INFORMACIJA I INFORMATIKA RAZVOJ INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA AUTORI MIRJANA

  • Slides: 17
Download presentation
INFORMACIJA I INFORMATIKA RAZVOJ INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA AUTORI: MIRJANA ČVOROVIĆ I JELICA

INFORMACIJA I INFORMATIKA RAZVOJ INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA AUTORI: MIRJANA ČVOROVIĆ I JELICA

POJAM PODATKA I INFORMACIJE • PODATAK JE REGISTROVANA ČINJENICA, OZNAKA ILI ZAPAŽANJE NASTALA U

POJAM PODATKA I INFORMACIJE • PODATAK JE REGISTROVANA ČINJENICA, OZNAKA ILI ZAPAŽANJE NASTALA U TOKU NEKOG PROCESA. MOŽE BITI U TEKSTUALNOM ILI BROJČANOM OBLIKU. TO SU SREDSTVA ZA IZRAŽAVANJE INFORMACIJA. OSOBINE: - PASIVNI SU, MOGU UTICATI NA PROMENU SADRŽAJA INFORMACIJE, ALI NE NA PONAŠANJE SISTEMA. PRIKUPLJAJU SE (BELEŽE, REGISTRUJU, PRENOSE), ČUVAJU I KORISTE. U MOMENTU NJIHOVOG KORIŠĆENJA POSTAJU INFORMACIJE. • TAKOĐE KADA SMO KOD KUĆE I PREKO RADIJA ILI TV-A ČUJEMO DA JE SPOOLJNA TEMPERATURA 34ºC, TO JE PODATAK. MEĐUTIM, AKO SE SPREMAMO DA IZAĐEMO IZ KUĆE I NA OSNOVU TOGA ODLUČIMO KAKO DA SE OBUČEMO, TAJ PODATAK SE MOŽE SMATRATI INFORMACIJOM. • INFORMACIJA JE SKUP ČINJENICA OBRAĐENIH I ORGANIZOVANIH DA PREDSTAVLJAJU NEKO OBAVEŠTENJE. 2

Predmet izučavanja računarstva i informatike § Reč informatika je sastavljena iz dve francuske reči:

Predmet izučavanja računarstva i informatike § Reč informatika je sastavljena iz dve francuske reči: information (informacije) + automatique (sinonim za automatsku obradu podataka - mašinama) = informatique (informatika). § INFORMATIKA je naučna disciplina čiji je predmet izučavanja informacioni sistem ili informacioni aspekt u bilo kom drugom sistemu. Obuhvata sve tehnike i metode za rešavanje datih problema. § RAČUNARSTVO je naučna disciplina čiji je predmet izučavanja šta i kako se može rešiti na računaru. § OBRADA PODATAKA je skup aktivnosti kojima se podaci transformišu u informaciju. § SISTEM je skup elemenata koji se povezuju u jedni celinu radi postizanja određenog cilja. 3

Informacioni sistem INFORMACIONI SISTEM se definiše kao sistem za čuvanje, obradu i prenos informacija

Informacioni sistem INFORMACIONI SISTEM se definiše kao sistem za čuvanje, obradu i prenos informacija uz organizovane resurse: ljudske, tehničke i finansijske, koji obezbeđuje i distribuira informacije. Informacioni sistem karakterišu: sistem za obradu podataka, sistem za obradu informacija, računarski sistem i kadrovi. RAČUNAR je mašina u kojoj se automatizuje proces izračunavanja. PROCES se definiše programom. 4

Informacioni sistem PROGRAM - PREDSTAVLJA NIZ INSTRUKCIJA KOJE SE IZVRŠAVAJU U ODREĐENOM REDOSLEDU. INFORMACIONE

Informacioni sistem PROGRAM - PREDSTAVLJA NIZ INSTRUKCIJA KOJE SE IZVRŠAVAJU U ODREĐENOM REDOSLEDU. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE SU : METODE, TEHNIKE I SREDSTVA ZA ČUVANJE, OBRADU I PRENOS INFORMACIJA KOJE PODRAZUMEVAJU: PROCESE, POSTUPKE, PRIMENE HARDVERA I SOFTVERA I USLUGA U KOJIMA UČESTVUJE VIŠE FAKTORA. PODRUČJA PRIMENE ( VEĆ REČENO U PLANU): 5 OBRADA TEKSTA, CRTANJE, OBRADA ZVUKA, ANIMACIJE,

