INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE Nastavnici Prof dr
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE Nastavnici: Prof. dr. sc. Josip Mesarić Dario Šebalj mag. oec ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE - Sylabus Predmet: • OCJENA: 60 % kolokviji, 30% seminar, 5% aktivnost u nastavi 5% prisustvo predavanjima • Aktivnost u nastavi: Predavanja 30 sati Seminari: prezentacija i tekst 15 sati • Odgovor na postavljeno Sadržaj predmeta • • Ishodi učenja Jednostavno pitanje Problemsko pitanje • Obrazloženje primjera • Primjer koji podržava teoriju Literatura Ispit: Kolokvij 1: 23. 10. 2017. Kolokvij 2: 14. 11. 2017. Uvjeti za upis ocjene u ISVU sustav: - Položena oba kolokvija ili cjelokupni ispit - Prezentiran seminarski rad i prihvaćen seminarski rad - Prisustvo predavanjima i seminarima minimalno 70% ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE - Sylabus Literatura: 1. Mesarić, J. , Šebalj, D. : Predavanja na predmetu ICT u kanalima distribucije, EFOS šk. god. 2017/18. 2. Šamanović, J. Prodaja, distribucija, logistika Teorija i praksa, Ekonomski fakultet Split, 2009. 3. Kotler, P. : , Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2008 4. Segetlija, Z. : Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2008. Ostali izvori navedeni su uz pojedine slajdove ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE Ključni pojmovi 1. Distribucija 1. Skup posredničkih aktivnosti koje omogućavaju da roba od ishodišta (proizvođača) dođe do potrošača (fizički proces) 2. Kanali distribucije 1. Sudionici i način kako će skup posredničkih aktivnosti izvesti 3. ICT kao tehnološka osnova koja je revolucionirala distribuciju 1. Tehnološki sustavi koji omogućavaju da se upotrebom hardverskih, softverskih i podatkovnih resursa sve potrebne aktivnosti izvedu na efektivan i troškovno prihvatljiv način ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE 1. Navedite u kojem ste kontekstu i u vezi s čime čuli za pojam distribucije ? 2. Imate li u kući ili mjestu stanovanja proizvod kojeg ste dobili preko distributera ? Navedite naziv proizvoda i naziv distributera 3. Kupovina proizvoda u maloprodajnoj trgovini, putem web-a, telefonskim pozivom i putem tiskanog kataloga. Vaša iskustva. 1. Prednosti 2. Nedostaci 3. Vaše preferencije ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
DISTRIBUCIJA – POJAM I SADRŽAJ • Skup aktivnosti koje je potrebno provesti da se roba (sirovina, poluproizvod, gotov proizvod, usluga i kombinacija proizvoda i usluge) od ishodišta odnosno proizvođača dostavi na raspolaganje kupcu (potrošaču) u potrebnoj količini i kvaliteti na potrebnom mjestu i u vrijeme kada je potreban Pitanja: • Tko sve sudjeluje ? • O kojim aktivnostima sudionika je riječ ? Što je potrebno učiniti da se dostava provede gdje treba, kada treba, sa svim potrebnim informacijama o sudionicima i robi, u cijelosti i do kraja? ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
DISTRIBUCIJA – KONTEKST • Distribucija kao dio marketing miksa • Distribucija kao dio logističko-distribucijskih sustava • Distribucija kao dio opskrbnog lanca ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
DISTRIBUCIJA – KONTEKST • Distribucija kao dio marketing mixa (4 P i 7 P) Cijena (Price) Proizvod (Product) CILJNO TRŽIŠTE Promocija (Promotion 4 P Mjesto (Place) Proces Ljudi (People) Okruženje (Physical Environ. ) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Distribucija je vezana uz MJESTO (PLACE, PLACEMENT) Smisao: dostaviti proizvod na pravo mjesto na neki od velikog broja načina – putem nekog kanala
DISTRIBUCIJA – KONTEKST • Distribucija kao dio logističko-distribucijskih sustava Sirovine Materijali Dijelovi i poluproizvodi PROIZVODNJA Manipulacija i interni transport, skladištenje Prijenos proizvoda i informacijskih i dokumentacijskih sadržaja KUPAC D i s t r i b u c i j a L O G I S T I K A Informacijski tokovi Prilagođeno prema: Šamanović, J. : Prodaja, distribucija logistika, Ekonomski fakultet Split, 2009 Vanjski transportni tokovi ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Distribucija kao dio opskrbnog lanca Dobavljači 1. razine Kupci 2. razine 1 1 2 2 n 1 1 2 2 . 3 razina do kupci/krajni potrošači n 1 n n 1 2 3 3 n 1 n n n 1 2 n 1 1 n n Procesne veze kojima se upravlja Tvrtka u fokusu Procesne veze koje se prati Procesne veze kojima se ne upravlja Članovi opskrbnog lanca tvrtke u Procesne vezne ne-članova 1 Ne-članovi opskrbnog lanca tvrtke Izvor: Douglas M. Lambert, Martha C. Cooper, and Janus D. Pagh, “Supply Chain Management: Implementation Issues and Research Opportunities, ” The International Journal of Logistics Management, Vol. 9, No. 2, 1998, p. 7, www. ijlm. org. Kupci / kranji potrošači Dobavljači 2. razine . 3 razina do n kupaca . 3 razina do n dobavljača TIPOVI POSLOVNIH PROCESNIH VEZA IZMEĐU TVRTKI Inicijalni dobavljači 3. razina do inicijalnih dobavljača Opskrbni lanac usmjeren je na fokusu postizanje rezultata u dobavi svih sudionika. Distribucija je proces u fokusu za postizanje rezultata
Mjesto distribucije u procesima u opskrbnom lancu § procesi u opskrbnom lancu su podijeljeni u nizove ciklusa, a svaki se odvija na sjecištu/sučelju dvije uzastopne faze opskrbnog lanca PROCESI (4) SUDIONICI Krajnji kupac Ciklus narudžbe kupca Maloprodavač DISTRIBUCIJA – povezuje procese i sudionike Ciklus nadopunjavanja Trgovac na veliko Ciklus proizvodnje Proizvođač Ciklus nabave Dobavljač
Svaki ciklus se sastoji od 6 podprocesa: Distribucijski procesi označeni su crvenim okvirima Sustav reklamacija i povrata 6. Kupčev povrat obrće tok prema dobavljaču ili uslužnoj tvrtci Isporučitelj i dostava 1. Dobavljačeva faza marketiranja proizvoda 2. Kupčeva faza naručivanja Aplikacija za naručivanje Distribucijski procesi između faza i sudionika 5. Kupčeva faza zaprimanja pošiljke Skladišni i dispečerski sustav dobavljača Web portal dobavljača 3. Dobavljačeva faza zaprimanja narudžbe 4. Dobavljačeva faza opskrbljivanja Back office dobavljača
Distribucija – višeslojna struktura ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Fizička distribucija • Fizička distribucija je skup procesa, aktivnosti i radnih tokova kojima se proizvod i/ili usluga za potrošača isporučuje od mjesta nastajanja do mjesta njegove upotrebe i potrošnje. Obuhvaća: • Stvaranje zaliha, obradu narudžbi, skladištenje, manipulaciju uključujući pakiranje, različite modalitete transporta i isporuke. • Svaka od navedenih aktivnosti izvodi se s ciljem da potrošač dobije proizvod u potrebnoj količini i kvaliteti na potrebnom mjestu i u vrijeme kada je potreban. • Aktivnosti zahtijevaju angažman ljudi, opreme i financijskih sredstava i predstavljaju ključne ili pomoćne aktivnosti poslovnih sustava koji u njima sudjeluju i koji na njima ostvaruju svoje poslovne ciljeve i profit kojeg nastoje maksimizirati • Potrošač s druge strane (posebno zato što smatra da te aktivnosti ne doprinose upotrebnoj vrijednosti proizvoda i usluge), zahtjeva da se one izvedu uz minimum troškova. