Hrvatski umarski institut Hrvatska komora inenjera umarstva i

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Gospodarenje šumama u svjetlu provedbe Kyotskog protokola Dr. sc. Hrvoje Marjanović Hrvatski šumarski institut Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku hrvojem@sumins. hr Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Sadržaj izlaganja • Općenito o ciklusu ugljika i vezi atmosferskog CO 2 i temperature • O pokušaju čovječanstva da ograniči negativni utjecaj na klimu – UNFCCC i Kyotski protokol • Veza Kyotskog sporazuma i šumarstva • Primjena Kyotskog protokola u Hrvatskoj • Istraživanja koja se provode u Hrvatskoj vezana za ugljik u šumskim ekosustavima • Postoje li dokazi o promjeni klime u Hrvatskoj? • Neke od mogućih aktivnosti u šumarstvu u svjetlu očekivane promjene klime. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Uvod Zalihe i tokovi ugljika Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Kretanje razine CO 2 u atmosferi Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Ljudska populacija u prošlosti i projekcije UN-a Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Razina CO 2 u atmosferi raste. - A zašto je to bitno? Temperatura na površini Zemlje ovisi o koncentraciji CO 2, vodene pare i drugih stakleničkih plinova u atmosferi. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Posljedica promjena u sastavu atmosfere rezultira promjenom klime. Što čovječanstvo može učiniti? 1. Smanjiti emisiju stakleničkih plinova, naročito CO 2 (manje fosilnih goriva, racionalno i potrajno gospodarenje zemljištem, šumama i travnjacima). 2. Pokušati povećati uklanjanje CO 2 iz atmosfere (trajno povećati zalihu ugljika u šumama, uzgoj morskih algi). Međutim, da bi aktivnosti imale učinka trebaju biti planetarnog karaktere – sve zemlje svijeta moraju dati doprinos! Jedino tijelo u okviru kojeg je moguć planetarni dogovor jesu UN. Rezultat: UNFCCC i Kyotski protokol (1997, 2005) (Kompromis ≠ pravedno & pošteno) Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Što je glavni cilj Kyotskog protokola i koje zemlje bi tome trebale najviše doprinijeti? Glavni cilj je smanjenje neto emisija staklaničkih plinova. Zemlje tzv. „Aneks B” Kyotskog protokola obvezale su se na smanjenje svojih emisija. Hrvatska je potpisala KP 1997. , a Hrvatski sabor ga je ratificirao 27. 4. 2007. (nakon odobrenja kodatnih emisijskih kvota). Međutim, članice „Aneksa B” nisu: SAD, Kina, Indija, … 1. razdoblje: 2008 – 2012 (prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova na koje su se zemlje obvezale je 5% u odnosu na 1990. ) 2. razdoblje: 2013 – 2020 Međutim, … na kraju 1. razdoblja iz KP se povlače Kanada, Japan, Rusija i Novi Zeland. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Vratimo se ipak na bit problema. . . Što čovječanstvo može učiniti? 1. Smanjiti emisiju CO 2 i drugih stakleničkih plinova 2. Pokušati povećati uklanjanje CO 2 iz atmosfere. Kyoto protokol nalaže precizno i dokazivo vođenje inventara emisija. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Zalihe i tokovi ugljika u gospodarenim sustavima za koje se vodi inventar Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 1. Smanjiti emisiju CO 2 (manje fosilnih goriva, racionalno i potrajno gospodarenje šumama) – Kako? Reducirati potrošnju energenata (bolja izolacija kuća, korištenje javnog prijevoza, učinkovitiji strojevi i aparati) = bolja energetska učinkovitost Zamijeniti fosilnih goriva obnovljivim izvorima (biomasa, vjetar, sunce, plima) Zašto kažemo da je sagorijevanje drva CO 2 neutralno kada se njegovim sagorijevanjem oslobađa približno jednaka količina CO 2 po jedinici topline kao što bilo kada bi koristili fosilna goriva? Drvo: 1 kg CO 2 (atmosfera) -> fotosinteza -> drvo -> sagorijevanje -> 1 kg CO 2 (atmosfera) konačno - početno = 0 kg CO 2 Fosilna goriva: gorivo (npr. 0, 28 kg ugljena) -> sagorijevanje -> 1 kg CO 2 (atmosfera) konačno - početno = +1 kg CO 2 Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 1. Smanjiti emisiju CO 2 (nastavak) Kyotski protokol dozvoljava uspostavu tržišta kvotama emisija. Svaka zemlja ima emisijsku kvotu stakleničkih plinova. Zemlja dodjeljuje dozvole za emisiju postrojenjima (zagađivačima) s instaliranih 20 MW ili više (Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj, NN 2009/76). Vlasnik/upravitelj postrojenja može trgovati dozvolama (emisijskim jedinicama). Cilj: potaknuti zagađivača na promjenu/smanjenje korištenja fosilnih goriva. Smanjiti emisije sprječavanjem odšumljavanja i prenamjene zemljišta. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 2. Povećati uklanjanje CO 2 iz atmosfere Kyotski protokol kroz mehanizme definirane u člancima 3. 3 i 3. 4 potiče potrajno gospodarenje šumama i pošumljavanje te sprječavanje odšumljavanja (deforestacije). U tu svrhu, zemlje koje odluče primjenjivati članak 3. 4 imaju pravo na dodatnu emisiju CO 2 uslijed činjenice da njihove šume apsorbiraju više CO 2 nego što ga otpuštaju. Načini ostvarivanja prava na dodatne emisije za 1. razdoblje (2008. -2012. ) i za 2. razdoblje (2013 -2020. ) su različiti! Za 2. razdoblje zemljama je određena “referentna razina”, tj. minimalna godišnja neto akumulacija ugljika u biomasu. Za Hrvatsku je referentna razina – 6. 289 Mt CO 2 Ako bi sva ta akumulacija bila u šumskoj biomasi: ~ 4 (± 0. 5) mil. m 3/god. Akumulacija = Prirast – Ostvareni etat Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Članci 3. 