IGRA U KULTURI I KULTURA KAO IGRA DR

  • Slides: 11
Download presentation
IGRA U KULTURI I KULTURA KAO IGRA DR MIOMIRKA RAKONJAC

IGRA U KULTURI I KULTURA KAO IGRA DR MIOMIRKA RAKONJAC

BIT I ZNAČENJE IGRE KAO POJAVE KULTUREJOHAN HUIZINGA • Sve značajne iskonske djelatnosti zajedničkog

BIT I ZNAČENJE IGRE KAO POJAVE KULTUREJOHAN HUIZINGA • Sve značajne iskonske djelatnosti zajedničkog ljudskog života protkane su igrom. • Govor kao prvo i najsavršenije oruđe ljudskog opštenja, kojim čovjek saopštava, poučava, zapovijeda, razlikuje, određuje, utvrđuje, imenuje, protkan je igrom riječi uzdižući predmete u područje ljudskog duha. • Igra riječi jeste jedna od suštinskih odrednica govora. • Svoja posvećenja, svoje žrtve i svoje misterije prvobitna zajednica izražava čistim igranjem i to u najdubljem smislu te riječi. • Mitski obredi – izvor duhovne igre • Sve ovo upućuje da je značaj igre u kulturi odavno poznat.

 • U sedamnaestom vijeku kada se rodila velika svjetska pozornica u sjajnom nizu

• U sedamnaestom vijeku kada se rodila velika svjetska pozornica u sjajnom nizu od Šekspira, pa preko Calderona do Racinea pjesništvom toga doba zavladala je drama. • Pjesnik za pjesnikom toga doba upoređivao je svijet sa pozornicom na kojoj svako igra svoju ulogu. • Time je značaj igre u kulturi otvoreno priznat.

ODNOS IZMEĐU IGRE I OZBILJNIH NARATIVA • Suprotnost igra – zbilja veoma se često

ODNOS IZMEĐU IGRE I OZBILJNIH NARATIVA • Suprotnost igra – zbilja veoma se često ističe u smislu da igra predstavlja nešto manje ozbiljno, dok svakodnevni život za sobom povlači veliki kvantum ozbiljnosti. • Da li je to uistinu tako? • Ako analiziramo igru poput šaha, igru boja koju umjetnici primjenjuju u slikarstvu, igru riječi koju književnici primjenjuju u svojim djelima, možemo zaključiti da ta dihotomija niti je čvrsta, niti je jednoznačna.

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Svaka je igra u suštini slobodan čin, jer igra na

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Svaka je igra u suštini slobodan čin, jer igra na zapovijed, više nije igra. • Samo ukoliko izvire iz zadovoljstva ona postaje i potreba. Igra se u slobodno vrijeme. • Pojmovi prisila, dužnost i nužda vezuju se uz nju tek sekundarno. • Ona je prvenstveno izlaženje iz svakodnevog života u sferu djelatnosti s nekom vlastitom težnjom. • Već i malo dijete zna da nešto čini kako bi djelovalo u skladu sa svojom fantazijom. • Igra je nešto nije običan život i stoji izvan neposrednog procesa zadovoljenja nužde i prohtjeva, ona taj proces prekida. • Neophodna društvu zbog smisla i značenja koje stvara. • Igra ljudi u svim svojim višim oblicima u kojima ona nešto znači ili nešto slavi pripada području kulta i svečanosti- kultu svetosti.

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Ona se odigrava unutar određenih granica vremena i prostora. Njen

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Ona se odigrava unutar određenih granica vremena i prostora. Njen tok i smisao su u njoj samoj. • Igra kao oblik kulture brzo poprima stalan oblik. Pošto se već jednom odigrala ona u sjećanju ostaje kao duhovno blago ili duhovna tvorevina i može se ponoviti u svakom času, kao što je to slučaj sa dječijom igrom, partijom šaha i utakmicom. • Ponavljanje je jedno je od njenih bitnih svojstava. • Igra je ograničena određenim vremenskim okvirom. • Prostorna ograničenost igre. • Svaka igra se odigrava unutar svog prostora odigravanja, svog igrališta koje je ograđeno materijalnim ili misaonim prostorom (arena, sto za igranje, hram, filmsko platno, sud) • Igra zahtijeva bezuslovan red i najmanje odstupanje od njega igru kvari, oduzima joj značaj i čini je bezvrijednom.

