Informacijska pismenost Uinkovito planiranje klju je uspjenog pouavanja

Informacijska pismenost Učinkovito planiranje ključ je uspješnog poučavanja

Ciljevi: Sudionik izlaganja trebao bi na kraju izlaganja: – Uočiti i prihvatiti da današnji učenici imaju potrebu usvojiti kompetenciju “učiti kako učiti” kako bi se uspješno uključili u svijet rada, poduzetništva i demokratskog građanstva u informacijsko doba – Upoznati se (ili podsjetiti) s osnovnim sastavnicama informacijske pismenosti – Uočiti (ili se podsjetiti) prepreke za informacijsko opismenjavanje učitelja i učenika – Dobiti poticaj za osmišljavanje i provedbu informacijskog opismenjavanja učenika korištenjem školske knjižnice kao nastavnog sredstva unutar svog predmeta ili u suradnji s knjižničarom. Stranica 2

Sadržaj izlaganja: Izvori i metode učenja u informacijskom društvu Informacijska i druge pismenosti Elementi informacijske pismenosti Informacijska pismenost u NPi. P-u i NOK-u Prepreke za učinkovito informacijsko opismenjavanje Modeli informacijske pismenosti Zaključci Stranica 3

Zadatak Našli ste se u poziciji (dajte volji na maštu) u kojoj nikako ne smijete reći da ne znate što je informacijska pismenost, svakako morate napisati definiciju informacijske pismenosti, makar možda i ne znate što je to. Napišite definiciju informacijske pismenosti u gornji pravokutnik. Stranica 4

Opskrbiti učenike činjenicama iz opće kulture ili… Zašto šaljemo djecu u školu? Da im utuvimo u glavu vječne istine, nepromjenjive formule, da neke stvari nauče „jednom za svagda”. Jesmo li ih tako dobro pripremili za život? Bismo li mi pristali ići na operaciju kirurgu koji je sve što zna naučio još prije 30 godina i nakon toga više ništa novo nije naučio? Stranica 5

Sadrže li udžbenici i tiskane knjige sve informacije važne za preživljavanje na svjetskom globalnom tržištu? Jesmo li učenike doista pripremili za život, ako smo im dopustili da uče samo iz udžbenika i bilježnica? Stranica 6

Zastarijevanje informacija Informacije ubrzano zastarijevaju. Radi „uštede” udžbenici su zacementirani na 4 godine – no ipak se moraju mijenjati prije roka – jer je u manje od 4 godine mnoštvo informacija već zastarjelo! Stranica 7

Umnožavanje informacija Od 1995. u manje od 5 godina količina svjetskog znanja se udvostručuje Stranica 8

Od 2000. do 2003. količina novih informacija pohranjenih na papiru, filmu, magnetskim i optičkim medijima udvostručila se je. U 2003. godini proizvedeno je oko 5 eksabajta novih informacija. U SAD-u se proizvodi oko 40% novih informacija. Veličina 1 eksabajta može se prispodobiti veličini 500. 000 knjižnica velikih poput Kongresne knjižnice (najveće knjižnice na svijetu) (Iz rada School of Information Management and Systems at the University of California at Berkeley, Lyman and Varian, 2003). Stranica 9

Dostupno nam je više od 300 eksabajta pohranjenih informacija Godina 2002. je međaš, označuje ulazak u digitalnu eru: količina digitalno pohranjenih informacija nadmašila je količinu analognih. Stranica 10

… pripremiti učenike za svijet rada, poduzetništva i demokratsko građanstvo Mogu li se u kurikul i program staviti sve teme koje su učeniku potrebne da bi bio uspješan član društva? Trebaju li učenici sačuvati bilježnice i udžbenike, kako bi do kraja života iz njih mogli obnavljati svoja znanja? Stranica 11 Mogu li učitelji prenijeti sve informacije koje su potrebne učeniku da pridonosi društvu ?

