti (sal, salis, n. – sol) Prvi put naziv Salona spominje se 119. pr. Kr. , ali zasigurno naselje biva ranije na ovom prostoru Grčki geograf STRABON navodi kako je Salona bila luka ilirskog plemena DALMATA. Ostaci bedema i predmeti grčkog podrijetla daju naslutiti kako su u osnivanju grada ulogu imali i Grci. U 1. st. pr. Kr. Salonu zauzimaju Rimljani. U građanskom ratu između Pompeja i Cezara stanovnici Salone pristaju uz Cezara pa nakon njegove pobjede grad biva promaknut u COLONIA MARTIA IULIA SALONA U provinciji ILIRIK Salona postaje pravi kulturni, trgovački i politički, a neko vrijeme i vojni centar. Zbog trgovačkog i prometnog središta, grad naseljavaju i došljaci sa Istoka donoseći novu religiju Kršćanstvo.

SALONA � Antički grad smješten 6 km sjeverno od Splita � Povoljan zemljopisni položaj na sredini istočne obale Jadranskog mora i smještaj na dnu Kaštelanskog zaljeva uz deltu rijeke Salon (Jadro) uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada SALONA

SALONA - SALONAE � Kako se grad širio prema istoku i zapadu stariji dio URBS VETUS dobiva i novi dio URBS NOVA OCCIDENTALIS i URBS NOVA ORIENTALIS pa je naziv grada u množini!

SALONA – DIOKLECIJAN - KRŠĆANI � � Car Dioklecijan rođen u okolici Salone, poduzima koncem III. i početkom IV. st. po. Kr. gradnju palače južno od Salone na mjestu današnjeg grada Splita. U njegovo vrijeme Salona broji oko 60000 stanovnika. Posljednja 3. st. za Salonu su karakteristična po veoma dobro organiziranoj kršćanskoj zajednici koja je imala svoje pastire koji su i za vrijeme cara Dioklecijana i kasnije podnijeli mučeništvo (sv. Dujam, sv. Anastazije i dr. ) Usprkos prodorima barbara, Salona zbog svog položaja još uvijek ostaje netaknuta sve do dolaska Avara i Slavena koji ju uništavaju 614. Preživjelo stanovništvo sklanja se u Dioklecijanovu palaču I tako počinje razvoj grada Splita.

ŽIVOT U SALONI � Nagli razvoj grada počinje u vrijeme cara Augusta i kroz cijeli prvi vijek. � U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolijem kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma kraj 1. st. podignuto je pozorište kapaciteta 3500. Prikaz Salone vidljiv je na Trajanovom stupu u Rimu.

ŽIVOT U SALONI � � � Južno od teatra nalazio se ranije sagrađeni hram Izvan gradskih zidina, prema rimskom zakonu gradilo se groblje (nekropola). Na zapadnom dijelu najpoznatija je nekropola IN HORTO METRODORI poznata po gradnji “kiklopskih” ogradnih zidova. U bedeme su inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom s izvora Jadra.

ŽIVOT U SALONI � � � U drugoj polovici 2. st. nastaje najmonumentalnija građevina AMFITEATAR Mogao je primiti oko 19000 gledalaca. U podnim konstrukcijama pronađena su i dva svetišta božice sudbine i osvete NEMEZE

ŽIVOT U SALONI � Na području istočnog dijela grada pronađeni su i dijelovi stambenih objekata i ostaci gradske inzule, a jugoistočno od Porte Cesaree otkrivene su ruševine jedne luksuzne vile, vjerojatno praetoriuma, palače namjesnika provincije. Podovi su ukrašeni višebojnim mozaicima s prikazom likova iz mitologije (Apolon, Triton, Orfej)

VELIKE GRADSKE TERME – KRAJ 2. ST.

VELIKE GRADSKE TERME – KRAJ 2. ST. Vježbaonica - palestra

VELIKE GRADSKE TERME – KRAJ 2. ST. Znojarnica - sudatorium

RELIGIJA U SALONI � Rimska religija � Razne istočne religije: kultovi Izide, Kibele i Mitre � Kršćanstvo Ostaci starokršćanske bazilike i groblja

RELIGIJA U SALONI Trobrodna bazilika i episkopalni kompleks

RELIGIJA U SALONI Ulaz u episkopalni kompleks

KRUNIDBENA BAZILIKA KRALJA ZVONIMIRA � � � Sjeveroistočno od Gradine nalaze se ruševine ŠUPLJE CRKVE, krunidbene bazilike kralja Dmitra Zvonimira. Nastala je na temeljima starokršćanske crkve. Spada u ranoromaničku baziliku s tri lađe dimenzija 26, 30 m x 13, 60 m. Uz glavni, imala je i dva pobočna oltara, a iznad glavnog oltara i natpis: “Sveti Petre, primi dar časnog Mojsija, sluge tvoga. ” U srednjem vijeku bio je običaj crkve posvećivati dvama svecima. Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan. Opat samostana bio je Urso, prijatelj kralja Zvonimira koji se 8. listopada 1076. okrunio. Tom činu prisustvovao je i papin legat GEBIZON.

