INFORMATIKA 32 Digital divide Digitalna nejednakost se odnosi

  • Slides: 10
Download presentation
INFORMATIKA

INFORMATIKA

32. Digital divide �Digitalna nejednakost se odnosi na pojavu da manje razvijene zemlje ne

32. Digital divide �Digitalna nejednakost se odnosi na pojavu da manje razvijene zemlje ne mogu da slede brz razvoj IT koji se ostvaruje u razvijenom delu sveta. �Digitalna nejednakost, iako je broj korisnika računara i Interneta u porastu, sve više raste. �Razlike se pre svega izražavaju u razvoju mreža i razvoju sistema za prenos podataka.

�Kada je krajem prošlog veka pokrenuto pitanje digitalne nejednakosti postojalo je opšte interesovanje da

�Kada je krajem prošlog veka pokrenuto pitanje digitalne nejednakosti postojalo je opšte interesovanje da se ta jednakost izmedju razvijenih i nerazvijenih zemalja umanji. �Računarima je smanjena cena i tako je doslo do veće upotrebe računara u nerazvijenim zemljama. �Pošto su u tim zemljama telefonske mreže mogle da podnesu bazični nivo razmene i prenosa podataka onda je bilo moguće razviti i mreže za prenose podataka.

�Složeniji i razvijeniji računarski sistemi, međutim, su postavljali zahteve za brže mreže za prenos

�Složeniji i razvijeniji računarski sistemi, međutim, su postavljali zahteve za brže mreže za prenos podataka što je podrazumevalo telekomunikacione veze višeg nivoa kao i razvoj tehnologija radio prenosa koji bi prevazilimogućnosti stvorene sistemom veza potrebnih za mobilne telefone druge i po tehnologije. �Za unapređenje tih sistema bile su potrebne velike investicije

�Digitalna nerazvijenost se danas više ne meri na nivou prihvatanja novih računarskih sistema već

�Digitalna nerazvijenost se danas više ne meri na nivou prihvatanja novih računarskih sistema već u domenu supstancijalnih tehnoloških razvoja IT. �Zbog toga će nerazvijenost RASTI!

62. Informare �Nastanak pojma informacije se vezuje za staru latinsku reč informare. Što znači

62. Informare �Nastanak pojma informacije se vezuje za staru latinsku reč informare. Što znači stvaranje, građenje slike. �Informacija kao svrsishodno struktuisan sistem označava da su podaci i informacije od kojih se stvara nova informacija međusobno tako uređeni da na kraju sa nekom verovatnoćom daju konačnu, upotrebljivu celinu.

�Informacija je uvek zasnovana na poželjnoj svrsi koju treba postići pomoću organizovanja, strukturiranja podataka

�Informacija je uvek zasnovana na poželjnoj svrsi koju treba postići pomoću organizovanja, strukturiranja podataka i informacija. �Informacija po sebi je informacija koja se prenosi, obezbeđuje “komunikaciju” kako ju je Šenom definisao “kao prenos bitova od ovde do onde”. �Informacija za sebe jeste samo ona informacija koja “ovapolođuje” u okviru nekog vrednosnog sistema. Dobija vrednost usled pripadnosti nekom referetnom okviru u kome se data informacija ostvaruje.

92. Karakteristike industrijskog i postindustrijskog društva � Industrijsko društvo: a) b) c) d) e)

92. Karakteristike industrijskog i postindustrijskog društva � Industrijsko društvo: a) b) c) d) e) f) g) h) i) rad sa mašinama; korišćenje predominantno fizičke radne snage; masovna proizvodnja fizičkih dobara; ekstenzivna materijalna proizvodnja; precizna i rigidna socijalna struktura društva; jasni i relativno kruti sistemi vrednosti; stroga organizacija rada; hijerarhija u odnosima u proizvodnji i u društvu; centralistički i hijerarhijski sistemi odlučivanja i informisanja.

� Postindustrijsko društvo: a) b) c) d) e) f) g) h) i) razdvoj društva

� Postindustrijsko društvo: a) b) c) d) e) f) g) h) i) razdvoj društva počinje na proizvodnji informacija; u proizvodnji sve veća dominacija kreativno’inovativnog rada; serijska i pojedinačna proizvodnja dobara; Inovativnost; fleksibilnost u sistemima vrednosti; fleksibilnost i pokretljivost u organizaciji; horizontalna struktura u proizvodnji i u društvu; nedovoljno jasno izdiferencirane i određene socijalne strukture; stvaranje mrežnih informacionih sistema i fleksibilnih, autonomnih oblika odlučivanja.

Marija Vagić 482/13

Marija Vagić 482/13