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Fizička distribucija - zahtjevi Da bi udovoljila zahtjevima profitabilnosti s jedne strane i minimiziranju troškova s druge strane, fizička distribucija zahtijeva: • Izvanredne organizacijske sposobnosti • Poznavanje svih relevantnih karakteristika proizvoda i distributivnih procesa i s njima povezanih troškova • Dobar sustav informiranja, komuniciranja i donošenja odluka • Potrebnu fizičku infrastrukturu • Obučeno osoblje i menadžment pojedinih procesa i procesa u cjelini ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Sudionici distribucije • Da bi riješili prostorne i vremenske barijere zbog mjesta i vremena nastajanja i mjesta i vremena potrošnje proizvoda i usluge proizvođač proizvoda i/ili usluge i potrošač (kupac) moraju uvesti dodatne aktivnosti i/ili za te aktivnosti angažirati jednog ili više posrednika (intermediara). Broj, vrsta i uloga pojedinih intermedijara ovisi načelno o: • Vrsti roba (robe široke potrošnje i robe industrijske potrošnje te njihovoj kategorizaciji unutar pojedinih grupa) • Lokaciji i udaljenosti proizvođača i potrošača i njihovoj teritorijalnoj (nacionalnoj, regionalnoj) pripadnosti • Broju i vrsti fizičkih manipulacija koje nad robama treba napraviti • Broju i vrsti pravnih (npr. vlasničkih) i informacijskih transakcija koje se pojavljuju u prijenosu robe od proizvođača do potrošača. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Vrste odnosa i tijekova koje se uspostavljaju između proizvođača i potrošača ODNOSI U FINANCIJSKIM TRANSAKCIJAMA (novčani tijek) INFORMACIJSKI SARŽAJI I ODNOSI (tijek podataka i informacija te komunikacija) VLASNIŠTVO I PRAVNI ODNOSI (tijek vlasništva) PRIJENOS ROBA I USLUGA (fizički tijek) POVRATI, REKLAMACIJE I RECIKLIRARANJE Posrednici ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Potrošač Proizvođač REGULATORNI ODNOSI RAZMJENE (uvjeti isporuke i zakonska regulativa)
Tipične vrste odnosa između proizvođača i kupaca u distribuciji roba kratkotrajne potrošnje Trgovina na malo Trgovina na veliko Trgovina na malo Posrednik ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Trgovina na malo Potrošač Proizvođač Neposredni odnosi proizvođača i kupaca bez posrednika
Tipične vrste odnosa između proizvođača i kupaca u distribuciji roba industrijske potrošnje Distributer industrijskih proizvoda Predstavnik proizvođača Prodajno predstavništvo ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Industrijski kupac Proizvođač Neposredni odnosi proizvođača i kupaca bez posrednika
Zašto se pojavljuju posrednici u distribuciji Posrednici se javljaju zbog: • Prirode, broja i intenziteta veza koje se pojavljuju između proizvođača i potrošača (kupaca) • Nemogućnosti proizvođača i potrošača da uspostave sve potrebne veze • Nedostatka potrebnih kapaciteta (ljudskih, financijskih, materijalnih) za trajnu uspostavu i proširivanje odnosa • Raspolaganja informacijama o tržištu • Prevelikih troškova proizvođača za uspostavu i održavanje odnosa s potrošačima • Nedostatka infrastrukture za distribuciju s kojom raspolaže proizvođač (npr. na inostranim tržištima) • Pojave specijaliziranih organizacija i institucija za obavljanje posredničkih poslova koje raspolažu potrebnim informacijama, prostorom i opremom za distribuciju na udaljenim tržištima • Novih zahtjeva potrošača za isporukama • Povećanja asortimana proizvoda prikupljenih od više različitih proizvođača • Pojave konkurentnih i supstitutivnih proizvoda i usluga ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Posrednici: jesu li nužno zlo ili prednost Potrošač 1 Proizvođač 1 Potrošač 2 Proizvođač 2 Potrošač 3 Proizvođač 3 Potrošač 4 a) Broj transakcija za proizvođača bez posrednika postaje prevelik, vremenski zahtjevan, skup a izvođenje neefikasno Proizvođač 2 Proizvođač 3 Posrednik 1 Potrošač 2 Potrošač 3 Posrednik 2 Potrošač 4 Posrednik Potrošač 3 Potrošač 4 b) Broj transakcija s jednim posrednikom za sve proizvođače i kupce drastično smanjuje broj transakcija proizvođača i kupaca Potrošač 1 Proizvođač 1 Potrošač 2 c) Svaki novi posrednik udvostručuje broj transakcija i veza na strani proizvođača i kupca. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Kakve su posljedice na: Efikasnost procesa Cijenu proizvoda Zadovoljstvo kupaca Profitabilnost proizvođača Prilagođeno prema: Šamanović, J. : Prodaja, distribucija logistika, Ekonomski fakultet Split, 2009
Koje uloge preuzimaju posrednici 1. 2. 3. 4. 5. Usklađivanje količina i asortimana roba Poboljšanje logističkih procesa i usluga Specijalizacija i olakšavanje razmjene roba i usluga Omogućuju proizvođaču da se fokusira na proizvod i uslugu Smanjenje troškova u distribuciji (što proizlazi iz količina roba i usluga i specijalizacije) Primjer: 1. Da li postoje posrednici u distribuciji lijekova - Prema bolnicama - Prema ljekarnama 2. Objasnite ulogu predstavništva, generalnog uvoznika i ulogu dilera u prodaji automobila ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Struktura troškova distribucije • Primjer (keramika ili pekarski proizvodi) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Troškovi distribucije na kraju terete potrošača Načelna pravila a) U slučaju neposredne prodaje troškovi distribucije su do neke razine konstantni b) Troškovi po jedinici proizvoda padaju linearno c) U slučaju prodaje putem posrednika troškovi distribucije kod većih količina rastu blago eksponencijalno d) Troškovi distribucije po jedinici proizvoda padaju brže Trošak distribucije po jedinici robe Troškovi distribucije sa i bez posrednika Ukupni troškovi distribucije uz distributera 2000 40 1000 Ukupni troškovi neposredne distribucije 30 Troškovi po jedinici uz distributera 20 Troškovi po jedinici neposredne distribucije 2 4 5 1 3 5000 4000 2000 3000 1000 ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Broj kupaca Količina robe za distribuciju)
KANALI DISTRIBUCIJE • Kanal distribucije (marketinški kanal, marketinški kanal distribucije, prodajni kanal) predstavlja skup sudionika i njihovih aktivnosti i odnosa u prometu roba i usluga od proizvođača do potrošača. • Sudionici u kanalima distribucije moraju ostvarivati ekonomske efekte i moraju udovoljiti zahtjevima potrošača u pogledu količina, kvalitete, cijene i asortimana proizvoda i usluga ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije - vrste i oblici Kriteriji za podjelu: 1. Pojavnost i broj posrednika: => izravni i neizravni (dugi i kratki) kanali 2. Vrsta potrošnje i roba i usluga: => kanali robe krajnje potrošnje, kanali roba industrijske potrošnje i kanali usluga (turističkih, putovanja, zdravlja, obrazovanja…) 3. Veličina područja (tržišta): => tuzemni i međunarodni kanali 4. Legalnost tržišta i pravni odnos: => legalni i ilegalni kanali 5. Način provođenja transakcija vezanih uz robu i sudionike (narudžbi, plaćanja, praćenja, obrade, pohrane, razmjene i komunikacije) => Offline i Online kanali 6. Kombinacije kanala: => mješoviti (višekanalni sustavi) sustavi distribucije; obuhvaćaju više kanala ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Izravni i neizravni kanali distribucije Izravni (neposredni) kanali distribucije: neposredna prodaja roba i usluga od strane proizvođača potrošaču: Primjeri: • Prodaja proizvoda unutar tvorničke prodavaonice (rijetko) • Prodaja poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom gospodarstvu • Prodaja zdravstvenih usluga (privatna liječnička praksa, stomatološke usluge, • Pravne usluge kod odvjetnika • Ugostiteljske usluge • Usluge državnih institucija…. . ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Izravni kanali distribucije- način provođenja ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Izravni i neizravni kanali distribucije Neizravni (posredni) kanali distribucije – osim proizvođača i potrošača imaju jednog ili više posrednika (kratki i dugi kanali ovisno o broju posrednika) Posrednici: -Trgovine na malo -Trgovine na veliko -Distribucijski centri -Trgovački predstavnici i trgovački zastupnici -Brokeri (npr. na burzama roba) -Specijalizirani posrednici za robe i usluge (npr. turističke agencije, agencije za promet nekretnina i sl. ) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Broj i vrsta posrednika ovisit će o: - Lokaciji proizvođača i potrošača (posebno u međunarodnoj trgovini) - Vrsti proizvoda i usluga (posebno kod specijaliziranih proizvoda npr. tehničkih)
Kanali distribucije roba krajnje potrošnje Neposredna distribucija Proizvođač B C D Trgovina na veliko Opcionalno: cash and cary Trgovina na malo Distribucijski centri Trgovina na malo Specijalizirani distributeri Trgovina na malo E F C 1 Trgovina na malo Potrošač A Trgovina na malo Brokeri ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Prilagođeno prema: Šamanović, J. : Prodaja, distribucija logistika, Ekonomski fakultet Split, 2009, str. 121
Kanali distribucije roba krajnje potrošnje A) Izravni (neposredni) kanal distribucije – proizvođač isporučuje neposredno kupcu; kupoprodajni odnos se ostvaruje neposredno a narudžba i plaćanje mogu se obaviti putem interneta, kataloga, oglasa i sl. Prijevoz robe obavlja sam kupac, proizvođač ili nezavisni prijevoznik B) Posrednik je maloprodajna trgovina, koja rješava problem dobave i preuzima vlasništvo nad robom do momenta kupnje od strane krajnjeg potrošača isključivo na mjestu prodaje gdje se obavljaju izbor i financijske transakcije. Krajnji kupac nema kontakt s proizvođačem C) Uz maloprodaju pojavljuje se veleprodajna trgovina kao posrednik (Primjer: VELPRO). U slučaju C 1 veletrgovina snabdijeva neke krajnje (velike) potrošače (građevinske tvrtke, hoteli, bolnice, druga poduzeća). Poseban oblik su cash & cary veleprodajne trgovine koje sklapaju ugovore s maloprodajnim trgovinama koje preuzimaju robu nakon plaćanja. Primjer: Metro cash and cary) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije roba krajnje potrošnje D) Distribucijske centre kao posrednike organiziraju proizvođači ili koncerni na posebnim lokacijama i u pravilu distribuiraju robu maloprodajnim trgovinama ili velikim potrošačima s posebnim ugovorima (Primjer: Logističko Distribucijski Centar Agrokora u Zagrebu i LDC u Dugopolju, Distribucijski centri Podravke) E) Specijalizirani distributeri javljaju se kao posrednici u prodaji posebnih vrsta roba (automobili i rezervni dijelovi, građevinski materijal, kućanski aparati, neki prehrambeni proizvodi (pr. pekarski kvasac i poboljšivači pekarskih proizvoda) F) Brokeri – posrednici pri sklapanju kupoprodajnih ugovora – specijalisti za određenu vrstu roba; osim posredničke uloge između proizvođača i kupca mogu osiguravati i prijevoz, skladištenje i druge aktivnosti. Prvenstveno je informacijskodokumentacijski servis. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije roba industrijske potrošnje Distributer industrijskih proizvoda Predstavnik proizvođača Prodajno predstavništvo Industrijski kupac Proizvođač Neposredni odnosi proizvođača i kupaca Predstavnik proizvođača – pojedinac ili tvrtka koja ima ugovor s proizvođačem: zadužen je za pronalaženje kupaca, posreduje u naručivanju, predstavlja robu potrošačima savjetodavnu ulogu i rješava reklamacije Prodajno predstavništvo – organizira proizvođač (u pravilu u drugim državama ili regijama). Zaduženo je za marketinške aktivnosti proizvođača i pronalaženje posrednika ili ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 industrijskih kupaca.
Specijalizirani distribucijski sustavi za energiju – primjer distribucija plina u Hrvatskoj ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Izvor: HEP Plin, 2016
Kanali distribucije za usluge Najčešće usluge za koje se izgrađuju specijalizirani kanali distribucije su: - informacijsko-komunikacijske usluge (audio i audio vizualne informacije i sadržaji, internetske usluge, komunikacijske usluge za prijenos multimedijalnih sadržaja, telefonija, podatci i softverska rješenja – (Računalstvo u oblaku – Infrastruktura kao usluga, Softver kao usluga, Platforma kao usluga, Podatci kao usluga) - Obrazovne usluge (na mjestu davatelja usluga i putem sustava za online učenje) - Bankarske usluge (usluge bankarstva u banci, na bankomatima, internetske bankarske usluge) - Zdravstvene usluge (usluga na mjestu davatelja usluga, usluga kod potrošača) - Turističke usluge (a) neposredno traženje i ugovaranje te korištenje i plaćanje usluge kod proizvođača usluge, b) korištenje posrednika u kupoprodaji usluge (npr. turističke agencije), c) korištenje više posrednika kao što su turoperatori i turistička agencija ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Primjeri kanala za distribuciju usluga • Distribucija usluga interneta, elektorničke pošte, digitalne televizije, radio programa i mobilnih usluga (T-com, VIP, Tele 2…) • Usluge računalstva u oblaku: Microsoft: Outlook mail, Onedrive, Office 365, web hosting; novi domaći proizvođači vlastitih usluga i ponuđači usluga trećih strana • Bankarske usluge: • klasične bankarske usluge na šalterima u bankama (ugovaranje štednje, kredita, uplata i isplata novca) • Bankomati – dobivanje informacija o stanu računa i isplata novca • E-bankarstvo – provođenje financijskih transakcija posredstvom web aplikacija na fiksnim i mobilnim uređajima korisnika s pristupom internetu. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Izvor: HEP Plin, 2016
