Imenice eljko Predojevi Imenice su promjenjiva vrsta rijei

Imenice Željko Predojević

• Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave koje nas okružuju. Imenice prema značenju: opće vlastite

OPĆA je imenica zajedničko ime za sva bića, predmete i pojave koje pripadaju istoj vrsti. . (pas, more…. . ) pojedine vrste bića, stvari i pojava momak, zvijer, pero, kuća…. . zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta koji se smatraju cjelinom) momčad, lišće, zvjerad, perje, šiblje…. gramatička jednina iako znače množinu rod se određuje prema nastavku u N jd.

• gradivne imenice (označavaju tvari ili materije) – zrnce soli, pahulja snijega, gram brašna – uvijek se upotrebljavaju u jednini – kemijske soli, crna brašna →množina gradivnih imenica ne znači veću količinu materije, nego različite vrste materije • opća imenica imenuje bilo kojega pripadnika svoje vrste • opće se imenice pišu malim početnim slovom.

• Vlastita imenica ime je za jedno određeno biće, predmet ili pojavu. • vlastita imenica imenuje određenog pripadnika svoje vrste • vlastite imenice pišu se velikim početnim slovom

2. Imenice s obzirom na čovjekov dodir s onim što imenice označuju: stvarne mislene

I. stvarne ili konkretne imenice imenuju ono što je opipljivo, što možemo vidjeti ili dotaknuti, u što se možemo uvjeriti osjetilima: žena, dijete, kuća, stol, trava…. . II. mislene ili apstraktne (nestvarne) imenice imenuju ono što nije opipljivo, što ne vidimo i ne možemo dotaknuti, nešto nestvarno što pomišljamo kao stvarno: pomisao, bol, radost, tuga, uspjeh, ljubav…. .

• imenice imaju obilježja roda, broja i padeža - sva se tri obilježja izriču jednim nastavkom koji nazivamo padežni nastavak

GRAMATIČKE KATEGORIJE IMENICA stol-Ø N, m. r. , jd. srn-a N, jd. , ž. r.

ROD gramatička kategorija koja se očituje u slaganju imenica s drugim imenskim riječima (pridjevima, zamjenicama, brojevima) imenice su jednorodne riječi- uvijek isti rod, mijenja se broj i padež- MUŠKI, ŽENSKI, SREDNJI ROD- izriče se nastavkom i određuje prema nastavku u N jd. muški rod : -Ø, -o, -a ( dan, auto, starješina ) ženski rod : -a, -Ø ( žena, pustoš) srednji rod : -o, -e, -a, -Ø ( selo, polje, doba, pleme )

BROJ imenički broj gramatička je kategorija kojom imenica izriče jedan primjerak ( biće, stvar ili pojavu) onoga što imenujemo ili izriče više primjeraka- JEDNINA (SINGULAR) I MNOŽINA (PLURAL)

zbirne imenice- granje, telad, cvijeće, djeca, telad , gospoda- znače množinu, ali su gramatička jednina jer imaju deklinaciju za jedninu singularia tantum - imenice koje imaju samo oblik za jedninu vlastite imenice-Zagreb, Ana…. pluralia tantum – imenice koje imaju samo množinu ( dekliniraju se kao imenice u množini) vrata, grablje, naočale, hlače, novine, škare, ljestve…

• PADEŽ imenice se mijenjaju po padežima • promjena riječi po padežima naziva se DEKLINACIJA ili SKLONIDBA ( padeži imaju svoje ime i padežna pitanja te nastavke za jedninu i množinu) • riječi koje se mijenjaju po padežima zovu se imenske riječi ( imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi)

• PADEŽ→ izriče odnose imenice s ostalim riječima u rečenici

NOMINATIV tko? što? GENITIV koga? čega? DATIV komu? čemu? AKUZATIV koga? što? VOKATIV oj! ej! LOKATIV o komu? o čemu? INSTRUMENTAL s kim? s čim?

• N – nešto imenuje, najčešće rečenični subjekt • G - izriče podrijetlo, pripadnost ili nečiju osobinu • D – padež namjene i cilja • A – padež objekta( predmeta radnje) • V- padež dozivanja, oslovljavanja, obraćanja • L- padež mjesta • I – padež sredstva i društva

nominativ i vokativ nazivaju se nezavisnim i samostalnim padežima genitiv, dativ, lokativ, instrumental nazivaju se zavisnim ili kosim padežima