KRUNIDBENA BAZILIKA KRALJA ZVONIMIRA

DIOKLECIJANOVA PALAČA � � Antička palača cara Dioklecijana Početak gradnje je bio oko 295. nakon uvođenja tetrarhije, a za vrijeme abdiciranja 1. svibnja 305. palača još nije bila gotova. Graditelji palače su većinom iz istočnog dijela carstva što svjedoče grčka imena ZOTIKOS i FILOTAS Bijeli vapnenac dopreman je s Brača i iz Trogira, a sedra se vadila iz korita obližnjih rijeka. Opeka se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenima u blizini.

ARHITEKTURA PALAČE � Po obliku palača je rimski CASTRUM – vojni logor gotovo pravokutnog oblika dimenzija 177 m x 216 m, a kule na uglovima palače slijede vojnu arhitekturu.

ARHITEKTURA PALAČE �I unutrašnji raspored palače podsjeća na vojni logor: CARDO I DECUMANUS, glavne okomite ulice odgovaraju glavnim logorskim ulicama VIA PRAETORIA I VIA PRINCIPALIS DECUMANUS

ARHITEKTURA PALAČE � Postojala su 4 ulaza u palaču: 3 s kopnene i 1 s morske strane. Oni imaju i svoje posebne nazive: PORTA AENEA (mjedena vrata – jug); PORTA ARGENTEA (srebrna vr. – istok); PORTA FERREA (željezna vrata – zapad); PORTA AUREA (zlatna vrata – sjever)

ARHITEKTURA PALAČE PORTA AENEA

ARHITEKTURA PALAČE PORTA ARGENTEA

ARHITEKTURA PALAČE PORTA FERREA

ARHITEKTURA PALAČE PORTA AUREA

ARHITEKTURA PALAČE � Sjeverna vrata su bila i glavni ulaz u palaču. Od tog ulaza vodi ulica CARDO prema PERISTILU – otvorenom prostoru ispred carevog stana, na čijoj lijevoj strani se nalazio njegov MAUZOLEJ (danas katedrala), a na desnoj strani bili su hramovi Jupiteru, Kibeli i Veneri. U carev stan ulazilo se iz protiriona preko VESTIBULA PERISTIL

ARHITEKTURA PALAČE MAUZOLEJ CARA DIOKLECIJANA DANAS KATEDRALA SV. DUJMA

ARHITEKTURA PALAČE JUPITEROV HRAM – DANAS KRSTIONICA

ARHITEKTURA PALAČE PERISTIL S OSVJETLJENIM PROTIRIONOM

ARHITEKTURA PALAČE ULAZNA VRATA VESTIBULUMA I NJEGOVA UNUTRAŠNJOST

ARHITEKTURA PALAČE OSTACI CARSKOG STANA S PODRUMIMA

ARHITEKTURA PALAČE CARSKI PODRUMI

ARHITEKTURA PALAČE STRAŽARSKI HODNICI

ARHITEKTURA PALAČE EGIPATSKA SFINGA NA ULAZU U MAUZOLEJ - KATEDRALU

NAKON DIOKLECIJANA � � Smrću cara Dioklecijana 316. g. život u palači se ne gasi. Iz početka je bila utočište članovima carske obitelji, a razaranjem Salone stanovništvo se sklanja upravo u palaču. U razdoblju slobodne srednjovjekovne komune, između 12. i 14. st. dolazi do većeg arhitektonskog razvoja: gradnja brojnih srednjovjekovnih kuća; izgradnja romaničkog zvonika katedrale sv. Dujma. Poznati srednjovjekovni majstori graditelji poput ANDRIJE BUVINE (drvena katedralna vrata) i JURJA DALMATINCA (plemićka palača obitelji Papalić” i oltar sv. Staša u Katedrali) daju svoj duh i pečat palači. 1979. godine Dioklecijanova palača uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

NAKON DIOKLECIJANA ROMANIČKI ZVONIK SV. DUJMA

NAKON DIOKLECIJANA DETALJ KATEDRALNIH VRATA KOJA JE IZRADIO ANDRIJA BUVINA U 13. ST.

NAKON DIOKLECIJANA PALAČA OBITELJI PAPALIĆ KOJU JE IZRADIO JURAJ DALMATINAC U VENECIJANSKOM GOTIČKOM STILU S NAZNAKAMA RENESANSE

NAKON DIOKLECIJANA IZRADIO JURAJ DALMATINAC

Ća nije bija pametan ti stari rimski car a ime mu je, sami znate, Dioklecijan, palac je svoj sagradija da nije zna ni sam na najlipšem dilu svita taman usrid Splita.