Hrvatsko plemstvo 1 Obitelj Drakovi je plemika obitelj

Hrvatsko plemstvo

1. Obitelj Drašković je plemićka obitelj hrvatskoga podrijetla. Sjedište obitelji je dvorac Trakošćan koji je Gašpar II. Drašković dobio od ugarskoga kralja Maksimilijana I. kao kraljevski dar. Svoj današnji oblik dvorac je dobio sredinom 19. stoljeća, kada je general pukovnik Juraj VI. Drašković u neogotičkom stilu obnovio ruševnu srednjovjekovnu tvrđavu. Tijekom preoblikovanja istaknute su fortifikacijske značajke dvorca: četverokutni stambeni toranj te valjkaste kule uređeni su u stilu 16. stoljeća, dok su stambene i gospodarske zgrade uređene u stilu 17. i 18. stoljeća. Na sjeverozapadnom pročelju izgrađena je ulazna veža na koju se naslanja glavno stubište, a podignute su i visoke zidine koje su okruživale dvorac te gotički ulazni portal s pokretnim mostom. Oko dvorca je uređen slikoviti povijesni perivoj. Koje je godine u dvorcu otvoren muzej? 1952. 1953. 1954. Ludwig Czerny Dvorac Drašković, Trakošćan, oko 1860. litografija, 60, 6 x 82, 4 cm Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta, Povijesna galerija, 58. 4079 Sljedeće pitanje

2. Na značenje obitelji Drašković ukazuje i to što su se u obitelji rodila četiri hrvatska bana (Juraj II. , Ivan II. , III. i V. ), brojni vojskovođe (Gašpar, Ivan III. , general Ivan IV. , general pukovnik Ivan V. , Josip Kazimir i Juraj VI. ), biskupi (Juraj II. , Juraj IV. ), kardinal (Ivan III. ) i mađarski palatin (Ivan III. ), kraljevski kancelari i suci te druge važne povijesne osobe. Kojom se grafičkom tehnikom koristio umjetnik? Bakropis Suha igla Bakrorez Elias Widemann Juraj Drašković, 1652. Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta, Grafička zbirka, 1085 Sljedeće pitanje

3. Daruvarska veleposjednička obitelj Janković potječe od Hrvata iz Bosne. Najprije su živjeli u Zalskoj županiji, kasnije u Pečuhu, a potom su se nastanili u Slavoniji, točnije u nekadašnjoj Požeškoj županiji. Bonaventura Janković (rođen oko 1661. , a umro 1728. ) dobio je 1722. godine plemićku titulu i grb. U Pečuhu su rođena njegova djeca. Među njima se ističe Nikola (1695. 1732. ), otac Antuna i Ivana Jankovića. Oko 1765. godine Antun Janković, kupio je posjed Podborje, zajedno sa Siračom i Pakracom. Promijenio je ime naselja u Daruvar. Antun Janković (1729. 1789. ) je 1772. dobio naslov grofa, a od 1775. bio je veliki župan Požeške županije. Godine 1785. postao je tajnik kraljevske riznice i dobio naslov zapovjednika Reda svetog Stjepana. Bio je i veliki župan Srijemske županije, a 1787. godine proglašen je predsjednikom Stola sedmorice i kraljevskim tavernikom. Na portretu vidimo da je Antunu dodijeljen Viteški križ Kraljevskog Ugarskog reda jednog sveca. Obzirom da vidimo iznad križa i krunu, bit će vam lako odrediti čija je to kruna i tako odrediti točan naziv tog Viteškog reda. Viteški križ Kraljevskog Ugarskog reda Sv. Ladislava Viteški križ Kraljevskog Ugarskog reda Sv. Stjepana Viteški križ Kraljevskog Ugarskog reda Sv. Emerika Ludwig Czerny Dvorac Drašković, Trakošćan, oko 1860. litografija, 60, 6 x 82, 4 cm Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta Sljedeće pitanje

4. Pretpostavlja se da je obitelj Grašalković, koja se naglo pojavila u 18. stoljeću i stekla veliko bogatstvo i moć, hrvatskoga podrijetla. Antun I. Grašalković postigao je jednu od najsjajnijih političkih karijera u Ugarskoj u 18. stoljeću, tijekom koje je od pripadnika najnižeg plemstva postao grofom, odnosno od skromnog službenika uzdigao se do nositelja najviših dužnosti i jednog od najbogatijih aristokrata u zemlji. Kao predsjednik komore radio je na obnovi posjeda riznice, a s druge strane, kao velikašu, život mu se sastojao od gradnje vlastitih rezidencija, središta njegovih posjeda. Osim toga, zahvaljujući odanosti katoličanstvu i dubokoj religioznosti, kao patron i državni službenik vodio je gradnju i obnovu brojnih crkava i župa – njegov nadgrobni natpis spominje ga kao „graditelja 33 crkve” Posljednju veliku počast primio je 1767. godine kad mu je kraljica, kao nagradu za 50 godišnju službu (1716. 1767. ), uručila Veliki križ Reda svetog Stjepana. U kojoj se ustanovi čuva portret Antuna Grašalkovića? Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Hrvatski državni arhiv, Zagreb Nepoznati slikar Antun Grašalković, dr. pol. 18. st. Sljedeće pitanje