OČUVANJE ZDRAVLJA PRI RADU SA RAČUNAROM • UDALJEN EKRAN 35 – 50 CM (3

OČUVANJE ZDRAVLJA PRI RADU SA RAČUNAROM • UDALJEN EKRAN 35 – 50 CM (3 X DUŽINA DATOG MONITORA) • GLEDATI GORNJU GRANICU EKRANA POD UGLOM OD 100 • GLEDATI CENTAR EKRANA POD UGLOM OD -200 U ODNOSU NA POGLED • STOLICA ZA PODEŠAVANJE VISINE PRAVILNOG SEDENJA ZBOG KIČME • 3 – 5 PUTA VEĆA OSVETLJENOST EKRANA OD PROSTORIJE • PROZORI ZASENJENI ZBOG REFLEKSIJE RADNE POVRŠINE EKRANA • KONTRAST MORA BITI TAKAV DA SE ZNACI VIDE U ODNOSU NA POZADINU EKRANA 6 • PODLAKTICA I LAKAT NASLONJENI NA RADNI STO

Očuvanje zdravlja pri radu sa računarom 7 Pridržavaj se ovih pravila kako bi sačuvao

Očuvanje zdravlja pri radu sa računarom 7 Pridržavaj se ovih pravila kako bi sačuvao svoje zdravlje!!!

Razvoj informacionih tehnologija INFORMACIONO DRUŠTVO omogućava bolji život, efikasniji rad preduzeća, državnih organa i

Razvoj informacionih tehnologija INFORMACIONO DRUŠTVO omogućava bolji život, efikasniji rad preduzeća, državnih organa i institucija. RAČUNAR je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računar se najčešće definiše kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mašinu koja može da obavlja logičko matematičke operacije, unos, obradu i pamćenje podataka. Elektronska znači da osnov građe računara čine elektronske komponente, digitalna da obavlja operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znači da se redosled operacija može programirati i menjati. 8

Istorijat razvoja računara Računar je nastao zato što je čovek težio za spravom koja

Istorijat razvoja računara Računar je nastao zato što je čovek težio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila mnogih problema i ograničenja (sporost, zaboravnost, sklonost greškama itd. ) 1. Računar ABAKUS (500 g. p. n. e. ) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih žica, a svaka ima sedam kuglica. Moguće je raditi četiri osnovne matematičke operacije. 2. Paskalova aritmetička mašina–Paskalina (1642. god. ) - slična današnjim kalkulatorima sa mehaničkim komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati. (Blez Paskal) 3. Lajbnicova mašina za računanje ( 1694. god. )- mogla je i da množi. (Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic – Nemac) 9

Istorijat razvoja računara 4. Bejbidžova (Čarls) analitička mašina (1834. god. ) - obrada instrukcija

Istorijat razvoja računara 4. Bejbidžova (Čarls) analitička mašina (1834. god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa bušenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov poduhvat propada. Prvi program za ovu mašinu je uradila engleska grofica Ada Bajron – matematičar / progra 5. Holeritova mašina za bušene kartice (1890. god. ) – preko čitača kartica podaci se lako i brzo sortiraju. Korištena je pri popisu stanovništva SAD-a 1890. god. , a prerasla je u IBM (International Business Mashines ). (Herman Holerit) 10

Istorijat razvoja računara 6. EKERT I MOHLIJEV RAČUNAR (1946. GOD. ) – TO JE

Istorijat razvoja računara 6. EKERT I MOHLIJEV RAČUNAR (1946. GOD. ) – TO JE PRVI ELEKTRONSKI RAČUNAR ENIAC. IMAO JE 17000 ELEKTRONSKIH CEVI, BIO JE TEŽAK PREKO 30 TONA, 70000 OTPORNIKA, 10000 KONDENZATORA, 6000 PREKIDAČA, 500. 000 SPOJEVA NA NJEMU JE RADILO STALNO 6 TEHNIČARA. KORSTIO SE ZA PROJEKTOVANJE ATOMSKOG I BALISTIČKOG ORUŽIJA. 7. Džonfon nojman (von neumann) – prvi računar sa memorisanim programom (1946. God. ). Fon nojmanov računar je prva generacija računara. Doradio je ENIAC u EDVAC sa magnetnim diskovima gde su se memorisali programi i podaci. Osnovni principi univerzalnog fon nojmanovog računara opšte namjene su da struktura, tj. Građa računara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rešava. Računar se programira sadržajem memorije. U memoriju se učitava odgovarajući program koji predstavlja niz naredbi koje se sekvencijalno izvršavaju. Istovremeno se izvršava samo jedna naredba. Razlika u odnosu na sledeće generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, 11 veličini memorije, količini poslova koje može istovremeno raditi itd.

Istorijat razvoja računara Generacije računara prema razvoju računarske tehnologije su sledeće: I–generacija se odlikovala

Istorijat razvoja računara Generacije računara prema razvoju računarske tehnologije su sledeće: I–generacija se odlikovala vakumskim cevima kao aktivnim elementima. Ovi elementi su veličine kućnih sijalica, trošile su veliku električnu energiju a proizvodile veliku količinu toplote. Imali su magnetne trake i doboše koji su se koristili kao memorija za skladištenje programa i podataka (ENIAC i EDVAC ). 12 Programiralo se u mašinskom kodu jer nisu postojali viših programskih jezika.