3 (obvezan) i 3. 4 (opcionalan, od 2013. obavezan) KP propisuju uvjete: • svaka zemlja mora voditi detaljno “računovodstvo” o površinama tj. promjenama površina po kategorijama (oranice, pašnjaci, šume) – čl. 3. 3 • zemlja koja odluči koristiti pravo na dodatnu emisiju mora voditi detaljnu evidenciju o količinama ugljika u pojedinim sastavnicama biomase (nadzemna biomasa, sušci, drvni otpad, ugljik u tlu) i posječenoj biomasi – čl. 3. 4 Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Provedba čl. 3. 3. KP u Hrvatskoj Problem površina: - Problem različitih definicija - Što je: šuma, šumsko zemljište, pošumljavanje? - Nesređene zemljišne knjige - Npr. , u katastru pašnjak, a u naravi šuma. - KP zahtjeva točnu površinu i prostorno definiranu lokaciju područja u kojem je došlo do promjene u načinu korištenja zemljišta i to od 1990. do danas. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Provedba čl. 3. 4. KP u Hrvatskoj Problem određivanja iznosa zaliha i njihovih promjena po svim sastavnicama spremnika ugljika: - Živa biomasa (zaliha, prirast, sječa) – uglavnom OK, nema podataka za degradirane oblike i 1. dobni razred - Mrtvo drvo (neposječeni sušci, panjevi, drvni otpad, ugljik u stelji) – nedostaje (nacionalna inventura? , drugi izvori? …) - Ugljik u tlu – djelomično (geokemijska karta RH). - Problem nepostojanja sustava praćenja promjena u zalihama. - Od 2013. u obračun se mogu uključiti i trajni drvni proizvodi. - Od zemlje se zahtjeva da kontinuirano unapjeđuje sustav praćenja emisija (tzv. obračunske „tračnice” I. , II. i III. ). Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Kako izgleda kada revizijski tim UN-a čita NIR? Npr. Primjer pitanja eksperne skupine UN-a zadužene za reviziju izvješća RH po UNFCCC i KP (rujan 2013. ) Carbon pools under FM On page 335 -336 of the NIR 2013 Croatia reports on dead wood, litter and soil carbon pools under FM. a) Can Croatia provide for reference materials and/or quantitative assessments to verify what is stated here especially for litter and soil? Croatia explains that input to the dead wood is increasing and assume subsequent inputs to litter and soil, but the assumption on the emissions (e. g. decomposition of the C stock) from the three pools is not clear. b) Can Croatia provide additional information on the assumptions used? Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute KP: Treba voditi detaljnu evidenciju zaliha ugljika. Koliko ugljika uopće ima u šumskom ekosustavu? Gdje se sve nalazi? U kojim omjerima? Koliki su tokovi ugljika? Kako okolišni uvjeti djeluju na zalihe i tokove ugljika? Potaknuti ovim pitanjima krajem 1990 -tih godina intenziviraju se znanstvena istraživanja kojim se pokušava odgovoriti na ta pitanja. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije U nas se intenzivna istraživanja o kruženju ugljika provode od 2007. godine. Hrvatski šumarski institut postavio je sustav za kontinuirano praćenje izmjene CO 2 između atmosfere i šume u g. j. “Jastrebarski lugovi”, te vrši izmjere količine ugljika po sastavnicama i na drugim lokacijama (ICP plohe). Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Mjerni instrumenti i oprema (glavni dijelovi) 25 m visok toranj sa dvije metalne kućice (spremišta) u podnožju. Sustav za prikupljanje i pohranu podataka Baterije Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije LICor 7500, Young 81000 V, CR 1000 na prethodnoj stranici (uzorkovanje 20 puta u sekundi CO 2, H 20, brzine i smjera vjetra, računanje svih tokova svakih pola sata) CO 2 i H 2 O analizator CO 2 profil Ultrazvučni 3 D anemometar Ultrasonic 3 D anemometer Meteorološka stanica (temperature tla, vlažnost tla, sunčevo zračenje, oborine, . . . ) Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Dendrometarske trake postavljene na stabla na 24 trajne pokusne plohe. Komore sustava za izmjeru respiracije tla. Košara za lišće. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Rezultati mjerenja: Neto izmjena CO 2 između atmosfere i šume – “disanje šume”. sati 24 20 6 NEE (umol m-2 s-1) 10 12 18 0 -10 -20 -30 24 08/08 07/08 06/08 05/08 04/08 03/08 02/08 01/08 12/07 11/07 10/07 Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Neto izmjena CO 2 između atmosfere i šume – “disanje šume”. 2008. 2009. 2010. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Klima u Hrvatskoj (do danas) Prema Petom nacionalnom izvješću RH prema UNFCCC (2010): • Povećanje srednje Tzrak (20 th stoljeće) +0. 02°C per 10 g. (Gospić, min) +0. 07°C per 10 g. (Zagreb-Grič, max) • Pojačalo se početkom 21. stoljeća • Godišnje količine padalina pokazuju trend smanjenja padalina u svim dijelovima Hrvatske (dolazi do promjene obrasca) • Statističke značajno se povećao broj suhih dana na (1901. -2008. g. ) u cijeloj Hrvatskoj. • Udio godišnjih ukupnih padalina tokom vrlo vlažnih dana praktički se nije mijenjao. Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Klima u Hrvatskoj u budućnosti? Regionalni klimatski model Reg. CM (sljedećih 40 godina): • Povećanje broja vrućih dana (u mnogim područjima Hrvatske broj vrućih dana će se udvostručiti do sredine 21 stoljeća). • U sjevernoj Hrvatskoj se ne očekuje značajna promjena u količini padalina u ukupnoj količini oborina, međutim … • Očekuje se povećanje broja dana sa značajnim oborinama Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Požar kod Selca i Crikvenice, 2012. Foto: D. Škomrlj

