HRVATSKI NARODNI PREPOROD Poetkom listopada ove kolske godine

HRVATSKI NARODNI PREPOROD Početkom listopada ove školske godine počeli smo rad na projektu o hrvatskom narodnom preporodu u suradnji školske knjižnice, hrvatskoga jezika i povijesti. U knjižnici, u “Hrvatskoj povjesnici” i na internetu, pronađeni su potrebni podaci o Janku Draškoviću i Ljudevitu Gaju za scenski dijalog.

SCENSKI DIJALOG Učenice 7. b razreda Iva Kavić i Melanija Kavić u školskoj su knjižnici i na satu povijesti tijekom listopada i studenog izvele scenski dijalog u kojem u ulozi Janka Draškovića i Ljudevita Gaja iznose preporodne ideje i program hrvatskoga narodnog preporoda. Iz dijaloga saznajemo da je grof Janko Drašković autor “Disertacije”, prve političke knjižice na hrvatskom jeziku. On teži ujedinjenju Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Rijeke, Vojne krajine i slavenskih zemalja u jednu državu u kojoj vrhovnu vlast ima ban. Ljudevit Gaj kao jezikoslovac spominje svoje djelo “Kratku osnovu horvatskoslavenskog pravopisanja” iz 1830. kojom želi preurediti hrvatski pravopis, za svako slovo uvodi jedan znak (gajica) te se zalaže za hrvatski književni jezik utemeljen na štokavskom narječju.

UČENICE 7. B U ULOZI GAJA I DRAŠKOVIĆA

POVIJESNI KONTEKST PREPORODNOG DOBA Početkom 19. stoljeća pred hrvatskom je politikom zadaća obraniti politički opstanak Hrvatske. Trebalo je za novu narodnu politiku pridobiti plemstvo i riješiti pitanje ukidanja feudalizma. Moralo se izgraditi školstvo. Kada je staleška Hrvatska uzmicala pred mađarskim nacionalizmom u obranu hrvatske narodnosti i državnosti, ustao je mladi naraštaj budeći narodne osjećaje. I

LJUDEVIT GAJ Jezikoslovac Ljudevit Gaj u “Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskog pravopisanja” objavljenoj 1830. upućuje Hrvatima poziv da hrvatski jezik koji su najveći sinovi hrvatskog naroda s ponosom govorili ne bude potisnut, zanemaren, zaboravljen, već da bude zastupljen u javnom životu: u upravi, politici, školstvu, kulturi i tisku.

JEZIKOSLOVAC I KNJIŽEVNIK Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda, Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. Opirući se mađarskom nacionalizmu i prihvaćajući ideju narodnog jedinstva preuzeo je ilirsko ime za sve Južne Slavene.

20. listopada 2014. učenice 7. b izradile su plakat o preporodnom dobu

JEZIČNI CILJEVI Sklon razvoju jezika Gaj je okupio preporoditelje s ciljem da ostvare jezične ciljeve, prvenstveno utemeljenje hrvatskog književnog jezika i pravopisa: da se postigne jezično sjedinjenje kajkavskog sjeverozapada sa štokavskom književno-jezičnom većinom i ujednači grafija, odnosno način slovopisa.

NOVINE HORVATSKE Gaj je 1835. pokrenuo Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (kasnije Danica ilirska) u kojoj je 14. ožujka te godine tiskana “Horvatska domovina” Antuna Mihanovića. Sabor je 1836. odobrio Gajev nacrt osnutka kulturnog društva, te skupljanje novca za kazalište i poduku materinskog jezika u svim srednjim i višim školama.

NARODNE NOVINE IZ 1835.

PORTAL STARIH HRVATSKIH NOVINA U NSK U ZAGREBU Portal Stare hrvatske novine dio je nacionalnog projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvatska kulturna baština. Tako se dokumentira nacionalna povijest, politika i kultura. To omogućava lakši pristup sadržaju putem interneta. Za prvu etapu projekta odabrani su naslovi iz 18. i 19. stoljeća, među kojima su “Novine Horvatske” (1825. ).

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU NSK je središnja knjižnica RH kao ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja za informacijsku i znanstveno-istraživačku djelatnost.