Istorijat razvoja računara II–generacija se odlikovala tranzistorima kao aktivnim elektronskim komponentama. Bilo su manji,

Istorijat razvoja računara II–generacija se odlikovala tranzistorima kao aktivnim elektronskim komponentama. Bilo su manji, jeftinij manje su trošili električne energije i manje su razvijali toplotu za razliku od elektronskih cevi. IBM postaje vodeća frma za proizvodnju računara. Radio je na programskom jeziku Flow Matic (Grejs Marej ga je razvila), na kome sun se kasnije razvili jezici COBOL, FORTRAN, ALGOL i LISP. III– generacija se odlikovala primenom integrisanih kola (5 tranzistora u jednom čipu a potom 180 tranzistora u logičkom čipu). Kod ovih računara korišćene su magnetne trake umesto magnetnih diskova za memoriju, bili su brži u izvođenju operacija, manje su trošili električnu energiju, bili su malih dimenzija i nskih cena. IV– generacija je okarakterisana jedinim značajnim napretkom VLSI (Very Large Scale Integrtion) velike integracije koja omogućava stvaranje mikroprocesora, 13 specijalnog tipa integrisanih kola, koji predstavljaju osnovu današnjih računara.

Istorijat razvoja računara Superračunari su računari velikih mogućnosti i brzine obrade bazirani na paralelizaciji

Istorijat razvoja računara Superračunari su računari velikih mogućnosti i brzine obrade bazirani na paralelizaciji računarskog procesa. Namenjeni su za naučnotehničke proračune sa ogromnim brojem računarskih operacija pa im je područije primene ograničeno. Hlade se vodom ili tečnim Azotom. Pr. Hitachi, NEC. . . Primena: meteorologija, seizmologija, hidrologija i za vojne potrebe. Personalni računari Prvi PC MITS Altair pojavio se 1975 god. Projektovali su ga Ed Roberts i Bill Yates a bio je namenjen hobistima. Imao je memoriju 256 B, nije imao tastaturu, ekran, štampač ni eksternu memoriju. Programirao se uz pomoć prekidača na kućištu a kao izlaz koristio sijalice. Predhodno je 1971 god. proizveden čip mikroprocesor (Intel – Marcian Hof) četvorobitni sofisticirani centralni procesor koji otvara put širokoj primeni računara. 1990. Microsoft uvodi Windows 3. 0 1991. više proizvođača uvodi notebook PC računare 14 1993. počinje isporuka računara baziranih na procesoru Pentium.

Primena informacionih tehnologija: v v Elektronsko izdavaštvo (publikacije, časopisi) Elektronske komunikacije (slike, dokumenta) Elektronsko

Primena informacionih tehnologija: v v Elektronsko izdavaštvo (publikacije, časopisi) Elektronske komunikacije (slike, dokumenta) Elektronsko bankarstvo (transakcije novcem) Elektronska trgovina (kupovina, razgledanje) v Zdravstvo, transport, turizam v Kontrola i upravljanje saobraćajem (vazdušni, drumski, železnički i vodeni) v Klasnična putna mreža (praćenje saobraćaja, signalizacija) v Proizvodne organizacije (instrumenti, upravljački elementi) v Arhiva, biblioteka, informacioni centar za zaštitu životne sredine, kulturne baštine Informaciono društvo zahteva doživotno učenje. Vlada Srbije je usvojila na sednici održanoj 9. avgusta 2013. godine Akcioni plan (2013 -2014. ) gоdine za sprovođenje strategije razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. 15

Ponoviti lekciju kroz nekoliko od sledećih pitanja: 1. Šta je program? 2. Koja su

Ponoviti lekciju kroz nekoliko od sledećih pitanja: 1. Šta je program? 2. Koja su to pravila za očuvanje zdravlja pri radu sa računarom? 3. Šta je računar? 4. Navedi primenu IT? 5. Šta predstavljaju informacione tehnologije? 6. Šta je podatak? 7. Šta je sistem? 8. Šta je proces? 9. Šta predstavlja ulaz, a šta izlaz kod procesa vožnje? 10. Šta je informacija? 11. Kako se definiše informacioni sistem? 12. Šta proučava informatika? 13. Šta je predmet izučavanja računarstva? 14. Šta predstavlja obrada podataka? 15. Izneti hronološki istorijat razvoja računara 16. Koje su generacije računara prema razvoju računarske tehnologije? 16

Literatura: [1] Nikola Klem: „Računarstvo i informatika za prvi razred srednje škole“, sedmo izdanje,

Literatura: [1] Nikola Klem: „Računarstvo i informatika za prvi razred srednje škole“, sedmo izdanje, 2006. godina, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd http: //www. gimnazija-paracin. edu. rs 17