5. Dvorac u Gödöllőu izvanredno je djelo mađarske barokne arhitekture, koje je kasnije služilo kao model. Njegov projektant bio je majstor graditelj András Mayerhoffer, rođen u Salzburgu. Na glavnom pročelju dvorca nalaze se tri rizalita, a detalji građevine – stupovi, drveni stupci, istaci, baze, kapiteli – slijede barokni jonski red. U sjevernom krilu je od 1748. do 1750. godine izgrađena jedna od najvećih i najraskošnijih dvorskih crkava toga vremena. Najvažnijim značajkama stila kojim je izgrađen dvorac u Gödöllői, smatra se rizalitom veoma naglašeni središnji dio s visokim prozorima i balkonom te zakrivljenim linijama uzdignutog zabata. Okrunjen je kupolom s konveksno konkavnim krivinama, a u njemu se nalazila i svečana dvorana paviljonskog oblikovanja. Odredite termin u arhitekturi koji se koristi za istaknuti dio pročelja neke građevine, koji u cijeloj svojoj visini izbija iz zidne mase, najčešće u obliku poligonalne, pravokutne, ovalne ili kružne izbočine, a svojim završetkom može nadvisivati krovnu masu građevine koju raščlanjuje. Erker Rizalit Altana Andreas Mayerhoffer Dvorac Grašalković, Gödöllő, 1735. 1750. fotografirao György Klösz, 1900. / reprodukcija Arhiv grada Budimpešte, Dvorci Mađarske, HU. BFL. XI. 916. 12. 073 Sljedeće pitanje

6. Iz obitelji Keglević, prvi poznati član hrvatskog podrijetla, s dodatkom Bužmiski, bio je Petar Keglević, koji je živio oko 1300. godine. Gotovo je sigurno da su članovi obitelji u 16. stoljeću već obnašali važne dužnosti. Petar II. Keglević (1478. 1554. ) proglašen je kapetanom i banom Jajačke banovine. S hrvatskom vojnom jedinicom sudjelovao je 1526. godine u Bitki na Mohačkom polju, odakle je uspio pobjeći i vratiti se u domovinu. Imenovan je hrvatsko slavonskim banom (od 1533. do 1544. ). Praunuk mu je bio kanjiški kapetan Petar IV. Keglević (1603. 1661. ), koji je pisao dnevnik na hrvatskom i latinskom. Sačuvan za buduće naraštaje, dnevnik razjašnjuje brojne zanimljive događaje vezane uz povijest Ugarske i Hrvatske te obitelj Keglević iz razdoblja od 1599. do 1661. godine. Njegov unuk Petar VI. i praunuk Aleksandar obnašali su u 18. stoljeću dužnost velikog župana Požeške županije. Aleksandrov prapraunuk bio je Oskar Keglević, član Hrvatskog sabora i ugarskoga Gornjeg doma te nekadašnji posljednji vlasnik Lobora, starog obiteljskog dvorca u Hrvatskoj. Njegovom smrću 1918. godine, izumrla je hrvatska grana obitelji. Bakrorez je grafička tehnika. Kojoj vrsti grafičkog oblikovanja pripada bakrorez? Tehnici viskog tiska Tehnici dubokog tiska Tehnici plošnog tiska Elias Widemann Petar Keglević, 1652. bakrorez, 27, 9 x 18, 5 cm Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta, Grafička zbirka, 5471 Sljedeće pitanje