Primjeri kanala za distribuciju usluga Zdravstvene usluge • Klasični način: u ambulantama, domovima zdravlja i bolnicama: redovi čekanja na uslugu, davanje usluge, stvaranje i izdavanje dokumentacije, recepti za terapije i podizanje lijekova u ljekarnama (posebne karakteristike bolničkih ljekarni) • e-zdravstvo: novi informacijski i dokumentacijski sustav i novi sustav komunikacija za ugovaranje i evidenciju zdravstvene usluge • e-recept: novi način obavještavanja sustava ljekarni o izdavanju lijeka pojeidnom pacijentu i mogućnost njegova podizanja u nacionalnom susutavu ljekarni • Tele medicina – upotreba web mobilnih aplikacija za jednostavne dijagnostike i kontrole te pružanja zdravstvene usluge na mjestu potrošača i slanje podataka u liječničku ordinaciju ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Primjeri kanala za distribuciju usluga Turističke usluge (usluge smještaja, putovanja, događaja, hrane, doživljaja…) • Neposredno dogovaranje (naručivanje) usluge između potrošača i proizvođača – suočeno s rizikom ispunjenja kad treba; suvremeni oblik putem interneta odnosno web portala davatelja usluge. • Ugovaranje putem posrednika – turističkih agencija koje imaju ugovore s davateljima usluga; prijevoz organizira sam kupac ili angažirani prijevoznik. • Ugovaranje putem turoperatora (između davatelja usluga i turoperatora često na specijaliziranim sajmovima) – agencijske organizacije koje rezerviraju usluge, organiziraju i neposredno realiziraju putovanja. • Informacijski intermedijari – predstavljaju ponude proizvođača na svojim web stranicama koje služe kao digitalni katalozi s jedne strane i web trgovine s druge strane (Primjer: Booking. com i ostali). Potrošač plaća uslugu proizvođaču. Proizvođač i intermedijar ugovaraju svoje odnose na poseban način. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije za usluge Primjeri: Navedite sudionike i načine uspostave odnosa između davatelja i primatelja usluga u a) Kanalima distribucije za usluge interneta, TV-a i telefonije b) Usluga taksi službe: a) Preko „registriranih” poduzeća b) Preko UBERA Najnovije: Naručivanje hrane putem Facebook-a; Facebook sklopio ugovor s nekoliko velikih (Pappa John’s, Five Guys, Chipotle Mexican Grill, Jack in the Box) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije u međunarodnom prometu roba i usluga • Načelno su slični po vrsti ali u pravilu različiti po broju sudionika kao u tuzemnom prometu uz pojavu dva sudionika: • Carinske službe koja ovisno o vrsti roba i zemlji porijekla • Evidentira • Carini • Špeditera koji priprema proceduru za carinsku službu i druge sudionike, organizira ili daje prijevozničke usluge ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije u međunarodnom prometu roba i usluga Domaći proizvođač Zemlja uvoza Domaći posrednik (veletrgovac, broker) Inostrani veletrgovac, broker, agent ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Inostrani maloprodavači Finalni potrošači Domaća (nacionalna) proizvodnja i tržište
Kanali distribucije u međunarodnom prometu Mali obujam razmjene: posredstvom roba i usluga prvenstveno domaćeg ali i stranog veletrgovca Izbor kanala distribucije ovisi o: - Količini i vrsti roba - Visini troškova distribucije - Udaljenosti proizvođača i potrošača - Zakonskoj regulativi zemlje uvoznika - Karakteristikama tržišta (običaji i trgovinska praksa) Veliki obujam razmjene: posredstvom predstavništva u inostranstvu ili direktno s maloprodavačima Visoki troškovi za proizvođača zahtjevaju specijaliziranog posrednika s nižim troškovima Veće udaljenosti u pravilu zahtijevaju više posrednika Svaka zakonska regulativa podrazumijeva veći broj posrednika Nepisane politike i trgovinski običaji pojedinih zemalja podrazumijevaju više posrednika (pr. Japan podupire veći broj posrednika – maloprodavača) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Kanali distribucije u međunarodnom prometu roba i usluga Distribucija inostranih roba u Hrvatskoj - Do 90 -ih: veliki generalni uvoznici i veletrgovci kao i trgovine maloprodaje u vlasništvu su države i navedenim redom ide distribucija - Rane 90 -e: uvođenje tržišne ekonomije, nestanak veletrgovinskih posrednika, transformacija velikih i malih trgovaca u privatne trgovine bez solidne logističke podrške - Pojava stranih trgovačkih lanaca koji organiziraju distribuciju iz matičnih kuća u inostranstvu, postaju veleprodajni centri i velike maloprodajne trgovine. Organiziraju domaće proizvođače i vrše snažan pritisak na njihove cijene - Danas: inostrani trgovački lanci su zauzeli trgovačka područja, stasavaju domaći proizvođači i posrednici (Konzum, Plodine, NTL, Pevec) i nastoje konkurirati inostranima. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Legalni i ilegalni kanali distribucije Legalni kanali distribucije • Svi kanali distribucije u kojima su sudionici poznati a njihovi odnosi regulirani zakonskim aktima i poslovnim politikama sudionika. Odnosi i transakcije su transparentni kao i svi ključni podatci o robama i uslugama. • Ilegalni kanali distribucije roba i usluga • Ilegalni proizvođači: • U ilegalnoj proizvodnji, distribuciji i korištenju uvijek se javlja veći broj posrednika koji dobro • Kradljivci autorskih prava poznaju lokalna tržišta i kojima je svrha što bolje • Ilegalni proizvođači lijekova • Ilegalni proizvođači narkotika zametnuti trag robe, novca, dokumenata i • Kradljivci roba informacija. Njihovo otkrivanje i suzbijanje zahtjeva skup, Ilegalni distributeri i njihovi kanali: naporan i dugotrajan angažman otkrivanja i • U potpunosti su netransparentni • Financijske transakcije isključivo u fizičkom novcu pravnog sankcioniranja. • Ilegalni korisnici ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Offline i Online kanali distribucije podataka vezanih uz robe i usluge Fizička distribucija roba podrazumijeva stvaranje i razmjenu velikog broja podataka vezanih uz sudionike, robu, transakcije. Podatci se nalaze na robi, ambalaži, prijevoznim sredstvima, dokumentima (standardiziranim i nestandardiziranim), elektroničkim nositeljima i uređajima. Način stvaranja, obrade, razmjene, komunikacije, manipulacije i pohrane određuje kanale: Offline – podatci se kod pojedinih sudionika prikupljaju i obrađuju na mjestima pojedinih sudionika i naknadno razmjenjuju s robom ili nakon provedene transakcije (često na papirnim nositeljima) Online – podatci se prevode u digitalizirani oblik (odgovarajućeg formata), obrađuju i razmjenjuju posredstvom specijaliziranih programa i računalnih mreža ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Offline i Online kanali distribucije- karakteristike Offline Karakteristika Informacijska transparentnost Teško usporedive cijene Svojstva proizvoda provjeriva na licu mjesta Identifikacija sudionika na temelju papirnih dokumenata Osobni odnosi Komunikacija 1: 1 i 1: n Direktna interakcija Ograničeno tržište i konkurencija Visoki troškovi osoblja i infrastrukture Spora promjena cijena i troškovno zahtjevna - Cijena - Proizvoda - Sudionika Interakcije Odnosi Komunikacija Posrednici Lokacija Struktura troškova Operativni Trooškovi dostave Izvor troškova ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Online Vidljivost cijena konkurenata Provjera svojstava na temelju senzornih elemenata Podatci o sudionicima vidljivi svima i odmah Anonimna – neizvjesna Komunikacija 1: 1 i n: m Sudjelovanje više logističkih sustava; ključno je povjerenje Široko tržište i međunarodni konkurenti Niže ulazne barijere Vidljivi troškovi i moraju biti uračunati u uslugu Jednostavna i jeftina promjena cijena i laka prilagodba za pojedinog kupca Izvor: M. Trenz, Multichannel Commerce, Progress in IS, Springer International Publishing Switzerland 2015
