I Korijeni moderne arhitekture Kada i kako je

I. Korijeni moderne arhitekture

Kada i kako je počelo?

Korijeni moderne arhitekture su u 18. stoljeću, pogotovo od polovice 18. stoljeća te kroz 19. stoljeće, kada se događaju kulturne, tehničke i prostorne promjene, kao preduvjeti za razvoj moderne arhitekture.

Korijeni moderne arhitekture – Kulturne promjene: neoklasicizam cca 1750 -1900. ________________________________________ Kulturne promjene - neoklasicizam _ umjetnički pravac koji se oslanja na klasičnu umjetnost antičke Grčke i Rima; kolijevka neoklasicizma je Rim _ stvara se “nova” (grč. νέος nèos=novi) klasična umjetnost _ ostvaruje se nova umjetnost, gledajući u prošlost _ “ozbiljna” umjetnost, pojednostavljeni oblici, pravilne linije, jasne krivulje, manje dekoracije _ oživljavanje stilova, oblika i duha klasične antike _ u Francuskoj se rigorozni neoklasicizam razvio u drugoj polovici 18. stoljeća zahvaljujući racionalizmu francuskog duha, prosvijećenosti enciklopedista i novim društvenim odnosima kao posljedicom Francuske revolucije _ u Velikoj Britaniji promiče se neorenesansni stil _ u Njemačkoj se promiče klasična grčka arhitektura _ neoklasicizam daje poticaj neohistoricizmu _ neoklasicizam: vraćanje antici _ neohistoricizam: vraćanje svim povijesnim stilovima: neoromanika, neogotika, neobarok, na pročelja zidanih zgrada se dodaju stilski oblici prošlih epoha, pročelja su kao kulise; neohistoricizam nestaje prijelazom 19. na 20. stoljeće pojavom moderne arhitekture Jacques-Germain Soufflot Jean-Baptiste Rondelet Panteon, Pariz, 1789. Karl Friedrich Schinkel Altes Museum, Berlin, 1830.

Korijeni moderne arhitekture – Kulturne promjene: neoklasicizam cca 1750 -1900. ________________________________________ Claude-Nicolas Ledoux (1736. – 1806. ) _ neoklasicizam _ progresivan u zagovaranju geometrijskih oblika _ smatra da bi arhitektura svojom pojavnošću promatraču trebala reći svoju funkciju (“arhitektura koja govori”) _ kuća direktora solane, Arc-de-Sanans, Francuska, 1779. (realizirano) _ planirao idealne gradove (utopist) Étienne-Louis Boullée (1728. – 1799. ) _ neoklasicizam _ inspiracija klasičnim oblicima geometrije _ vizionarski arhitekt, zagovornik “arhitekture koja govori” _ Newton Cenotaph, spomenik Isaacu Newtonu, crtež, 1784. _ prazna sfera (grobnica) utjelovljuje Kopernikov heliocentrični sustav (pogled i presjeci danju i noću), _ geometrizirana arhitektura oponaša vječnost svemira

Korijeni moderne arhitekture – Kulturne promjene: neoklasicizam cca 1750 -1900. ________________________________________ Jean-Nicolas-Louis Durand (1760. – 1834. ) _ neoklasicizam _ teoretičar, profesor arhitekture i pročelnik arhitekture na Ecole Polytechnique, Pariz _ sistematizira i standardizira povijesnu arhitekturu u tipove _ predviđa uporabu modularnih elemenata (preteča modernih ind. dijelova zgrade) _ kombinacije i permutacije oblika _ u svojim knjigama daje primjere povijesne i buduće moderne arhitekture Eugène Viollet-le-Duc (1814. – 1879. ) _ poznat po rekonstrukcijama crkava i dvoraca _ zagovornik gotike (forma crkve slijedi iz konstrukcije koja je odvojena od unutrašnjosti) _ utjecajan arhitekt, učitelj mnogih arhitekata moderne arhitekture (Horta, Gaudí, Berlage, Sullivan, Wright, Le Corbusier, Perret …) _ zalaže se za uporabu željeza i novih materijala _ smatra se prvim teoretičarem moderne arhitekture: arhitektura treba biti pogodna za funkciju, a ne za određeni arhitektonski stil

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Tehničke promjene - inženjerstvo _ jačaju prirodne znanosti _ 1. industrijska revolucija: novi tehnološki pronalasci _ 1776. prvi parni stroj ugrađen i upotrijebljen u tržišne svrhe: rotacioni parni pogon (James Watt) _ kovano željezo: prvi umjetni građevinski materijal u povijesti arhitekture: okvirna željezna konstrukcija (Abraham Darby III, John Wilkinson) _ kovano željezo i lijevano željezo kasnije zamjenjuje čelik _ prva uporaba armiranog betona: 1861. Francoise Coignet pojačava beton metalnom mrežom _ napredak tehnike i tehnologije uzrokuje: promjene u proizvodnji (ne manufakturna nego industrijska/serijska proizvodnja koja ima veće proizvodne mogućnosti) The Iron Bridge, Shropshire, UK promjene u načinu prijevoza: željeznica 1779. završen, 1781. otvoren za promet (stvaranje nove infrastrukture za koju su potrebni _ Thomas Prichard, Abraham Darby III, John Wilkinson _ težak 379 t, više od 800 dijelova, raspon 31 m mostovi, vijadukti, tuneli) _ željeznica se može kretati jedino na tračnicama: građevinarstvo je tračnice (traverze) preuzelo kao čeličnu gredu _ svaki dio iskovan u radionici i montažno spojen na licu mjesta _ najstarija željezna građevina na svijetu _ najstarija montažna građevina na svijetu