Požar na Visu, 2013.

19 Sep 2010 River Sava (427 cm) Zagreb

19 Sep 2010 River Sava 5 km SW of Zagreb

Hrvatski šumarski institut Croatian Forest Research Institute Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Klima u Hrvatskoj u budućnosti? Regionalni klimatski model Reg. CM (sljedećih 40 godina): • Povećanje broja vrućih dana (u mnogim područjima Hrvatske broj vrućih dana će se udvostručiti do sredine 21 stoljeća). • U sjevernoj Hrvatskoj se ne očekuje značajna promjena u količini padalina u ukupnoj količini oborina, međutim … • Očekuje se povećanje broja dana sa značajnim oborinama Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Ima li uopće što pozitivno u klimatskim promjenama? Ima. . . - Vegetacijska sezona traje dulje. - CO 2 je glavno hranjivo biljaka => veća koncentracija CO 2 u atmosferi = bolja kontrola lisnih puči (bolja iskoristivost vode). Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Što nam je činiti? • identificirati ključne prijetnje šumama u Hrvatskoj i izraditi plan aktivnosti s prijedlogom mjera (prema prirodnim regijama) • razmišljati “izvan kutije” (npr. Koja vrsta bi mogla biti u optimumu za 100 godina na staništu na kojem sada pripremamo obnovu? ) • ulagati u identifikaciju i selekciju svojti koje će se moći bolje prilagoditi promjenjenoj klimi (sjemenska štedionica, banka gena, pokusi provenijencija) • unaprijediti gospodarenje vodom • poticati otvaranje šumarske struke za suradnju s drugim strukama • ulagati u znanje, te suradnju s drugim - iskustva inozemnih kolega, (mediteran – ITA, ESP, FRA, ISR, . . . ), i poticati razmišljanje Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.

Hrvatski šumarski institut Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Croatian Forest Research Institute Hvala! Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04. 10. 2013.