DIGITALIZIRANA “DANICA ILIRSKA”

GAJEV PRAVOPIS I DRAŠKOVIĆEV PROGRAM

PRAVOPIS Gaj je uredio pravopis ili ortografiju o pravilnom pisanju slova i rečeničnih znakova potrebnih za točno i brzo razumijevanje teksta. Gajev pravopis obuhvatio je novi hrvatski slovopis ili grafiju. Zamijenio je dvoslove jednoslovima uvodeći dijakritičke znakove- č, ž, š (iz češkog), ć (iz poljskog), dopustivši i dvoslove: dj (za đ), dž, lj, nj. Većinom toga Gajeva slovopisa pišemo i danas, a po Gaju naziva se gajica.

KAZALIŠTE Kako bi hrvatski jezik bio što zastupljeniji u javnom životu, bitno pridonosi i kazalište. U Sisku je 1839. prikazana drama Ivana Kukuljevića “Juran i Sofija”, a 1846. prva hrvatska opera “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog. U Hrvatskom saboru, u kojem se govorilo latinskim jezikom, Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 12. svibnja 1843. prvi govor hrvatskim jezikom.

VATROSLAV LISINSKI Autor opere “Ljubav i zloba”

BUDNICE Pavao Štoos napisao je budnicu “Kip domovine vu početku leta 1831. ”, a Ljudevit Gaj 1835. “Horvatov szloga” starim pravopisom: “Josh Horvatska ni propala, Dok mi sivimo; Viszoko sze bude ztala Kad ju zbudimo…” Janko Drašković objavio je 1836. u Danici pjesmu mladim ilircima o hrvatskom jeziku. Petar Preradović autor je pjesme “Jezik roda moga” o snazi materinskog jezika: “Šumi, grmi, tutnji, huči – To je jezik roda moga!”

Budnica “Horvatov sloga i zjedinjenje” koja potiče nacionalnu svijest

KULTURNI ŽIVOT Kako je hrvatski narodni preporod potaknuo kulturni život Hrvatske, nicale su čitaonice, tiskane novine, utemeljene su kulturne ustanove kao što je Hrvatsko narodno kazalište u kojem se prikazuju predstave na hrvatskom jeziku, Matica hrvatska i Narodni dom (središnja ustanova hrvatske kulture onoga vremena).

VLAHO BUKOVAC PREPOROD Povijesni trenutak preporoda

DOSEZI HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODA Preporodna nastojanja tijekom desetak godina (1835. - 1848. ) urodila su plodom ujedinivši Hrvate u jednome književnom jeziku što podrazumijeva jedinstvenu latiničku grafiju te bolji položaj hrvatskoga jezika pa su ga jezikoslovci uzdigli na višu razinu. To se očituje i u otvaranju Katedre za hrvatski jezik.

Zajednički jezik svih Hrvata Učenici su na Hrvatskom jeziku istražujući tekstove u udžbeniku i radnoj bilježnici trebali pronaći sljedeće podatke: Ø što je hrvatski narodni preporod Ø tko su sudionici pokreta Ø koje zadaće preporoditelji žele ostvariti Ø koja su najvažnija djela Ljudevita Gaja Ø koje je njihovo značenje Ø koji je najznačajniji književni časopis toga doba

Rad u skupinama

Nakon objave rezultata učenici su dobili radne listiće kojima su provjerili stečeno znanje. Vođa hrvatskoga narodnoga preporoda bio je: a) Janko Drašković b) Dimitrije Demeter c) Ljudevit Gaj Konačna slovna rješenja Gaj odabire u svome djelu: a) Kratka osnova b) Horvatov sloga i zjedinjenje c) Pravopisz Latinično pismo koje je Gaj prilagodio potrebama hrvatskoga jezika naziva se: a) latinica b) gajica c) abeceda U Saboru je prvi govor hrvatskim jezikom održao: a) Vjekoslav Babukić b) Janko Drašković c) Ivan Kukuljević Sakcinski Hrvatski je jezik proglašen službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije: a) 1843. b) 1847. c) 1854. Najznačajniji književni časopis u vrijeme ilirskoga pokreta je: a) Danica b) Kolo c) Vijenac

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatak da tekst pisan predgajevskim pravopisom prepišu poštujući aktualna pravopisna i gramatička pravila.