Slažete li se? Učenje ne prestaje po izlasku iz škole, nastavlja se kroz život Naučiti učenike učiti! Najvažnija vještina: naučiti kako učiti tijekom cijelog života Cjeloživotno učenje važno je ne samo da bi se napredovalo u poslu, već da bi se zadržalo radno mjesto Stranica 12

Rezime Ubrzano zastarijevanje informacija Ubrzano umnožavanje informacija Industrijsko društvo vs. informacijsko društvo Stranica 13 Učenje iz obvezatnih udžbenika vs. učenje iz aktualnih izvora Opća kultura vs. obnavljanje znanja

Problem informacijskog doba informacijski smog ili informacijsko zagađenje? (David Shenk) Previše informacija može postaviti barijere u našem životu Informacijski smog nastaje zbog: Količine informacija, brzine kojom one dolaze sa svih strana, potrebe da se brzo donese odluka te zbog osjećaja tjeskobe da donosimo odluku bez prikupljenih SVIH relevantnih informacija Stranica 14

Informatička pismenost Omogućava nam fizički pristup informacijama Stranica 15 Informacijska pismenost Omogućava nam intelektualni pristup informacijama Potrebno je razviti kognitivne strategije odabiranja, analiziranja, vrjednovanja, povezivanja, kreiranja i komuniciranja

Informatička pismenost Sposobnost korištenja računala i računalnih programa Uključuje: osnove korištenja operacijskih sustava, elementarnu primjenu Worda, Excela, Power. Pointa, komuniciranje e-poštom, forumi, videokonferencije, korištenje weba, objavljivanje sadržaja na webu, primjena ICT -a u obrazovanju (e-učenje) … Stranica 16

Pismenosti opstanka, preživljavanja Nužne u 21. stoljeću - prema Forest W. Horton: 1. Osnovna pismenost 2. Informatička ili računalna pismenost 3. Medijska pismenost 4. Obrazovanje na daljinu i e-učenje 5. Kulturalna pismenost 6. Informacijska pismenost Stranica 17

Različite pismenosti – za cjeloživotno učenje Osnovna (tradicionalna) pismenost Cjeloživotno učenje Funkcionalna pismenost Numerička pismenost Informatička (računalna ) pismenost Medijska pismenost Vizualna pismenost Globalna pismenost Digitalna pismenost Knjižnična pismenost Stranica 18 Informacijska pismenost

Zadatak: Staviti u međuodnos različite vrste pismenosti, odredite hijerarhiju, prikažite grafički… Stranica 19

Stranica 20

Stranica 21

Stranica 22

Stranica 23

Salto mortale prije 15 godina Učenici (i učitelji) više se ne suočavaju s nedostatkom prikladne informacije, nego su bombardirani informacijama. Pitanje nije više: „Gdje da pronađem pravu informaciju za ono što me zanima? ” već postaje: „Kako da pronađem informacije o temi koja me zanima te kako da odredim jesu li točne? ” te: „Tko mi može u tomu pomoći? Odgovor mogu dati školski knjižničari koji zajedno s učiteljima poučavaju učenike vještinama informacijske pismenosti na sadržajima nastavnih predmeta (koje poučavaju učitelji). Stranica 24

Što je informacijska pismenost? - Rješenje (odgovor) za informacijski smog! - Cilj informacijske pismenosti je pomoći učenicima da postanu stvarni korisnici informacija. - Postalo je jasno da učenici ne mogu naučiti do kraja formalnog školovanja sve što im je potrebno za ostatak života. - Informacijska pismenost opskrbljuje ih s potrebnim vještinama kako bi postali neovisni tijekom cjeloživotnog učenja. Stranica 25

Određenje Informacijska pismenost je – sposobnost identificiranja potrebe za informacijom, – razumijevanje načina na koji su informacije organizirane, – identificiranje najboljih informacijskih izvora za konkretnu informacijsku potrebu, – lociranje informacijskih izvora, – kritičko vrjednovanje informacijskih izvora i – dijeljenje informacija. Te se tehnike najčešće koriste u istraživačkoj metodi. Štoviše, informacijska pismenost je skup vještina potrebnih za pronalaženje, dohvaćanje, pristupanje, analiziranje i uporabu informacija. Stranica 26