Čimbenici izbora kanala distribucije (1) 1. Strateška opredjeljenja proizvođača i posrednika a) Intenzivna distribucija prema velikom broju posrednika (primarno maloprodajnim trgovinama). Primjer: napitci i čokolade i drugi prehrambeni proizvodi) b) Selektivna distribucija – distribucija prema ograničenom broju posrednika određenih karakteristika (primjer: odjeća) c) Ekskluzivna distribucija: distribucija preko vrlo ograničenog broja posrednika (primjer: automobili određene marke, namještaj) 2. Poslovni ciljevi i operativni procesi sudionika a) b) c) d) Brza i trajna dostupnost proizvoda i usluge na svakom mjestu Prag kvalitete roba i usluga ispod kojeg se ne može isporučiti usluga Troškovi distributivnih aktivnosti moraju se minimizirati Poslovne karakteristike proizvođača u pogledu financijskih i organizacijskih sposobnosti ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Čimbenici izbora kanala distribucije (2) 3. Poslovne karakteristike proizvođača a) Mali proizvođač s malim asortimanom – nužno mora imati posrednika u distribuciji b) Veliki proizvođač i veći asortiman; brend – vlastita maloprodaja (odjeća – Varteks; sportska odjeća i obuća, sportski rekviziti (Adidas, Nike…) c) Veliki proizvođač velik asortiman; vlastiti distributibvni centri, dobar odnos s maloprodajom (Primjer: Podravka) 4. Poslovne karakteristike posrednika a. Snaga i reputacija posrednika (broj i karakteristike maloprodajnih mjesta. Primjer: Lesnina u trgovini namještajem; Kaufland, Lidl, Spar u trgovini prehrambenim proizvodima b. Internacionalizacija poslovanja ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Čimbenici izbora kanala distribucije (3) 5. Zahtjevi i karakteristike potrošača a) Koncentracija potrošača i veličina geografskog područja b) Lojalnost u kupnji c) Navike u kupnji (učestalost kupnje i količine) i kulturološke karakteristike 6. Karakteristike proizvoda a) Prehrambeni proizvodi (ako su lako kvarljivi) traže što kraći put distribucije i posebne uvjete prodaje b) Vrijednost proizvoda (dragocjenosti, nakit i sl. nasuprot pojedinačnih proizvoda male vrijednosti) c) Veličina nabavki proizvoda (velike količine u pravilu smanjuju broj posrednika), d) Tehničke karakteristike (skupa tehnička roba sa što manje posrednika uz osiguranje servisnih usluga) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Udruživanja u kanalima distribucije i višekanalni sustavi distribucije Horizontalno udruživanje (zajedničko investiranje, preuzimanje i spajanje) među sudionicima u distribucijskom lancu: Proizvođači i proizvođači te trgovina i trgovina za proširenje asortimana i plasman određenih proizvoda na specifična tržišta – ista razina poslovanja a često i upravljačka struktura (Primjer: HP kupio Compaq; Interspar povezan vlasnički s Kauflandom, preuzeo i Billu) Vertikalno udruživanje – Udruživanje proizvođača i posrednika u jedinstvene opskrbne lance i mreže koji međusobno konkuriraju na određenim tržištima. U njima može dominirati proizvođač, veletrgovac ili maloprodavač ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Udruživanja u kanalima distribucije i višekanalni sustavi distribucije Višekanalni distribucijski sustavi Jedan sudionik odabire više kanala distribucije: • Proizvođač prema veleprodaji ili LDC-u • Proizvođač prema maloprodaji • Veletrgovac prema drugom veletrgovcu i prema maloprodavaču • Broker prema veletrgovcu i prema maloprodavaču i druge kombinacije uključujući različite informacijske brokere i druge organizacije ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE Distribucijski sustavi – podatkovno intenzivni sustavi ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Distribucijski sustavi su podatkovno intenzivni sustavi U distribucijskim sustavima se: - Stvara ogroman broj podataka koji identificiraju proizvode, sudionike i njihove odnose, procese i događaje, lokacije i dokumente - Prikuplja velik broj podataka kako iz okruženja tako i iz distribucijskih procesa - Obrađuje velik broj podataka koji se pretvaraju u informacije za odlučivanje na operativnim, taktičkim i strateškim razinama - Pohranjuje ogroman broj podataka privremeno, povremeno i trajno - Dijeli velik broj podataka među sudionicima u distribuciji - Provode brojne komunikaciju među sudionicima - Koristi velik broj podataka za provođenje aktivnosti pojedinih sudionika ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Važnost i uloga informacijsko-komunikacijskih tehnologija Načelna uloga informacijskih tehnologija u distribuciji: • Povećanje produktivnosti svih procesa u distribuciji roba i usluga kroz skraćenje vremena izvođenja uz istovremeno smanjenje napora • Smanjenje troškova distribucije i bolje iskorištenje kapaciteta svih sudionika • Povećanje dostupnosti roba i usluga na vrlo udaljenim tržištima • Povećanje točnosti i pouzdanosti u naručivanju, manipulaciji i isporučivanju roba i usluga • Smanjenje pogrešaka u izvođenju svih procesa u distribuciji • Povećanje vidljivosti informacijskih sadržaja vezanih uz robu i uslugu, sudionike i njihove aktivnosti • Olakšavanje financijskih transakcija vezanih uz distribuciju • Olakšavanje i ubrzavanje komunikacije među sudionicima u distribuciji ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Problemi s ICT sustavima u distribuciji Za stvaranje, prikupljanje, obradu, pohranu, dijeljenje, komunikaciju i korištenje podataka i informacija koriste se: • Različiti tehnološki sustavi (hardverska rješenja) • Različiti softverski sustavi (programska rješenja) • Različite platforme kao što su operacijski sustavi koji povezuju hardversko-softverska rješenja • Različiti jezici i alati za stvaranje programskih rješenja - softvera ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Problemi s podatcima i načini njihovog rješavanja Podatci o proizvodima, uslugama, sudionicima, procesima i aktivnostima u distribuciji: • Su brojni, brzo se umnožavaju, • U različitim formatima (znakovnim– s različitim alfabetom, brojčanim, slikovnim…) • Mogu opisivati različite atribute proizvoda, usluga, sudionika, događaja i procesa • Tehnologije za njihovo stvaranje, prikupljanje, obradu, pohranu i distribuciju su različite i često neusklađene • Zakonodavni okviri različitih država i regija zahtijevaju različite podatke za pojedine robe, usluge, sudionike i procese ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Opća rješenja za probleme s ICT i podatcima u distribuciji Rješenja za navedene probleme: - Osmisliti i dogovoriti (standardizirati) tehnološke sustave kojima će se prikupljanje, obrada, pohrana, dijeljenje i komunikacija izvesti na prihvatljiv način za većinu i da se mogu koristiti međusobno (interoperabilnost) - Načini za rješavanje moraju biti efektivni, moraju osigurati visoku produktivnost izvođenja svih procesa - Moraju dati svim sudionicima dovoljan broj podataka u formatima i oblicima koji su za njih prihvatljivi i čitljivi - Moraju davati točne, pouzdane i sigurne podatke ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Problemi s podatcima i načini njihovog rješavanja Ideja: na najširoj mogućoj - svjetskoj razini dogovoriti, uskladiti i usvojiti modele i metode, tehnološka rješenja, podatkovne skupove, način njihova prikazivanja, prikupljanja i obrade, formate i načine prijenosa, sustave za označavanje kako bi ih svi sudionici u distribucijskim i s njima povezanim sustavima mogli efikasno koristiti u neko dogledno vrijeme Rješenje: standardizacija Aktualna