II TRITE NOVCA II Trite novca Trgovina sa

  • Slides: 21
Download presentation
II TRŽIŠTE NOVCA

II TRŽIŠTE NOVCA

II Tržište novca • Trgovina sa žiralnim novcem, kratkoročnim kreditima, depozitima, menicama, kratkoročnim HOV

II Tržište novca • Trgovina sa žiralnim novcem, kratkoročnim kreditima, depozitima, menicama, kratkoročnim HOV • Specijalizovana tržišta u okviru novčanog tržišta: Ø Tržište novca (gotovinsko tržište žiralnog novca) Ø Eskontno Ø Lombardno Ø Kreditno – depozitno Ø Bezgotovinsko primarno i sekundarno Ø Gotovinsko tržište zlata i drugih pleminitih metala

Značaj • Stvara uslove za nesmetano obavljanje društvenih i privrednih aktivnosti • Stvara uslove

Značaj • Stvara uslove za nesmetano obavljanje društvenih i privrednih aktivnosti • Stvara uslove za održavanje likvidnosti • Stvara uslove za makroekonomsku stabilnost • Stvara uslove za ostvarenje politike javnog duga • Stvara uslove za efikasno funkcionisanje finansijskog sistema • Stvara uslove za zaštitu od finansijskih rizika

Tržišna stopa je polazna osnova za: Ø Eskontne i reeskontne stope Ø Lombardne i

Tržišna stopa je polazna osnova za: Ø Eskontne i reeskontne stope Ø Lombardne i relombardne Ø Diskontne i rediskontne stope Ø Kreditne i depozitne Ø Kupovnog i prodajnog deviznog kursa Ø Repo kamatnu stopu, repo promptnu cenu, repo terminski kurs Ø Emisioni, kupovni i prodajni berzanski kurs Ø Banke imaju 66% udela.

Ø Primarno – cena koštanja Ø (aukcije, konkursi i licitacije) Ø Državne obveznice i

Ø Primarno – cena koštanja Ø (aukcije, konkursi i licitacije) Ø Državne obveznice i blagajnički zapisi ostaju u trezoru CB, dok se kupcu izdaje potvrda o depou sa oznakom komada i broja Ø Sekundarno tržište (kupovina iz druge ruke) – tržišna cena Ø Svaka HOV može se pre roka dospeća pretvoriti u gotov novac u opticaju. . . Učesnici: Ø Vlasnici HOV (prodavci) Ø Vlasnici novčanih sredstava (kupci)

Karakteristike tržišta novca Ø Velik broj učesnika Ø Velik broj finansijskih posrednika Ø Različiti

Karakteristike tržišta novca Ø Velik broj učesnika Ø Velik broj finansijskih posrednika Ø Različiti instrumenti kreditiranja Ø Različite HOV Ø Državna kontrola § Učesnici: Ø CB Ø Poslovne banke Ø Posrednici

Tehnologija rada tržišta novca Učesnici na tržištu novca: • CB • Poslovne banke •

Tehnologija rada tržišta novca Učesnici na tržištu novca: • CB • Poslovne banke • Posredničke organizacije Tehnologija rada zavisi od organizacije rada učesnika i bankarskih operacija v Predmet rada može da bude samo višak žiralnog novca koji se utvrđuje tačno na određeni dan i čas rada tržišta novca Dnevni novac se može ponuditi: • Na rok od jednog dana, ili sutradan • Sa otkaznim rokom od jednog dana

Metodologija kotiranja HOV Potrebno je podneti sledeća dokumenta: • Zahtev za kotiranje • Akt

Metodologija kotiranja HOV Potrebno je podneti sledeća dokumenta: • Zahtev za kotiranje • Akt o osnivanju • Dokaz da su ispunjeni uslovi iz Zakona o bankama • Potvrda od strane CB o ispunjenju minimalnih opštih uslova • Izveštaj o izvršenoj reviziji završnog računa za proteklu poslovnu godinu Kotiranje komercijalnog zapisa: • Akt o osnivanju • BU za tri godine overen od strane nadležnog organa • Periodičan obračun izdavaoca HOV • Odluka organa upravljanja o izdavanju HOV • Garancija poslovne banke • Izveštaj o vrednosti prodatih komercialnih zapisa • Izjava poslovne banke garanta da nije vršila isplatu komercijalnih zapisa kao garant

