IMPLIKASAUN HUSI PROJETU GREATER SUNRISE NO PROJETU TASI

  • Slides: 15
Download presentation
IMPLIKASAUN HUSI PROJETU GREATER SUNRISE NO PROJETU TASI MANE BA SUSTENTABILIDADE FINANSA ESTADU Eliziaria

IMPLIKASAUN HUSI PROJETU GREATER SUNRISE NO PROJETU TASI MANE BA SUSTENTABILIDADE FINANSA ESTADU Eliziaria Febe Gomes Peskizadora La’o Hamutuk Dili, 27 -06 -2019

Topiku ba Diskusaun § § § § Situasaun Ekonomia Timor-Leste & Prioridade Governu Planta

Topiku ba Diskusaun § § § § Situasaun Ekonomia Timor-Leste & Prioridade Governu Planta LNG iha Beaco Komparasaun ba Kustu ba Planta LNG Esperiensia husi Nasaun seluk kona ba Planta LNG Perspektiva husi TG ba iha Planta LNG iha Beacu Dezafiu ne’ebe Beaco sei Hasoru futuru Konkluzaun

Introdusaun Povu barak mak sei nafatin laiha servisu (27%) World Bank, 2019) barak liu

Introdusaun Povu barak mak sei nafatin laiha servisu (27%) World Bank, 2019) barak liu mak moris iha area rural kuaze 47% laiha rendimentu husi total populasaun (World Bank, 2019) desde tinan 2007 to 2011 kresimentu ekonomiku kuaze 9% maibe la’o neneik iha periode 2012 to 2016 kresimentu ekonomiku ho deit 4% Rezerva Fundu Petroliferu ne’ebe ladun barak no laiha sustentabilidade Laiha Setor produtivu ne’ebe garante ba moris naruk povu no nasaun Timor. Leste Kontinua foka ba projetu Tasi Mane Produtu aihan ne’ebe sirkula iha rai laran laos mai husi local business maibe importa

Introdusaun Rezerva husi FP • Hasai ona billaun barak maibe seidauk garante sustentabilidade Fronteira

Introdusaun Rezerva husi FP • Hasai ona billaun barak maibe seidauk garante sustentabilidade Fronteira Maritima • Hafoin manan ona FM Governu Timor. Leste hetan konfiansa boot atu hetan rendimentu husi Kampu Greater Sunrise PEDN 20112030 • Governu TLS haktuir meta ne’ebe hakerek iha PEDN atu dezenvolve Projetu Tasi Mane hodi dada mina husi Kampu GS Kompone nte Projetu Tasi Mane • Komponente ne’ebe nafatin sei iha duvida no diskusaun boot husi proponent sira mak LNG Plant • Analiza ba kustu no benefisiu ba komponente ne’e mos seidauk klaru

Planta LNG iha Beaco

Planta LNG iha Beaco

Komparasaun kustu ba planta LNG iha Beaçu (Billaun $) Beacu Plant, pipeline, port ACILS

Komparasaun kustu ba planta LNG iha Beaçu (Billaun $) Beacu Plant, pipeline, port ACILS Base Case (2016) ACILS Timor Gap High LH Capex over the 2018 Case (2018) first 5 years (TG) Presentation (2016) 8. 8 11 6 7. 9 4. 74 Borrowed amount assuming 7. 04 TG forecast of 80% loan 8. 8 4. 8 6. 32 3. 79 Borrowed amount as Percentage of anticipated PF 56% reserve in 2021 71% 38% 50% 30% Fo ameasa boot ba sustentabilidade finansa estadu bainhira depois de tinan lima presiza seluk ho porsentu ida hanesan ne’e

Esperiensia Husi Nasaun Balu Ichthys +28. 5% • kareta boot 2 iha Northern Australia,

Esperiensia Husi Nasaun Balu Ichthys +28. 5% • kareta boot 2 iha Northern Australia, 900 km kadoras ho planta LNG ninia kapasidade total maka millaun 8. 9 tonelada kada tinan. – Estimasaun ne’ebé iha billaun $34 iha tinan 2012, iha fin 2018 sae ba too billaun $45. • Esplozaun boot ida ne’e rezulta ona investor ida ne’ebé redús ona sira nia konsorsiu ka partisipasaun 4% PNG LNG +30% • Kanselamentu tanba hapara servisu nain no problema ba asesu iha rai leten aumenta ba billaun $1. 2. • Kanselamentu tanba kondisaun no informasaun metrolojia fo sai katak udan no kondisaun klima ne’ebé ladiak aumenta tan tokon $700 no fluktuasaun kursu sae ba billaun Ne’e Hatudu katak sei iha vulnerabilidade aas ba mundansa kustu no sei mosu mos problema ne’ebe sira la konsidera antes.

