IMENICE promjenjiva vrsta rijei kojom imenujemo bia stvari

IMENICE

-promjenjiva vrsta riječi kojom imenujemo bića, stvari i pojave, tj. sav nama vidljiv svijet i naša unutarnja doživljavanja

IMENICE ( po značenju) prema dosegu prema dodiru vlastite konkretne (označuju nešto opće opipljivo) pojedinačne zbirne apstraktne (imenuju pojedinu ( imenuju skup koji ( označuju vrstu stvari, shvaćamo kao nešto bića ili bilo kojeg cjelinu) neopipljivo) pripadnika iste vrste) gradivne (imenuju gradivo, materiju)

-opća imenica ime zajedničko svim bićima, predmetima ili pojavama iste vrste: planina, more, most, čovjek, mačka, zvijezda, žena - vlastita imenica ime kojim se imenuje samo određeno biće, predmet ili pojava: Dinara, Jadransko more, Most slobode, Tom, Danica, Ivana -zbirne imenice označavaju skup istovrsnih bića, stvari i pojava shvaćenih kao cjelina u kojoj se ne izdvaja pojedini član toga skupa: cvijeće (skup cvjetova) burad (skup bureta) granje (skup grana) plemstvo (svi plemići kao skup) perje (skup ptičjih pera)

-zbirne imenice zbog svoga značenja redovno nemaju množinu (osim ako je riječ o više skupova takvih bića ili stvari, npr. množina momčadi označuje više skupova) - gradivne imenice označavaju tvar, gradivo, materijal (srebro, brašno, snijeg, voda) -najčešće se upotrebljavaju u jednini - stvarne imenice znače što opipljivo, tj. bića i predmete (sin, miš, kuća, granje) Stvarne su imenice i nazivi za bića ili stvari kojih nema ili su daleko, ali koji se zamišljaju kao da postoje ili kao da su nam nadohvat ruke (vampir, vila, anđeo; mjesec, sunce, zvijezda)

- nestvarne (mislene, apstraktne) imenice znače nešto neopipljivo (osobine, osjećaje, stanja, fizičke i duševne moći, radnje, prirodne i društvene pojave) brzina, dobrota, urednost; bol, tuga; sreća, san; zdravlje, um, sluh

GRAMATIČKA OBILJEŽJA -gramatička su obilježja imenica rod, broj i padež - rod: gramatička kategorija koja se očituje u slaganju imenica s drugim imenskim riječima gramatička kategorija roda nije uvijek podudarna s prirodnom kategorijom spola ( sluga – imenica ž. r. , označava muškarca) – bol (boli, bola) -broj: jednina i množina označavaju jedan ili više primjeraka iste vrste singularija tantum – imenice koje imaju samo jedninu ( imena i prezimena, zemljopisna imena, neke zbirne i gradivne imenice, imenice brat, gospodin, dijete) pluralia tantum - imenice koje imaju samo množinu (usta, leđa, prsa, vrata, hlače, naočale)

-padež: N, V – samostalni padeži ostali padeži– kosi - s obzirom na nastavak u G jd. imenice dijelimo u 3 skupine, 3 načina sklanjanja: a- sklonidba e – sklonidba i - sklonidba

IMENICE MUŠKOG RODA -imenice muškog rodauglavnom završavaju na nulti morfem (stol-O), -o (Mark-o) -e (Hrvoj-e) -dekliniraju se uglavnom a-sklonidbom - N stol-0 konj-0 G stol-a konj-a D stol-u konj-u A stol- 0 (A=N za neživo) konj-a (A=G za živo) V stol-e konj-u L=D I stol-om konj-em A=N (za neživo), A=G (za živo) V- nastavak -e ako osnova završava na nepalatal V - nastavak -u ako osnova završava na palatal i imena

naroda i mjesta na -ez(Englez-u), -iz(Pariz-u), -uz(Francuz-u) -L=D u svim sklonidbama, u jednini i množini - u novijim tuđicama koje završavaju na -k, -g. -h, -c , -b nastavak je -u: blic - blic-u, pab – pab-u, geg – geg-u -V jd. s nastavkom -e - događa se PALATALIZACIJA ako osnova završava na K, G, H, C, Z: stric-e strič-e junak-e junač-e vrag-e vraž-e orah-e oraš-e knez-e knež-e