Postupak trgovanja sa HOV Ø Trgovina može da se obavlja svakog radnog dana Ø

Postupak trgovanja sa HOV Ø Trgovina može da se obavlja svakog radnog dana Ø Ponuda se dostavlja do 10 h svakog radnog dana Ponuda i tražnja sadrže: • Ime ponuđača – ime tražioca • Tekući račun ponuđača - Tekući račun tražioca • Iznos novca koji se nudi – iznos novca koji se traži • Rok pozajmljivanja – rok povrata • Kamatna stopa na godišnjem nivou U slučaju da se ne poklapa ponuda i tražnja direktan kontakt obe strane je u 11 h

III TRŽIŠTE KAPITALA

III TRŽIŠTE KAPITALA

Izvori kapitala: • Novčana štednja • Transformacija novca u kapital Kapital se koristi kao:

Izvori kapitala: • Novčana štednja • Transformacija novca u kapital Kapital se koristi kao: • kreditni – Investicioni, hipotekarni i dugoročni krediti • akcijski kapital Ciljevi: • Obezbeđuje kapital za privredni razvoj • Povećanje novčane štednje • Definisanje stvarne i tržišne cene koštanja kapitala • Ostvarivanje optimalne ročne strukture kapitala • Ostvarivanje maksimalnog mogućeg obima kapitala • Alokacija kapitala u najprofitabilnije investicije. . .

Učesnici na tržištu kapitala Investitori Preduzetnici Posrednici – banke, investicioni fondovi, berze Država –

Učesnici na tržištu kapitala Investitori Preduzetnici Posrednici – banke, investicioni fondovi, berze Država – kao investitor, korisnik kapitala, regulator i kontrola kapitala. . . Banke kao: investitori, korisnici, komisionari, čisti posrednici Podela banaka: • Komercijalne • Investicione • Hipotekarne • Lombardne • Univerzalne • •

Vrste tržišta kapitala • • Primarno – sekundarno Primarno – HOV sa visokim rejtingom

Vrste tržišta kapitala • • Primarno – sekundarno Primarno – HOV sa visokim rejtingom 3 tipa emisije: q Direktna q Indirektna q Interna – emisija na osnovu ostvarene dobiti u preduzeću Prednosti javnog nastupa: ü Pristup eksternim izvorima sredstava ü Povoljniji bankarski krediti ü Fleksibilna struktura kapitala ü Brže do likvidnosti Negativnosti: v Više izloženo javnosti v Pritisak od stane investitora na menadžere v Rizik od preuzimanja od strane drugog preduzeća v Odliv informacija

Plasman HOV: • Dobijanje dozvole za emisiju • Oglašavanje prodaje • Marketing aktivnosti •

Plasman HOV: • Dobijanje dozvole za emisiju • Oglašavanje prodaje • Marketing aktivnosti • Upis HOV • Prijem uplata • Štampanje HOV • Raspodela HOV Primarna emisija može se plasirati u obliku: Ø Javnog plasmana Ø Privatnog plasmana Ø Privilegovanog plasmana HOV Emitent utvrđuje tržišnu vrednost (cenu) Tv(p) = Tv(a) - Ec(a)/ N+1

Prinosi i rizici Prinosi: Ø Dividenda Ø Kamata Ø Kapitalni dobitak Dividenda zavisi od:

Prinosi i rizici Prinosi: Ø Dividenda Ø Kamata Ø Kapitalni dobitak Dividenda zavisi od: Ø Zakonska pravila Ø Sredstva potrebna korporaciji Ø Likvidnost korporacije Ø Sposobnost zaduživanja Ø Ugovorna ograničenja korporacije Ø Kontrola akcionara korporacije

Rizici • Kreditni i kamatni • Rizik likvidnosti • Rizik kupovne snage • Cenovni

Rizici • Kreditni i kamatni • Rizik likvidnosti • Rizik kupovne snage • Cenovni rizik • Garancijski i terminski rizik SISTEMSKI I NESISTEMSKI RIZIK Kod obveznica: v Kamatni v Rizik promene cene v Rizik gubitka uloženog kapitala Kod akcija: v Rizik neplaćanja dividende v Kapitalni rizik