Informacijski pismena osoba Prepoznaje prirodu i širinu informacijske potrebe Pronalazi traženu informaciju učinkovito i uspješno Vrjednuje informacije i njihove izvore kritički Koristi informacije učinkovito u ostvarenju specifične svrhe Razumije mnoge ekonomske, pravne i društvene probleme koji su vezani uz etičko i legalno korištenje informacija Stranica 27

Stranica 28

Stranica 29

Stranica 30

Stranica 31

Ne samo da smo okruženi nepreglednim morem informacija na različitim nositeljima i u različitim oblicima, već sve informacije nisu jednake: jedne su vjerodostojne, tekuće, pouzdane, a druge su pristrane, zastarjele, dovode nas u zabludu, lažne. Količina dostupnih informacija nastavlja rasti. Također se proširuje i vrsta tehnologija koje se rabe za pristupanje, obradu i proizvodnju informacija. Stranica 32

Jesu li učenici “identificirali najbolje informacijske izvore za konkretnu informacijsku potrebu kad kažu: brzo ću obaviti zadatak. . . ”cut i paste” i riješeno Ne moram koristiti knjige, imam internet Stranica 33 zašto ne bi bilo relevantno. . . pa našao sam to na internetu Kako to mislite, prije printanja moram pročitati? ? ?

Previše često pretpostavljali smo da učenici stječu dovoljno informacijskih vještina čitajući udžbenike i kroz pisanje referata, izradom plakata i prezentacija… pa čak i istraživačkim radom No, to nije tako. Učenike možemo upoznati s vještinama informacijske pismenosti, no da bi bili osposobljeni za cjeloživotno učenje, stjecanje vještina cjeloživotnog učenja treba biti inkorporirano u kurikule i nastavne programe svih predmeta. Stranica 34

NOK, str. 12: digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta. učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini. socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju. kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost. Stranica 35

Nastavni plan i program: Od škole se očekuje da učenike nauči učiti (str. 10) Osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti (str. 10) Uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču promatranje, samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti (str. 11) Upućivanje na samostalno učenje kod kuće (str. 11) Stranica 36

Nastavni plan i program: Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju korištenja tog oblika pismenosti školska knjižnica dobiva veću ulogu, jer poučava učenike samostalnom projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija (str. 19) Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja Stranica 37

Transformacija obrazovnog okruženja Modeli bazirani na “isporuci” znanja – Pasivno prihvaćanje znanja Model okrenut prema učeniku – Rješavanje problema – Timski rad – Nastavnik kao “čuvar” informacija – Interakcija i procesiranje informacija – Trud pojedinca – Učenje aktivnim uključivanjem – Konstrukcija i pronalaženje – Istraživanje problema – Prilagođavanje učenja i poučavanja Stranica 38

Što je informacijska pismenost? Revidirajte svoju definiciju Stranica 39

Zašto ipak (još) nije došlo do promjene paradigme poučavanja? U Hrvatskoj još nemamo formalni program, kurikul i(li) propis informacijske pismenosti ili razvijanja kompetencije „poučiti kako učiti” – IP nije inkorporirana u programe nastavnih predmeta i nastavne kurikule Hrvatska i srednjoeuropska obrazovna tradicija: – Frontalna ili ex cathedra nastava – Naglasak na poučavanju i prenošenju zadanih sadržaja i vještina – Učenik ne mora ulagati napore u pronalaženje ili istraživanje dodatnih informacijskih izvora – Sve informacije dolaze od nastavnika, propisanih udžbenika ili gotovih popisa literature – Učitelji ne upućuju i ne provjeravaju koje su izvore učenici koristili Kompetencije kakve se razvijaju informacijskim opismenjavanjem nisu niti potrebne Stranica 40

Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju? Usmjerenost na sadržaj vlastitog predmeta – a ne na zajedničko ostvarenje školskih i nacionalnih ciljeva – zajednička mjesečna planiranja su „dosadna i gubljenje vremena”, a godišnji program rada nije podsjetnik, već papir koji moramo napraviti za Ministarstvo i inspektore. Školsku godinu ne završavamo utvrđivanjem jesmo li i u kojoj mjerili ostvarili svoj godišnji program rada. Integriranje sadržaja na temelju korelacije je „isforsirano i nepotrebno”. Trebamo se više i sasvim drukčije pripremati, jako je mnogo utrošenog vremena i izgubljenih živaca, a rezultati nisu ništa bolji. Nakon što neku temu odradimo zajedno s knjižničarom (integracijskokorelacijski), na idućem satu odvojimo 15 -ak minuta da na uobičajeni način „nadoknadimo” ono što smo napravili integrirano u korelaciji. Stranica 41

Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju? Naši projektni dani, istraživački rad, programska nastava i slične “nove” metode rada nisu pripravljene tako da se na kraju vrjednuju učenička postignuća, već su prikazivačkog obilježja – njima se želi pokazati da smo u trendu i da znamo poučavati drukčije, a ne samo frontalno. To radimo da pokažemo i sebi dokažemo da znamo i možemo raditi drukčije – a ne kako bismo učenike poučili na drukčiji način. Zadovoljni smo što nam je integrirani dan prošao uspješno – a uspjehom smatramo to što smo „izdržali” do kraja dana. Nismo unaprijed odredili mjerila na temelju kojih ćemo na kraju integriranog dana provjeriti i utvrditi jesu li učenici na taj način naučili, jesu li ostvarili planirane ciljeve, ishode. Nemamo osjećaj da su učenici doista naučili ono što „trebaju znati”, ako su samostalno učili iz primarnih izvora, umjesto iz udžbenika. Ne znamo kako „pošteno” ocijeniti svakog pojedinog učenika koji je sudjelovao u skupnom radu. Stranica 42

Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju? Stvarnu promjenu modela poučavanja izbjegavamo – jer nas tim modelima nitko nije poučio i nije nas izvježbao, jer je tako poučavanje zahtjevno, naporno, iziskuje mnogo više vremena za pripremanje, mnogo više materijala, mnogo angažiraniji rad, mnogo veću suradnju učenika… a sve za istu plaću i s veoma neizvjesnim ishodom. Pritisak nakon HNOS-a je popustio pa se sad možemo mirno vratiti poučavanju na stari, dobri uhodani način. To što je školski odbor odobrio školski kurikul – nije nikakvo jamstvo da će za odobrenu planiranu aktivnost biti osiguran novac – kad se po planu aktivnost bude trebala realizirati Planirati je dosadno, naporno i nepotrebno, sputava nas. Improvizacija = kreativnost. Stranica 43

Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju? Niti učenici niti njihovi roditelji ne žele znanje, već žele ocjene, ili barem ne žele znanje, ako ujedno nisu dobili i ocjene. Učenici nisu naviknuti na istraživački rad i samostalno ili vođeno stjecanje znanja, naviknuti su na dobivanje gotovih činjenica. Poslodavac ne želi više platiti učitelja koji više i kvalitetnije radi, čiji učenici postižu bolje rezultate. Dok se mi zadovoljavamo samohvalom – obrazovni sustavi u Aziji razvijaju se munjevitom brzinom i uskoro će se i u Hrvatskoj poslodavci na natječajima za radna mjesta zapošljavati Azijce umjesto građana Hrvatske, jer će Azijci biti bolje pripremljeni za svijet rada i poduzetništva od naše djece. Stranica 44

Stranica 45

Stranica 46

Slovenija Izborni predmet u OŠ „Posodobitve pouka v gimnazijski praksi Knjižnično informacijsko znanje” na 284 stranice detaljnog teksta i s 14 konkretnih primjera dobre prakse Stranica 47

Razrađeni detaljni standardi IP-a – Louisiana: Stranica 48

Stranica 49

Stranica 50

The Big 6 TM – Michael Eisenberg i Robert Berkowitz Model kojim ljudi svih uzrasta rješavaju informacijski problem Potiče učenika na aktivno stjecanje znanja Uključuje više razine mišljenja (po Bloomu) Stranica 51

