II NEDELJA RAUNOVODSTVO III EVIDENTIRANJE TROKOVA PO MJESTIMA

II NEDELJA RAČUNOVODSTVO III EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA U proizvodnom privrednom društvu postoje funkcionalna područja: proizvodno i neproizvodno. dva S aspekta obračuna troškova i učinaka proizvodna djelatnost se dijeli na: Ø osnovnu Ø sporednu Ø pomoćnu.

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA OSNOVNA DJELATNOST Ø Osnovna djelatnost obuhvata organizacione djelove privrednog društva u kome se vrši proizvodnja onog proizvoda zbog kog privredno društvo i postoji. Ø Ova djelatnost privrednog društva posmatra se kao mjesto troška i za nju je u okviru Kontnog okvira rezervisana grupa 93 – RAČUNI GLAVNIH PROIZVODNIH MJESTA TROŠKOVA. Ø Svako proizvodno privredno društvo mora da ima u svojoj organizacionoj strukturi osnovnu djelatnost.

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA DOPUNSKA DJELATNOST Ø Dopunska ili sporedna djelatnost obuhvata one organizacione djelove preduzeća koji se bave npr. oplemenjivanjem otpadnih materija ili daljom preradom proizvoda osnovne djelatnosti. Ø Privredno društvo ne mora da ima dopunsku ili sporednu djelatnost, već je to pitanje poslovne politike društva.

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA POMOĆNA DJELATNOST Pomoćna djelatnost obuhvata organizacione djelove koji treba da omoguće nesmetano obavljanje aktivnosti iz osnovne, sporedne i neproizvodne djelatnosti. Npr. u fabrici za proizvodnju jogurta pomoćna djelatnost bi se odnosila na one organzacione djelove kao što je vozni park. U okviru Kontnog okvira za njih je rezervisana grupa 92 – RAČUNI MJESTA TROŠKOVA NABAVKE, TEHNIČKE UPRAVE I POMOĆNIH DJELATNOSTI.

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA Ø Osnovni cilj obračuna troškova i učinaka jeste da svakom nosiocu troška dodijeli onaj iznos troška koji je izazvao. Ø S aspekta obračuna troškova i učinaka značajno je znati da neki troškovi koji su evidentirani u okviru klase 5, konkretno grupe 50, 51, 52, 53, 54, 55, mogu biti direktno vezani za nosioca u okviru grupe 95, dok se neki troškovi moraju vezati za mjesta troškova. Ø U okviru klase 9 – OBRAČUN TROŠKOVA I UČINAKA, za mjesta troškova su rezervisane sljedeće grupe računa: 92 – RAČUNI MJESTA TROŠKOVA NABAVKE, TEHNIČKE UPRAVE I POMOĆNIH DJELATNOSTI Ø 93 – RAČUNI GLAVNIH PROIZVODNIH MJESTA TROŠKOVA Ø 94 – RAČUNI MJESTA TROŠKOVA UPRAVE, PRODAJE I SLIČNIH AKTIVNOSTI Ø

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA Ø Ø Preuzimanje nastalih troškova s grupa 50, 51, 52, 53, 54, 55 vrši se preko grupe računa 90 – RAČUNI ODNOSA S FINANSIJSKIM KNJIGOVODSTVOM, odnosno konta 902 – Račun za preuzimanje troškova. Nakon preuzimanja nastalih troškova, oni se evidentiraju na račune mjesta i nosilaca troškova. Međutim, prilikom preuzimanja troškova iz klase 5 moguće je neke od nastalih troškova odmah vezati, odnosno dodijeliti nosiocu troškova, pa se ti troškovi nazivaju direktni. Međutim, među preuzetim troškovima ipak postoje i oni koje nijesmo u mogućnosti odmah da vežemo, nego moramo da tražimo posredni put i oni se nazivaju indirektni troškovi. Posredno alociranje, raspoređivanje na mjesta troškova, vrši se preko ključa.

EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA NASTANKA I NOSIOCIMA U nastavku se daje grafički prikaz knjiženja (slika 51):

DOKUMENTA U VEZI OBRAČUNA 7. 3. 1. TROŠKOVA I UČINAKA Dokumenta koja prate obračun troškova i učinaka dijele se na: Ø dokumenta o troškovima proizvodnog procesa Ø dokumenta o učincima proizvodnog procesa. Dokumenta o troškovima proizvodnog procesa treba da pruže podatke o faktorima procesa proizvodnje koji se troše, kao i o mjestu nastanka određenog troška. Ujedno, treba da pruži podatak o tome u kom organizacionom dijelu, odnosno na kom mjestu troška je nastao određeni trošak. Dokumenta o troškovima proizvodnog procesa mogu biti interna i eksterna. U okviru ove dokumentacije, uobičajeno se javljaju: Ø Dokumenti o utrošku materijala – trebovanje Ø Dokumenti o primljenim uslugama – faktura dobavljača Ø Dokumenti o trošenju osnovnih sredstava – obračun amortizacije Ø Dokumenti o otpisu sitnog inventara – obračun otpisa sitnog inventara Ø Dokumenti o ukalkulisanim troškovima – predračuni troškova koji Ø neravnomjerno nastaju i vremenski se razgraničavaju Ø Dokumenti o zaradama (platama) – radne liste, isplatne liste.

Primjer knjiženja Obračun troškova -serijska proizvodnje U proizvodnom privrednom društvu „Proizvodnja" prema radnom nalogu 1 izrađuje se serija od 500 kom proizvoda „X", a prema radnom nalogu 2 serija od 600 kom. proizvoda „Y". Proizvodi „X" i „Y" su nosioci troškova. U pogonu 1 i pogonu 2 se obavlja osnovna djelatnost. Auto-transport i radionica su mjesta troškova pomoćne djelatnosti, a uprava je mjesto troškova neproizvodne djelatnosti. 1. Prema trebovanju utrošeno je materijala u iznosu od 55. 000 €, i to radni nalog 120. 000 €, radni nalog 2 – 15. 000 €, pogon 1 -5. 000 €, pogon 2 – 8. 000 €, auto-transport 3. 000 €, radionica 3. 500 €, uprava 500 €. 2. Prema isplatnoj listi (9% : 24%) bruto zarade u ukupnom iznosu od 46. 000 € nastale su na sljedećim mjestima: radni nalog 1 – 10. 000 €, radni nalog 2 – 15. 000 €, pogon 1 -10. 000 €, pogon 2 – 7. 000 €, auto-transport 1. 500 €, radionica 1. 500 €, uprava 1. 000 €.

Primjer knjiženja Obračun troškova -serijska proizvodnje 3. Utrošeno je električne energije prema računu u iznosu od 10. 000 €, PDV 21%, i to: pogon 1 – 4. 000 € , pogon 2 – 5. 000 €, auto-transport 500 €, radionica 300 €, uprava 200 €. 4. Obračunata je amortizacija 9. 600 €, i to: pogon 1 – 5. 000 €, pogon 2 – 2. 600 €, auto-transport 1. 000 €, radionica 700 € , uprava 300 €. Ø Ø Proknjižiti troškove u finansijskom i pogonskom knjigovodstvu. Napomena: Glavna knjiga finansijskog knjigovodstva se nalazi na kraju primjera

Primjer knjiženja Obračun troškova -serijska proizvodnje

Primjer knjiženja Obračun troškova -serijska proizvodnje

Primjer knjiženja Obračun troškova -serijska proizvodnje

OSTANI DOMA Prof Daliborka Bozovic