7. Ugarsku granu obitelji Keglević osnovao je Nikola II. Keglević (1600. 1649. ) koji se borio u bitkama protiv Turaka, a bježeći od njih nastanio se u Ugarskoj. Oženio se Borbálom Sövényházi Móricz, unukom egerskog kaštelana Gáspára Mágocsija, koja je za miraz donijela polovinu posjeda u Pétervásári. Njihov sin Nikola III. Keglević (1626. 1692. ) borio se protiv Turaka, na strani Nikole Zrinskog. Budući da je Nikola III. protiv Mirka (Emerika) Thökölya i Turaka podržavao cara, obitelj se za nagradu uzdigla do statusa grofova (1687. ) i stekla cijeli posjed u Pétervásári. Koji naziv koristimo za zidno slikarstvo u kojem se s pomoću perspektivno naslikanih arhitektonskih elemenata (stupovi, lukovi, balustrade, arhitravi) i svjetlosnih efekata(boja, chiaroscuro, luministički efekti) postiže privid trodimenzionalnoga prostora i dubine? Iluzionističko slikarstvo Minijatura (vrsta slikarstva vezanog za pisani tekst) Štafelajno slikarstvo Jakab Beller freske u svečanoj dvorani dvorca obitelji Keglević u Pétervásári, 1760. Sljedeće pitanje

8. Obitelj Pejačević prema nekim se izvorima prvi put spominje u Bugarskoj 1316. godine, tada još pod imenom Pančević. Odande su pred prodorom Turaka pobjegli u Hrvatsku, a kasnije u Ugarsku. Krajem 17. stoljeća postali su jedna od imućnih plemićkih obitelji u Slavoniji. Barunat su dobili od Karla IV. , a grofovsku titulu od Marije Terezije. Žigmund Pejačević (1741. 1806. ) osnovao je rumski obiteljski ogranak, njegov brat Karlo Pejačević (1745. 815. ) našički, a Antun Pejačević (1749. 1802. ) osnovao je budimski ogranak. Teodor Pejačević (1855. 1928. ) koji je završio pravo u Bonnu i Budimpešti, postao je član Hrvatskog i Ugarskog parlamenta. Osim što je bio župan, obnašao je i dužnost hrvatsko slavonsko dalmatinskoga bana, i zastupnik u Ugarskome parlamentu. Godine 1913. postao je hrvatsko slavonsko dalmatinski ministar. Teodorova supruga je bila barunica Elizabeta (Lila) Vay, kći Béle Vayja, velikog župana Borsodske županije i grofice Zsófije Teleki. Slovili su kao veliki pokrovitelji umjetnosti. Obogatili su našičku zbirku djelima znamenitih umjetnika, poput Bukovca, Naste Rojc, Babića, Crnčića i Frangeš Mihanovića. Koji termin koristimo za grafičku tehniku plošnog tiska gdje se crtež učinjen masnom kredom, litografskim tušem ili kemijskom tintom otiskuje na ravnoj površini kamene ploče? Sitotisak Monotipija Litografija Lajos Elischer Teodor Pejačević, oko 1890. 49, 9 x 34, 4 cm Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta Povijesna galerija Sljedeće pitanje

9. Kći Teodora Pejačevića i barunice Elizabete bila je Dora Pejačević (1885. 1923. ), poznata violinistica i pijanistica, a ujedno se smatra i prvom hrvatskom skladateljicom. Školovala se primarno na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a kasnije je kratko vrijeme studirala u Dresdenu i Münchenu. U kojem se muzeju čuva fotografija Dore Pejačević? Zavičajni muzej Našice Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Foto studio Gjuro & Ivan Varga Dora Pejačević, oko 1904. fotografija / reprodukcija Sljedeće pitanje

10. Jedno od sjedišta obitelji Pejačević bio je našički dvorac, koji je između 1811. i 1812. godine dao sagraditi Vincencije Pejačević. U svom današnjem obliku dvorac ima osobine kasno baroknogastila i pravilnog pravokutnog tlocrta, sa stubištem u sredini, nasuprot kojem se u prizemlju i na prvom katu nalaze veliki saloni. Ferdinand Pejačević dao je 1865. pregraditi dvorac; tada mu je uvećana tlocrtna površina, a rizaliti na krilima, nadogradnjom krovnih kupola, uređeni su poput tornjeva. Njegov sin Ladislav Pejačević dao je proširiti dvorac. Dvorac se u znatnoj mjeri obogatio i postao reprezentativno zdanje, zahvaljujući historicističkom duhu „Gesamtkunstwerka”. Ovaj se zahvat na našičkome dvorcu može ubrojiti u najranije pojave neobaroka u Hrvatskoj, što svjedoči o popularnosti ovoga stila među visokim plemstvom (Storno ga je znakovito nazvao carskim stilom). Koji muzej danas djeluje u dvorcu? Muzej Valpovšitne Zavičajni muzej Našice Muzej Slavonije Ferenc Storno Dvorac obitelji Pejačević Našice, pregrađen 1862. 1873. razglednica / reprodukcija Završi

Hvala što ste odvojili svoje vrijeme i sudjelovali u našem kvizu. Nadamo se da ste naučili nešto novo. Povratak na početak