Koraci The Big 6 TM … 1. DEFINIRANJE ZADATKA, TEME a) Definirati informacijski problem b) Identificirati potrebnu informaciju 2. STRATEGIJE ZA TRAŽENJE INFORMACIJA a) Odrediti sve moguće izvore b) Označiti najbolje izvore Stranica 52

…koraci The Big 6 TM 3. LOKACIJA I PRISTUP a) Locirati izvore (intelektualne, fizičke) b) Pronaći informaciju u izvorima 4. UPORABA INFORMACIJA a) Uključenje (čitanje, slušanje, gledanje, diranje…) b) Izvući relevantnu informaciju Stranica 53

…koraci The Big 6 TM 5. SINTEZA a) Organizirati građu iz različitih izvora b) Predstaviti temu 6. VREDNOVANJE a) Procjena rada, proizvoda b) Procjena procesa (uspješnosti) Stranica 54

Za malce – Super 3 1. PLANIRAJ (Početak) – Što trebam napraviti? – Kako će izgledati ako stvarno dobro obavim svoj zadatak? – Što trebam saznati da bih izvršio zadatak? 2. NAPRAVI (Sredina) – Učenici RADE aktivnost (čitaju, gledaju, govore, izrađuju sliku) 3. PONOVO PREGLEDAJ (Kraj) Stranica 55 – Jesam li napravio što sam trebao? – Osjećam li se dobro zbog obavljenog posla? – Trebam li još nešto napraviti prije nego završim?

Poticanje otkrivanja – informacijska pismenost Informacijska pismenost poučava se kontinuirano, vođeno, osvješćujući učenike o postupcima i upoznajući ih s elementima IP kroz konkretne aktivnosti. Najbolje se promovira zadavanjem zadataka koji daju osjećaj neposrednosti i oslanjanja na pravi život – istraživačko učenje. Potrebna osviještenost i suradnja svih kolega u školi da bi se postigli rezultati (znati što se od učenika očekuje) – nastavni tim sastavljen od školskog knjižničara i nastavnika nekoliko predmeta. Nije dovoljno napraviti dobru pripravu i konstatirati da je priprava odrađena kao što je planirano, već je potrebno izmjeriti u kojoj su mjeri učenici usvojili nove kompetencije. Stranica 56

Imajte na umu! “Informacijski pismeni ljudi su oni koji su naučili kako učiti. Znaju kako učiti jer znaju kako je znanje organizirano, kako pribaviti informaciju i kako ju koristiti na način da drugi mogu učiti iz nje. To su ljudi koji su pripremljeni za cjeloživotno učenje jer uvijek znaju pronaći potrebnu informaciju za bilo koji zadatak ili trenutačnu odluku. ” (Američka udruga knjižničara, 1989. ) Stranica 57

Zaključci Danas učenici imaju potrebu za informacijskim opismenjavanjem jer im je radi uspjeha u poslu i životu potrebno steći kompetenciju „učiti kako učiti”. Tradicionalnim načinom poučavanja NISMO omogućili učenicima usvajanje kompetencije „učiti kako učiti”, nismo ih pripremili za svijet rada i poduzetništva, nismo ih pripremili da se mogu uspješno nositi sa sve većom konkurencijom u globaliziranom svijetu. Možemo i dalje obrađivati svoje gradivo na tradicionalan način jer nam naš postojeći odgojno-obrazovni sustav ne pruža stvarnu potporu niti motivaciju za promjenom paradigme poučavanja. Možemo se poslužiti školskom knjižnicom kao sredstvom za rad i možemo iskoristiti školskog knjižničara te u dogovoru s njim učenike navesti na stjecanje kompetencija informacijske pismenosti. Stranica 58

Knjižnica je drvo života, a informacijska pismenost su ljestve do njegovih plodova. Stranica 59

Uberite sočne plodove i nemojte pasti z lojtre! Hvala na pozornosti! Stranica 60