V jd. imaju nastavak -u i -e imenice na: -ar ( cestar-u/ cestar-e; stolar-u/ stolar-e) -er ( frizer-u/ frizer-e, maser-u/maser-e) -ir ( vezir-u/ vezir-e, leptir-u/ leptir-e) -I jd. nastavak -om imaju imenice na nepalatal , jednosložne i dvosložne imenice koje ispred palatala imaju e: stol-om, junak-om, kelj-om, hmelj-om, kralj-em) I jd. nastavak -em imaju imenice na palatal, imenice na -ac i -telj (trosložne): panj-em, ražnj-em, nož-em, trgovc-em, učitelj-em, slušatelj-em

-ALI: imenice na -ar imaju dvojne oblike: novinar-om/ novinar-em put-om/ put-em (stvarni put) (preneseno značenje: put do cilja) s prijedlogom Hajde svojim putem… S putom sam imao problema.

MNOŽINA N jelen -i stol-ov-i kralj-ev-i G jelen-a stol-ov-a kralj-ev-a D jelen-ima stol-ov-ima kralj-ev-ima A jelen-e stol-ov-e kralj-ev-e V jelen-i stol-ov-i kralj-ev-i L=D L=D I jelen-ima stol-ov-ima kralj-ev-ima KRATKA MNOŽINA DUGA MNOŽINA -neke jednosložne -većina jednosložnih imenice -većina dvosložnih s nepost. -većina dvosložnih a ispred zvonačnika bez nepostojanog a i na -ac, -ak (v, lj, j, m, r, n, nj, l) -trosložne imenice

POSEBNE NAPOMENE - imenice koje završavaju na -janin (podrijetlo) odbacuju sufiks -in : Split+-janin Splićanin Splićani ALI: domaćin - domaćini, tuđin – tuđini - neke imenice moguimati kratku i dugu množinu, ali je kratka stilski označena: vuk – vukovi i vuci , san – snovi i sni - CAR – CAREVI - KNEZ – KNEZOVI i KNEŽEVI

G mn. – najčešći je nastavak -a (jelen-a, stolov-a, kraljev-a) - nekoliko imenica ima nastavak -i: a) imenice koje znače mjeru ( sat-i, ar-i, hvat-i, mjesec-i) b) crv-i, mrav-i, zub-i (ali i zub-a) -neke imenice imaju nastavak -iju: a) prst - prst-iju (ali i prst-i ) b) gost - gost-iju (ali i gost-i ) c) nokat - nokt-iju (ali i nokat-a)

SKLONIDBA POSUĐENICA -posuđenice koje završavaju na -i, -e, -o, -u koji su dio osnove, vladaju se kao imenice na suglasnik(-0) N bife-0 sako-0 intervju-0 taksi-0 G bife-a sako-a intervju-a taksij-a D bife-u sako-u intervju-u taksij-u A bife-0 sako-0 intervju-0 taksi-0 V bife-u sako-u intervju-u taksij-u L=D L=D I bife-om sako-om intervju-om taksij-em kad imenica završava na -i ili -y (koje se čita kao -i) osnova se proširuje sa –j (MEĐUOTVORNIČKI J)

SKLONIDBA VLASTITIH STRANIH IMENA -strana imena muškog roda sklanjaju se po a-sklonidbi N Shakespeare-0 Dante-0 Ghandhi-0 Vigny-0 G Shakespeare-a Dante-a Ghandhij-a Vignyj-a D Shakespeare-u Dante-u Ghandhij-u Vignyj-u A Shakespeare-a Dante-a Ghandhij-a Vignyj-a V Shakesperare-u Dante-0 Ghandhi-0 Vignyj-0 L =D L=D I Shakespeare-om Dante-om Ghandihj-em Vignyj-em

IMENICE ŽENSKOG RODA e-sklonidba i- sklonidba imenice koje su u N jd. : na -a na -0 N žen-a N ljubav-0 G žen-e G ljubav-i D žen-i D ljubav-i A žen-u A ljubav-0 V žen-o V ljubav-i L =D L=D I žen-om I ljubavi/ ljubavlju

- u e- sklonidbi , ako osnova završava na k, g, h u D i L jd. , događa se SIBILARIZACIJA ( noga - nozi , ruka –ruci) puno je iznimaka od ovog pravila: a) u dativu hipokoristika ženskoga roda: baki, seki b) u dativu imenica koje završavaju na : -ck, -čk, -ćk, -sk, -zg: kocki, mački, voćki, maski, mazgi c) imenice na -tk imaju dvojne nastavke (bitki/ bitci) d) u dativu vlastitih imena: Dubravki, Zrinki, Đuki e) u dativu etnika ženskoga roda: Zagrepčanki, Osječanki Dubrovčanki f) imenice na -k ispred kojeg je otvornik (kuki, oseki) g) imenice na -g (algi, vagi, jogi, ali snazi) h) imenice ha -h (epohi, psihi, ali juhi/ jusi, buhi/ busi) i) neka zemljopisna imena ( Požegi, Aljasci/ Aljaski)