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ historicizam Charles Garnier, Opéra de Paris, Pariz, 1875. arhitekti ↔ rasponske konstrukcije Gustave Eiffel, Vijadukt, Francuska, 1889. _ po obliku pilona vijadukata kasnije je oblikovan Eiffelov toranj ↔ ↔ Isambard Kingdon Brunel, Clifton viseći most, Bristol, UK, 1864. inženjeri - graditelji

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ ↔ ostakljene konstrukcije historicizam Sir John Fowler, Notthing Hill Gate Tube Station, London, 1868. Alfred Waterhouse, Natural History Museum, London, 1881. ↔ Decimus Burton, Richard Turner, Palm House staklenik, London, 1848. arhitekti ↔ inženjeri - graditelji

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Svjetske izložbe _ mogućnosti (industrijske) arhitekture novog doba, u novim materijalima (željezo, staklo) prezentiraju se u 19. stoljeću na svjetskim izložbama _ 1. svjetska izložba održana u Londonu 1851. godine (Great Exibition) _ Organizacijski odbor izložbe želio je zgradu koja će se biti sastavljena od pojedinačnih elemenata koji će se moći ponovno upotrebljavati, odnosno demontirati Sir Joseph Paxton, Crystal Palace, London, 1851. _ Sir Joseph Paxton s tvrtkom Fox&Henderson izabran kreirati i izvesti “Kristalnu palaču” (“Crystal Palace”) od prefabriciranih elemenata _ dužina 564 m, visina 39 m, ljevano željezo (cast iron) _ “Kristalna palača” nije značajna po svom obliku nego po građevnom postupku koji je bio cjelovit sistem: od zamisli, proizvodnje, prijevoza, montaže, demontaže _ otvorena mreža pruža zadivljujući prizor paralelnih i zakrivljenih linija

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Svjetske izložbe _ 2. svjetska izložba u Parizu 1855. godine _ trebala je nadmašiti prethodnu londonsku 1. Svjetsku izložbu (Great Exibition), pa je tako i Velika izložbena dvorana “Palača Industrije” (“Palais d'Industrie”) trebala nadmašiti londosnku Kristalnu palaču (“Crystal Palace”) Jean-Marie-Victor Viel, Alexis Barrault, Palace d’Industrie, Pariz, 1855. _ dužina 260 m, širina 105 m (glavni brod 105 m x 48 m) _ kombinacija: _ zidane konstrukcije obodno (širine 1 m), ojačane stupovima i gredama od lijevanog željeza _ glavnog broda sa stupovima i rešetkama od lijevanog željeza

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Exposition Universelle Pariz u Parizu 1889. godine Gustave Eiffel, Émile Nouguier, Ferdinand Dutert, Victor Contamin, Stephen Sauvestre, Maurice Koechlin Galerie des Machines, Pariz, 1889. Eiffel Tower, Pariz, 1889. _ duljina 420 m, širina 115 m, visina 45 m _ toranj projektirao i izveo Gustave Eiffel _ drugačiji prostorni koncept: „preprazna” _ 324 m visok, baza 125 x 125 m _ prvi primjer korištenja trozglobnog lučnog oblika _ kretanje posjetitelja dizalima pomoću kojeg je ostvaren veliki raspon koja se kreću po tračnicama _ matematički izračun konstrukcije pomoću formula _ i sama zgrada je bila “izložbeni stroj”: za gledatelje su postojale pomične platforme (tračnice-vodilice) za razgledavanje