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Igri je svojstvena ljepota. • Ona sadrži dva najplemenitija svojstva

FORMALNA OBILJEŽJA IGRE • Igri je svojstvena ljepota. • Ona sadrži dva najplemenitija svojstva a to su: ritam i harmonija. • Napetost je jedna od odrednica igre. Napetost iskušava igrača, njegovu tjelesnu snagu, izdržljivost, dovitljivost, odvažnost, postojanost, ali isto tako i njegove duhovne moći, jer se on, iako žarko želi da pobijedi u igri mora pokoravati dopuštenim granicama koje su igrom propisane. • Osoben svijet igre karakteriše i tajanstvenost. • Tako se u životu djece kroz igru obični život privremeno ukida, ali to ukidanje nalazimo i u igrama primitivnih naroda, koje su vezane uz kult. • Karnevalski običaji.

PRAVILA IGRE • Svaka igra ima sebi svojstvena pravila. • Pravila su definisana normama

PRAVILA IGRE • Svaka igra ima sebi svojstvena pravila. • Pravila su definisana normama koje vrijede unutar privremenog svijeta što ga je igra izdvojila. Čim se prekrše pravila igre svijet igre se ruši. Igri je tada kraj. • Pr. Zviždaljka sudije ukida začaranost i uspostavlja realan svijet.

ODREĐENJE IGRE • “Sa formalnog stanovišta igru možemo odrediti kao slobodno djelovanje, koje je

ODREĐENJE IGRE • “Sa formalnog stanovišta igru možemo odrediti kao slobodno djelovanje, koje je izvan običnog života, kao i da može igrača u potpunosti zaokupiti , uz koju nije vezan nikakav materijalni dobitak i niti se njome stiče ikakva korist. Odigrava se u određenom vremenu i prostoru, odvija se po određenim pravilima i oživotvoruje društvene veze. Igra je suštinski tajanstvena i izdvaja se od običnog svijeta kao nešto zasebno” (Huizinga, 1992: 19).

OPSERVACIJA IGRE IZ UGLA FROBENIUSA I HUIZINGE • Prema Frobeniusu igra ima za cilj

OPSERVACIJA IGRE IZ UGLA FROBENIUSA I HUIZINGE • Prema Frobeniusu igra ima za cilj da prikaže predstavi, proprati i uozbilji kosmičke događaje. Po njemu je svrha igre i slikovitog prikazivanja uvijek da izrazi nešto drugo, naime određenu kosmičku tjeskobu. • Prema Huizingi, teško se porijeklo igre može tražiti u kosmičkoj tjeskobi. Način igre proizilazi iz same njene biti. Dremna zajednica igara identična je igri djeteta. • Njena se igra sastoji od elemenata kao što su: red, napetost, pokretljivost, svečanost i oduševljenje. • Tek u kasnijoj fazi društvenog razvoja uz igru se vezuje i misao da se njome nešto i izražava. Što je nekada bila nijema igra, kasnije se preobrazila u pjesnički oblik. • U obliku i funkciji igre položaj čovjeka u kosmosu nalazi svoj prvi, najviši i najsvetiji izraz.

PLATONOV OSVRT NA IGRU • Iz Platonove perspektive igra se izjednačava sa svetošću i

PLATONOV OSVRT NA IGRU • Iz Platonove perspektive igra se izjednačava sa svetošću i na taj način se sveto ne unizuje zato što se izjednačava sa igrom, nego se njime igra toliko uzdiže da kao pojam vrijedi i u najvišim predjelima duha. • Dok je još dijete čovjek se igra radi zadovoljstva i odmora ispod nivoa ozbiljnog života. Ali on se može igrati i iznad nivoa ozbiljnog života - tu je involvirana igra ljepote i svetosti.