Perspektiva husi Timor Gap husi Profit Planta LNG iha Beacu US$ 7. 9 bilioens

Perspektiva husi Timor Gap husi Profit Planta LNG iha Beacu US$ 7. 9 bilioens capex + US$2. 4 billioens opex Profit ne’ebe sei aumenta husi Taxa Kria oportunida de servisu ka emprego Ajuda kria atividades ekonomia, liuhusi kria bisnis oi-oin ba setor privadu no populasaun em jeral, liu husi fornesimentu hahán, modo, na’an ho seluk tan Kria infrastruturas boot (hanesan Fasilidade Marina) ne’ebé iha efeitu multiplikativu no multisetoral ba ekonomia nasaun, no seluk tandd d

Planta LNG iha PNG nia Impaktu ba Setor Seluk Variable PNG LNG prediction Source

Planta LNG iha PNG nia Impaktu ba Setor Seluk Variable PNG LNG prediction Source : Jubilee Australia “Double or Nothing”, 2018 Actual relative to underlying growth path Esportasaun Agricultura -19. 7% -40. 1% Manufatura 19. 4% -23. 2%

Dezafiu ne’ebe Beaco sei Hasoru iha Futuru • Relokasaun ba fatin laletek sira ne’ebé

Dezafiu ne’ebe Beaco sei Hasoru iha Futuru • Relokasaun ba fatin laletek sira ne’ebé ladun diak ba toos no sei hamenus produsaun agrikultura no seguransa aihan Seguransa Aihan ka Agrikultura • La klaru ho orsamentu no kompromisu ne’ebé iha atu suporta komunidade liu husi tranzisaun atu garante sira nia rai foun sei produtivu liu iha kontestu degradasaun, mudansa klimátika • Banku Mundial estimatiza inflasaun global ba folin aihan loron-loron ba tinan 30 oin mai. Ho razaun ida ne’e, hamenus Timor-Leste nia produsaun dependensia ba produtu sira ne’ebé mak importa no folin karun.

Rizku Ambiental Nova Viqueque iha karakteristiku rai monu Rai henek kontamina ho tahu

Rizku Ambiental Nova Viqueque iha karakteristiku rai monu Rai henek kontamina ho tahu

KONKLUZAUN Mezmu hetan billaun $10 husi mina no gas maibé too ohin loron Governu

KONKLUZAUN Mezmu hetan billaun $10 husi mina no gas maibé too ohin loron Governu seidauk seriu atu mantein sustentabilidade ba fundu tanba nafatin iha esperansa no konfiansa ba dependensia ba riku mina no gas ne’ebé ladún iha rezerva barak. maibé kustu ba investimentu hotu presiza hasai tokon no billaun barak, nune’e nafatin presiza iha analiza klean ba kustu, benefisiu no risku husi projetu ida ne’e. komponente ida ne’ebé bele mak sei iha prosesu kontrusaun naruk mak planta LNG ne’ebe lori diskusaun no preukupasaun oin-oin husi entidade, kompañya inklui mos La’o Hamutuk Bainhira hare ba esperiensia husi nasaun seluk hatudu katak projetu ida ne’e fo ameasa boot ba nasaun liu-liu iha rai produtivu sira no ambiente. Gasta osan barak ba projetu, iha planu sei deve no tenke selu osan inklui osan funan. Governu Timor-Leste presiza asegura fundu petroliferu ne’ebé iha nune’e bele foka ba setor hirak ne’ebé bele fo benefisiu direta ba ema hotu nia moris no mantein sustentabilidade ba fundu. Bainhira kolia kona ba Sustentabilidade finansa estadu signifika bainhira iha investimentu ne’ebé laos deit iha possibilidade hetan lukru; maibé mos atu agesura sustentabiliade finansa presiza mos konsidera setor seluk

La’o Hamutuk http: //www. laohamutuk. org Wired phone : +670 - 3321040 ; Mobile

La’o Hamutuk http: //www. laohamutuk. org Wired phone : +670 - 3321040 ; Mobile : +670 77234330 laohamutuk@gmail. com

OBRIGADO BA ATENSAUN

OBRIGADO BA ATENSAUN