-U V jd. najčešći je nastavak: a) -o b) -e (imenice i vlastita ženska i muška imena na -ica: lisice, ptičice, učiteljice, Perice; kod imenica na -e: Mare, Šime, Smoje) c) -a ( imenice koje imenuju rodbinske i hijerarhijske odnose: mama, teta, ujna, gazda) osobna muška i ženska imena i prezimena : Luka, Ana, Katarina, Marija, Žuvela) imenice nastale preobrazbom: Jasna, Hrvatska) -u G mn. najčešći je nastavak: a) -a (žena , kuća) b) -a s nepostojanim a u slogu ispred sebe ( zemljazemalja, naranča- naranača, lutka- lutaka, pjesma-pjesama)

c) -i (najčešće kod imenica bez nepostojanog a: torti, košarki , borbi, himni, tvrdnji), ali : strepnja/ strepnji, tajna/ tajni… d) -u (ruku, ruka, nogu, noga, slugu, sluga) - neke imenice imaju dvojne ili čak trojne oblike: naranča – naranača – naranči pripovjedaka – pripovijetki kolijevka – kolijevaka – kolijevki izložba - izložaba – izložbi breskva – bresaka- breskvi -prednost imaju oblici s nepostojanim a

N mat-i G mater-e D mater-i A mater-0 V mat-i L mater-i I mater-om imenica mater ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Oblik mater akuzativ je imenice mati. NE DA *To mu je mater. To mu je mati.

- sklanjanje imena i prezimena ( e-deklinacija): N Jasmink-a Mi-a Te-a Klež-a G Jasmink-e Mij-e Te-e Krlež-a / -e D Jasmink-i Mij-i Te-i Krlež-a/ -i A Jasmink-u Mij-u Te-u Krlež-a/ Krlež-u V Jasmink-a Mi-a Te-a Krlež-a L =D =D I Jasmink-om Mij-om Te-om Krlež-a/Krlež-om umeće se J ne umeće se J - ženska se prezimena ne dekliniraju, osim ona na -a, tad mogu i ne moraju

- imenice ženskog roda koje u N jd. završavaju na suglasnik, tj. nulti morfem (i-sklonidba): N ljubav-0 G ljubav-i D ljubav-i A ljubav-0 V ljubav-i L =D I ljubavi/ ljubavlju - ponekad se javlja VOKALIZACIJA (misao - misli) -u I jd. nastavak može biti : -i (krv-i, ljubav-i, riječ-i) - ju ( krv-lju, ljubavlju, rječjutada se događa JOTACIJA , JOTACIJA S EPENTEZOM, a nakon nje i neke druge promjene (JPMT)

- ako je imenica bez prijedloga ili atributa, običniji je nastavak –ju: Smatrali smo ju obitelju. - S obitelji putuje. N kć-i G kćer-i D kćer-i A kćer -0 V kćer-i L =D I kćer-i/ kćer-ju Imenica kćerka ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Ne pripada mu ni imenica kćer; oblik kćer akuzativ je imenice kći. NE DA *To je njegova kćer. To je njegova kći.

-ponekad G mn. može imati nastavke: -i i -iju: kokoš – kokoš-i/ kokoš-iju kost – kost-i/ kost-iju

IMENICE SREDNJEG RODA -u N jd. imaju nastavak -o, -e ili -0 - mogu imati: a) neproširenu osnovu b) proširenu osnovu N neb-o polj-e N podne-0 G neb-a polj-a G podne-v-a D neb-u polj-u D podne-v-u A neb-o polj-e A podne-0 V neb-o polj-e V podne-0 L neb-u polj-u L podne-v-u I neb-om polj-em I podne-v-om

- nebo – neba (svemirski prostori) – nebesa (gdje živi Bog) - čudo – čuda (neutralno) – čudesa ( djelo viših bića) - tijelo – tijela (neutralno) – tjelesa( ružna tijela) - uho - uši (osjetila sluha) – uha (na posudi)- ušesa (velike uši) ž. r. mn. s. r. mn. - oko – oči (osjetila vida) – oka ( na mreži) - drvo – drva( građa) – drveta (stabla)