rješenja: GLOBAL STANDARDS 1 ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 - Globalni standardi 1 daju zajednički jezik za identifikaciju, obuhvat, dijeljenje i upotrebu ključnih podatka koji će biti dostupni, točni i laki za razumijevanje. - Obuhvaćaju standarde za: 1. Identifikaciju 2. Reprezentiranje, obuhvat i prikupljanje 3. Dijeljenje 4. Upotrebu podatka u distribucijskim sustavima Korisni linkovi: -https: //www. gs 1 hr. org/hr/gs 1 -croatia/sto-je-gs 1 -https: //youtu. be/Ns 5 ar 3 nu 4 Pc https: //www. youtube. com/watch? v=Qo 47 XGf_r. ZQ https: //www. youtube. com/watch? v=xu 1 WSTMJ-Bg ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Koga i što treba identificirati ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – Identifikacija ID ključ Koristi se za identifikaciju Primjer Global Trade Item Number (GTIN) Proizvodi i usluge Konzerva, čokolada. Global Location Number (GLN) Tvrtka i njezina fizička lokacija i/ili sublokacije podružnica Kompanije, skladišta, tvornice, prodavaonice Serial Shipping Container Code (SSCC) Logistička jedinica Jedinicie na paleti, tovarnim mrežnim sanducima, paketima Global Returnable Asset Identifier (GRAI) Povratna sredstva Palete, sanduci, velike torbe Global Document Type Identifier (GDTI) Dokumenti Carinski dokumenti, narudžbe, fakture, dokumenti o isporuci, tovarni listovi Global Identification Number for Consignment (GINC) Logističke jedinice isporučene zajedno u pomorskim kontejnerima Pošiljke Global Shipment Identification Number Isporuke (GSIN) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Logističke jedinice isporučene zajedno kupcu
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – Identifikacija ID ključ Koristi se identifikaciju Primjer Global Coupon Number (GCN) Kuponi Kartice lojalnosti ili posebno otiskani kuponi s ident. oznakom za iskorištavanje popusta Component/Part Identifier (CPID) Komponente i dijelovi … Korisni link: https: //www. gs 1. org/standards#identify ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 Automobilski dijelovi i komponente
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija obuhvat i preuzimanje podataka • Standardi za reprezentaciju podataka (GS 1 barkodovi i GS 1 EPC global) • Identifikacijski brojevi se mogu, između ostalog, prikazati u barkod simbolima, kako bi omogućili elektroničko očitavanje na prodajnome mjestu, kod prihvata u skladištima ili na bilo kojem drugom mjestu gdje poslovni proces zahtijeva. Ovi se identifikacijski brojevi također koriste u elektroničkoj razmjeni podataka - EDI porukama, kako bi se ubrzala komunikacija i poboljšala točnost (https: //www. gs 1 hr. org/) • Popis vrsta, prikaza, numeričkih oznaka, strukture podataka, primjene i tipičnih primjera može se pronaći na: https: //www. gs 1 hr. org/. protect/file/20161230 e 03 fdb 86/ok_gs 1_barkod_chart_lektorirano_05902 f 4481 bc 83 ebe 834. pdf ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija obuhvat i preuzimanje podataka Izvor: https: //www. gs 1. org/) Kako funkcioniraju bar kododvi u praksi: https: //www. youtube. com/watch? v=V 4 SOIUh. K 4 tg https: //www. youtube. com/watch? v=Qo 47 XGf_r. ZQ ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija i preuzimanje podataka Kako funkcionira crtični kod: • CRTIČNI KOD - barkod, crtični kod, prugasti kod, linijski kod, paličasti kod, štapičasti kod, zebrasti kod, daskasti kod, EAN kod, GS 1 kod. . - skup strojno (korištenjem optoelektroničkih uređaja) čitljivih simbologija za pisanje poruka. Poruke čitljive ljudima mogu biti zapisane različitim slovnim simbologijama (latinica, gotica, ćirilica. . . ), brojčanim simbologijama (arapske, rimske. . . ). Kad govorimo o crtičnom kodu, govorimo o simbologiji. Crtični kodovi mogu biti jednodimenzionalni (npr. Code 39, Codabar, 2/5 interleaved, Code 128, EAN, UPC. . . ) ili dvodimenzionalni (PDF-417, Aztec, QR, Data. Matrix, Maxi. Code. . . ). Moguće su i kombinacije (tzv. stackirani kodovi). ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: principi funkcioniranja crtičnog koda Ideja: svaki broj prikazati kao kombinaciju od 7 bijelih i crnih linija. Takvu grafičku oznaku pročitati skenerom koji bijelu i crnu liniju pretvara u binarne znamenke koje se pomoću softverskog rješenja na računalu pretvaraju decimalni broj i znak Broj (znak) se identificira u bazi u kojoj predstavlja atribut proizvoda. Skener bar koda usmjerava lasersku zraku na označeno mjesto bar koda. Reflektirana zraka ima drugačija svojstva ako je odbijena od crne ili ako je odbijena od bijele trake. Softverskim se rješenjem signali pretvaraju u kombinaciju binarnih znamenaka a ove u dekadsku znamenku. Woodford, Chris. (2008/2012) Barcodes and barcode scanners. Retrieved from http: //www. explainthatstuff. com/barcodescanners. html. [Accessed (29. 10. 2017) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija i preuzimanje podataka Kako funkcionira štapićasti kod: primjer za GTIN • https: //youtu. be/U 4 Bp. W 1 w 3 ZZg Identifikacijska šifra mora biti jedinstvena (engl. unique), što znači da svaki proizvod na globalnom tržištu mora biti označen jedinstvenom identifikacijskom šifrom (ne smije postojati neki drugi proizvod s istom šifrom). Upravo GS 1 sustav (stari naziv EAN/UCC sustav) omogućuje navedene uvjete, od sadržaja šifre, njezinog numeričkog formata preko simbologije (EAN, UPC) do definicije preporučljivih fizičkih dimenzija i položaja na ambalaži. Osim simbologije crtičnog koda, za realizaciju zapisa GTIN-a može se upotrijebiti i RFID tag (engl. Radio Frequency IDentification). ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija i preuzimanje podataka Što je i kako funkconira RFID • RFID (engl. Radio Frequency IDentification) - radiofrekvencijska identifikacija je tehnologija koja upotrebljava svojstva interakcije označenog objekta u elektromagnetskom ili elektrostatičkom polju određene frekvencije. Pritom detektor emitira radiofrekvencijske (RF) valove na jednoj ili više frekvencija, a "tag" (transponder) ili oznaka na objektu "odaziva" se slanjem informacije pohranjene u sebi. Tagovi mogu biti pasivni (mogu se samo čitati) ili aktivni (može ih se očitavati, ali i zapisivati u njih). ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija i preuzimanje podataka RFID: princip i tehnologija Memorijski bankovi na RFID tagu sadrže kombinacije 0 i 1 koje se dekodiraju pomoću softvera i odnose se na određene sadržaje: - Zaglavlje: daje opis RFID taga kao URI i shemu numeracije - Po shemi za EPC prema GS 1 standardu ostale oznake odnose se na proizvod, proizvođača, logističke jedinice, filtere, kontrole ispravnosti prijenosa i drugo. Prilagođeno prema: M. Kaur, M. Sandhu, N. Mohan and P. S. Sandhu: RFID Technology Principles, Advantages, Limitations & Its Applications, International Journal of Computer and Electrical Engineering, Vol. 3, No. 1, February, 2011, 1793 -8163 ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – reprezentacija i preuzimanje podataka Što je i kako funkconira RFID: primjer ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka EDI - Electronic Data Interchange - elektronička razmjena podataka • EDI je prijenos strukturiranih podataka prema dogovorenim standardima od jedne kompjutorske aplikacije do druge, elektroničkim putem i uz minimalnu intervenciju. • EDI trgovačkim partnerima pruža djelotvoran poslovni alat za automatski, izravni prijenos trgovinskih podataka između računalnih sustava tvrtki. • EDI omogućuje automatski prijenos poslovnih podataka izravno iz jedne kompjutorske aplikacije do druge. Tvrtke se ne moraju brinuti zbog nekompatibilne informatičke infrastrukture. Upotrebom EDI standarda, npr. EANCOM-a, podaci se mogu brzo, djelotvorno i točno izmjenjivati ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka KORISNI LINKOVI https: //www. youtube. com/watch? v=d 1 wo. Sa. NSn. Zc https: //www. youtube. com/watch? v=es 9 b. EJbm. GMQ ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka • Što je EDIFACT/EANCOM • EDIFACT - standardizirani jezik poslovnih partnera u razmjeni komercijalnih poruka pod okriljem Ujedinjenih naroda. Razvijen je standard pod imenom UN/EDIFACT (United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport). • EANCOM® je detaljna uputa za primjenu UN/EDIFACT standardnih poruka. Obuhvaća 45 poruka s jasnim definicijama i objašnjenjima o tome kako koristiti podatkovna polja i na taj način trgovačkim partnerima omogućiti razmjenu poslovnih dokumenata na jednostavan, točan i ekonomičan način. • Razmjena EDIFACT/EANCOM poruka dugo je zahtijevala posebnu mrežnu infrastrukturu (VAN - Value Added Network) koja je svojevremeno bila iznimno skupa i zahtijevala posebne davatelje mrežne usluge (providere). To je razlog zašto su do sada samo najveće tvrtke ulagale u takvu infrastrukturu. • Poruke se šalju kao zasebne datoteke FTP protokolom: podatci u datotekama pune se i preuzimaju iz informacijskog sustava poduzeća iz datoteka koje sadrže podatke o provedenim transakcijama (prijem, fakturiranje, narudžba i slično) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka XML jezik za razmjenu podataka - akronim za e. Xtensible Markup Language - metoda za strukturiranje kompleksnih podataka: - razvijen za razmjenu informacija, - razdvaja podatke od sadržaja, - jednostavno dohvatljiv, - omogućuje nove web-aplikacije. - po preporukama W 3 C - čitljivo i strojevima i ljudima - podskup SGML-a (Standard Generalized Markup Language) - metajezika ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 https: //www. gs 1. org/how-gs 1 -xml-works
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka Poruka se kreira uz korištenje podataka iz ERP (Enterprise Resourse Planning sustava koji je kompleksni sveobuhvatni informacijski sustav poslovne organizacije). Struktura i sadržaj poruke definira se u GS 1 XML standardu (koji se objavljuje kao XML shema; sheme se koriste za validaciju poruke prije slanja putem interneta i provjeravaju kod primatelja prije nego što se prihvate) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka Sudionici u elektroničkoj razmjeni podataka kontinuirano proizvode podatke o novim proizvodima i uslugama. Za brzu, efektivnu i točnu razmjenu podataka svi sudionici u razmjeni moraju imati ažurirane podatke kako bi se prijenos i transakcije mogle izvesti bez pogrešaka. Sudionici koriste GS 1 Global Data Synchronisation Network® (GDSN®) preko koje sinhroniziraju automatizmom podatke koji se razmjenjuju ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18 https: //www. gs 1. org/how-gdsn-works
ICT U DISTRIBUCIJI – GLOBALNI STANDARDI 1 – dijeljenje i razmjena podataka MREŽE PODATAKA ONS- GS 1’s je usluga koja koristi DNS za interpretaciju podataka o GS 1 Identifikacijskom ključu. Ključ se uzima kao ulazni podatak i vraća vanjsku adresu (URL) na kojoj se nalazi usluga za identifikaciju ključa. GEPIR: Global Electronic Party Information Registry GEPIR je jedinstvena internetska usluga koja daje pristup bazi podataka članova GS 1 i podataka o njihovim ključevima. Na taj način npr. član GS 1 Hrvatske ima uvid u sve ključeve koje koriste drugi članovi GS 1 i može ih koristiti za prepoznavanje proizvoda i njihovu ponovno interno označavanje GLN (Global Location Network) usluga GLN omogućava uslugu provjere točnosti podataka o adresi pojedinih tvrtki u opskrbnom lancu. To je globalna usluga koja omogućava pristup na jednoj točki bazi podataka o proizvođačima, što omogućava isporuku na pravo mjesto, što omogućava smanjenje zakašnjenja i eliminira penalizacije zbog krive isporuke ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: Primjena standarda GS 1 SLJEDIVOST Sigurnost hrane, praćenje proizvoda i povlačenje ili opoziv proizvoda u središtu je interesa regulatornih tijela i prehrambene industrije diljem svijeta U proizvodnim tvrtkama stalna je potreba za preciznim odgovorima na pitanja poput: Sadrži li isporuka sve što je naručeno? Je li preglednost kretanja robe dovoljna da se optimizira njezino kretanje kroz opskrbni lanac? Jesu li raspoložive sve informacije potrebne u slučaju opoziva ili povlačenja proizvoda? S druge strane, za vrijeme kupovine i u vlastitom domu potrošači žele znati je li hrana koju kupuju ili konzumiraju sigurna te sadrži li upravo one sastojke koji su deklarirani na pakiranju. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: Primjena standarda GS 1 SLJEDIVOST https: //www. gs 1 hr. org/hr/gs 1 -standardi/primjena/sljedivost ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: Primjena standarda GS 1 Internet STVARI (Internet Objekata) (eng. Internet of Things – Io. T) Io. T predstavlja putem internetskih protokola povezane uređaje, objekte i stvari koje mogu biti povezane sa fizičkim okruženjem Nastao je kao posljedica • Očekivanja organizacijskih sustava i potrošača da će sve stvari na neki način biti povezane • Rastućih mogućnosti i niskih troškova mikrokontrolera i komunikacijskih tehnologija • Širenja tehnologija računarstva u oblaku (Infrastrukture kao usluge (Iaa. S), platforme kao usluge (Paa. S), softvera kao usluge (Saa. S), podataka kao usluge (Daa. S) (https: //www. gs 1. org/standards/internet-ofthings) GS 1 standardi za kodiranje putem barkoda i RFID za identifikaciju objekata, sredstava, lokacija itd. kao i standarda za dijeljenje i razmjenu podataka te automatiziranih sustava obuhvata omogućuju interoperabilne, transparentne i povjerljive podatke te njihovo dijeljenje i upotrebu. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: Primjena standarda GS 1 Internet STVARI (Internet Objekata) (eng. Internet of Things – Io. T) Io. T danas uključuje različita polja tehnologija i procesa: Senzorske tehnologije, mrežne tehnologije, softverska rješenja za obradu, čvorove mreža posebnih namjena, RFID, Bluetooth, programabilne sustave, telekomunikacijske sustave i aplikacijske servise ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u maloprodajnoj trgovini - počeci Tehnologija: POS kasa Brojač kupaca ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u maloprodajnoj trgovini – pojava internetskih tehnologija Internet tehnologije: Kako povezati trgovinu ii njezine procese s procesima dobavljača i kupaca ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u maloprodajnoj trgovini – pojava internetskih tehnologija • Digitalne oznake na interaktivnim panoima • Pultovi s digitalnim pločama • Kupac s i. Pad ili pametnim telefonom • RFID antena i ručno računalo • Wi. Fi za kupce • Pristupne točke • Identifikacija • Prikupljanje • Dijeljenje Po GS 1 standardima ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Internet of Things referentni model Key aspects of Model • Data Volume • Data Type • Data Relevance • Interpretation • Action