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Armirani beton _ 1800. Louis Vicat postigao sintezu hidrauličkog cementa _ 1824. Joseph Aspdin radi s Portland-cementom kojeg koristi za izradu umjetnog kamena i drugih prijedloga za betonske konstrukcije ojačane metalom _ 1850. vrtlar Joseph Monier započinje uspješnu proizvodnju betonskih posuda za cvijeće, a 1867. prijavio je seriju patenata za primjenu metalnih armatura _ 1861. Francoise Coignet prvi doslijedno koristi armirani beton _ razdoblje najintenzivnijeg početnog razvoja armiranog betona je od 1870. -1900. kada u Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj, Americi nastaju mnoge pionirske građevine _ 1873. Amerikanac William E. Ward izgradio je za sebe kuću od armiranog betona i postao prvi konstrukter koji je u potpunosti iskoristio prednosti vlačne čvrstoće čelika _ sistemska upotreba armiranog betona počela je tek nakon što je Francois Hennebique 1892. patentirao svoj sistem monolitnog zgloba (do tada spojevi stupova, greda, stropova nisu ostvarili monolitnost – pucali su), jedino se u njegovom sistemu šipke savijaju i pričvršćuju jedna za drugu, što ih čini otpornima prema lokalnom naprezanju: mogućnost gradnje monolitnih konstrukcija i one se počinju široko primjenjivati u gradnji hala, hangara, mostova. . . William E. Ward, Ward Hause, Oakville, SAD, 1873. _ detalj presjeka: armatura i željezo u donjoj (vlačnoj) zoni Francois Hennebique, patentirani sistem monolitnog zgloba, 1892. _ savijanje šipki armature _ šipke armature vezane jedna uz drugu

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Armirani beton _ jednostavne strukture silosa i elevatora žitarica izgrađeni u Americi, posebno u Buffalu, početkom 20. stoljeća utječu na razvoj moderne arhitekture u Europi _ fotografije ovih industrijskih građevina koje su vidjeli europski arhitekti (Gropius, Mendelsohn, Le Corbusier, Taut. . . ) pomogle su oblikovati oblike i teoriju moderne arhitekture: jednostavne strukture snažne geometrije, oblikovanje bez ornamenata, primjeri jednostavnog funkcionalnog oblikovanja, bez povijesnih referenci, cilindrične i kubične forme _ uporaba armiranog betona kao nosivog i vatrootpornog elementa _ konstrukcija proračunata matematičkim izračunima _ Le Corbuiser, „K pravoj arhitekturi”: “Thus we have the American grain elevators and factories, the magnificent FIRST FRUITS of the new age. THE AMERICAN ENGINEERS OVERWHELM WITH THEIR CALCULATIONS OUR EXPIRING ARCHITECTURE. ” Harry R. Wait, Concrete-Central Elevator, Buffalo, SAD, 1917.

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Armirani beton Ernest L. Ransome, Pacific Coast Borax Refinery, Bayonne, SAD, 1897. _ inovator i konstrukter u armiranom betonu _ prva zgrada u armiranom betonu u tom dijelu SAD-a _ armirani beton se afirmira kao materijal velikih mogućnosti Elzner & Anderson, Ingalls Building, Cincinnati, SAD, 1903. _ prvi neboder izgrađen u armiranom betonu _ 16 etaža

Korijeni moderne arhitekture – Tehničke promjene: inženjerstvo cca 1775. -1912. ________________________________________ Armirani beton Max Berg, Jahrhunderthalle, Wroclaw, Poljska, 1913. _ sagrađena za proslavu 100 godina pobjede nad Napoleonom _ armirano-betonski elementi ogromnih dimenzija _ promjer kupole 65 m _ betonska rebra kupole iznutra _ izvana koncentrični nizovi prozora _ od 2006. godine na UNESCO listi svjetske kulturne baštine _ u uporabi i danas _ jedan od najeminentnijih arhitekata svog doba _ vodeći arhitekt grada Wroclava od 1909. -1925. godine

Korijeni moderne arhitekture – Prostorne promjene: urbanizam cca 1800. -1909. ________________________________________ Urbanizam _ „dovršeni” grad, pogotovo karakterističan za Europu, nestaje _ sistemi novih prometnih komunikacija 19. stoljeća omogućavaju veću mobilnost stanovništva (parobrod – duge pomorske linije, željeznica – potpuno nova infrastruktura) _ ubrzava se i protok informacija: dnevna štampa, telegraf, a kasnije i telefon _ „dovršeni” gradovi šire se u sve veća i rastuća predgrađa _ nagli porast urbane koncentracije, prvo u Engleskoj, a onda i u ostalim državama (Francuska) Plan rekonstrukcije Pariza, 1854. -1889. , Georges-Eugène Haussmann (Baron Haussman) _ 137 km novih, širokih bulevara koji sijeku gradsko tkivo, _ utvrđeni su tipovi stambenih tlocrta i normi za pročelja, _ uvedeni su standardi urbane opreme _ sistem ulica provjetravao se velikim javnim površinama (parkovima) _ organiziran dovod svježe vode (vodovod) i odvodnje(kanalizacija) Plan proširenja Barcelone, 1859. , Ildefons Cerdà i Sunyer _ otac modernog planiranja gradova, utjecajan urbanist _ skovao riječ „urbanizam” _ 1867. godine napisao „Opću teoriju urbanizacije” _ proširenje Barcelone (22 nova bloka) u obliku nove ortogonalne mreže presječene s dvije dijagonalne avenije

19. stoljeće doba je velikih inženjerskih pothvata i tehničkih inovacija. Arhitektura željeza (čelika) i stakla daje novu kvalitetu arhitekturi, ali stilski izraz novih materijala još se traži.