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – sustavi označavanja: Primjena standarda GS 1 Internet STVARI (Internet Objekata) (eng. Internet of Things – Io. T) Izvor: M. C. O'Connor, K. Silay, K. Snead, P. Javick: Internet of Things (Io. T) in the Retail Sector, GS 1 US, September 24, 2015 ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Ključni ICT sustavi u distribuciji ICT sustavi u: • Naručivanju i isporuci roba • B 2 C sustavi • B 2 B sustavi • Logističkim distributivnim sustavima • Skladištenju, manipulaciji, internom i eksternom transportu (IP Tracking Technologies, Geographic Positioning System (GPS), Optimum Route System • Trgovinskom poslovanju • Ubrzavanju tokova roba od izbora do plaćanja (Automated Distribution System) • Popunjavanju polica i ponuda robe (merchandizing) • Stvaranju infomediara (informacijskih posredničkih tvrtki) – Distribucijsko čvorište (Distribution hub) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba Situacije - Konačni potrošač (fizička osoba, client ) naručuje a proizvođač ili posrednik (trgovac) (business) isporučuje robu i/ili uslugu (koja je raspoloživa odmah ili treba biti proizvedena po zahtjevu) na temelju: • tiskanog kataloga ili digitalnog kataloga na web stranici proizvođača • tiskanog kataloga ili digitalnog kataloga na web stranici trgovca • digitalnog kataloga na web stranici virtualnog posrednika • Navedeni tip odnosa: business to client (B 2 C) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba Procesi i sudionici u naručivanju i isporuci roba (po narudžbi) neposredno od kupca proizvođaču (neovisno o upotrjebljenoj tehnologiji) ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima realizacije narudžbi – odnosi proizvođač potrošač (B 2 C) ICT na strani kupca • Web browser i internetska veza • Web mail • Sustav za praćenje toka ispunjenja narudžbe i praćenje isporuke (opcionalno) ICT na strani proizvođača • Web stranica proizvođača s web trgovinom i sustavom za bezgotovinsko plaćanje – front end • Informacijski sustav za obradu narudžbi – back end sustav • Informatizirani skladišni sustav ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – B 2 C 4 Procesi utovara, prijevoza i isporuke robe kupcu su fizički procesi Svi ostali procesi su informacijski procesi. Oni su za kupca „virtualni” odnosno vidljivi onoliko koliko to omogućuje korisničko sučelje na računalnoj tehnologiji kupca Izvor: prilagođeno prema: Woodford, Chris. (2008/2017) E-commerce. Retrieved from http: //www. explainthatstuff. com/ecommerce. html. [Accessed (20. 09. 2017)] ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba 1. Browser na računalu kupca sukladno upitu i web servisima pronalazi web poslužitelj na kojem se upravlja pregledom i naručivanjem roba (proizvođača ili trgovca) 2. Na web serveru pokreću se svi potrebni informacijski procesi nužni za postavljanje narudžbe do isporuke i potvrde prijema od strane kupca 3. Sustav za naručivanje je softversko rješenje kojim se pokreće upit prema bazi podataka proizvoda (baza je na računalu trgovca ili je kontinuirano update-irana na nekom poslužitelju). 4. Ako proizvod nije raspoloživ (u bazi je stanje 0) sustav za naručivanje može opcionalno pokrenuti zahtjev prema proizvođaču ili dobiti uvid u proizvodni plan i raspoloživost robe 5. Uz pretpostavku da je roba u bazi podataka raspoloživa, sustav za naručivanje na zahtjev kupca pokreće transakcijski sustav kojim upravlja firma za obradu kreditnih kartica a koja je povezana s bankom ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba 6. Na računalnom sustavu banke kupca provjerava se stanje računa klijenta i (ne)odobrava procedura plaćanja ovisno o stanju novca na računu i vrijednosti narudžbe 7. Transakcijski sustav može provoditi i druge dodatne provjere 8. Računalni sustav banke potvrđuje da li su sredstva na računu raspoloživa 9. Transakcijski sustav provodi autorizaciju transakcije nakon čega će (kroz neko vrijeme) novac biti prebačen na račun vlasnika robe (proizvođača ili kupca) u iznosu umanjenom za usluge plaćanja i transfera 10. Transakcijski sustav obavještava sustav za naručivanje da je transakcija provedena o čemu se obavijest šalje i na web server ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba 11. Sustav za naručivanje šalje zahtjev skladištu za isporukom sa svim potrebnim podatcima o robi i kupcu 12. U prijevozno sredstvo (to može biti sredstvo trećih strana) utovara se roba 13. Kada roba utovarena (otpremljena) informacija o tome šalje se s računalnog sustava skladišta kupcu 14. Kupac potvrđuje prijem robe i prihvaća robu. U prisutnosti prijevoznika ili naknadno vršit će kvalitativnu i kvantitativnu kontrolu i eventualno napraviti reklamaciju putem aplikacije na web serveru ili na drugi način ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – primjer: INSTAR computer center – klijentska strana Dovršetak narudžbe i pokretanje transakcijskog sustava Izbornik za pregled proizvoda (grupa proizvoda) Opis proizvoda s atributima iz baze podataka Pokretanje sustava za naručivanje ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – primjer: INSTAR computer center ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
ICT u procesima naručivanja i isporuke roba – Dodatna rješenja: Automatizirani distribucijski sustavi • Distribucijski sustavi za prijenos električne energije • Distribucijski sustavi za prijenos plina • Distribucijski sustavi za prijenos nafte i derivata ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
Teme seminarskih radova - Distribucija plina u RH i usporedba s drugim zemljama- tehnološka rješenja i upotreba ICT-a Distribucija vode u RH - tehnološka rješenja i upotreba ICT-a Distribucija vode u Njemačkoj Distribucija električne energije – upotreba ICT Online i Offline distribucija – Konzum Online i offline distribucija – Zara Online i offline distribucija – NTL Distribucijski sustavi poljoprivrednih proizvoda u RH (primjer: žitarice, voće, povrće…) Sljedivost proizvoda u distribuciji prehrambenih proizvoda Uloga posrednika u distribuciji proizvoda i usluga - primjer Crno jaje i ostali Farmaceutska industrija – distribucija Ilegalne distribucije, sudionici, način provođenja, koristi i štete – primjer ilegalne distribucije - Intelektualne svojine (softver, glazba, filmovi…) - Lijekova - Narkotika - Distribucija turističkih usluga i proizvoda – usporedna analiza booking. com, AIRBNB, - Primjeri distribucijskih sustava u opskrbi potrošačke elektronike – offline i online sustavi i njihove kombinacije – primjeri. ICT U KANALIMA DISTRIBUCIJE 2017/18
- Slides: 98