HRVATSKI NARODNI PREPOROD Ilirizam Pet razdoblja pripremno razdoblje

HRVATSKI NARODNI PREPOROD Ilirizam

Pet razdoblja pripremno razdoblje, od kraja 18. st. do 1829; Početno razdoblje, 1830. do 1834; razvijeno razdoblje, 1835. do 1842; doba zabrane ilirskog imena, 1843. do 1845. i doba iščezavanja ilirskog imena i prevlast narodnoga, od 1846. do 1874.

HNP početkom 19. st. , a iz Budimpešte dolazi sve jači pritisak na Hrvatsku kojoj se pokušava nametnuti mađarski jezik kao službeni (Marija Terezija je provodila centralizaciju) Prvo ga uvode u škole kao neobavezan predmet 1825. na saboru u Požunu Mađari traže uvođenje mađarskog jezika kao obaveznog u nastavi 1827. sabor usvaja taj prijedlog, ali se paralelno s takvim idejama javljaju glasovi onih Hrvata koji se tome odupiru Potpuno odnarođivanje; mrtvilo

HNP Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalnopolitički i kulturni pokret Trajao je od 1813. do 1850. , kad je nastupio Bachov apsolutizam. Ulazi u kontekst europskog romantizma Zagrebački kanonik Pavao Štoos piše elegiju Kip domovine leta 1831. uviđajući opasnost od gubljenja nacionalne svijesti jer narod zaboravlja svoj jezik i postaje tuđi narod potreban je jedinstven narodni jezik tj. zajednički pravopis, jedno književno narječje

ILIRSKI POKRET U tom razdoblju pojavljuje se i tzv. Ilirski pokret, politički pokret kojemu je cilj bio ujediniti sve Hrvate, književnost mu služi samo kao način za postizanje ciljeva Ilirski pokret traje od 1835. do 1843. tj. do zabrane Ilirskog imena. Glavni ideolog mu je bio Ljudevit Gaj. Pod ilirskim imenom želi ujediniti sve južnoslavenske narode. (uvjeren da su Hrvati izravni potomci Ilira). Ipak većini njegovih istomišljenika je jasno da je pokret moguće ostvariti jedino kao hrvatski i narodni i književni bez tih slavenskih opcija

Ljudevit Gaj Ideolog i vođa iliraca Nema književnih pretenzija, samo političkih Shvaća da je zajednički književni jezik osnova za političko djelovanje. Želi jezično ujediniti sve Hrvate

Ljudevit Gaj 1830. (Budim) Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja – prvi važniji dokument preporoda Uvodi dijakritičke znakove za Č, Ć, Ž, Š. . umjesto dvoslova po uzoru na češki 1835. pokreće novine Novine Horvatske s književno zabavnim dijelom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska 1836. štokavsko narječje postaje književniom jezikom u cijeloj Hrvatskoj, a novine postaju Novine ilirske i Danica ilirska

Stanko Vraz 1842. pokreće prvi hrv. književni časopis Kolo koji se temelji na književnom radu, a ne društvenoj problematici Ivan Kukuljević Sakcinski • 1843. prvi zastupnički govor na hrv. jeziku u Saboru

Lirika • Preporodno razdoblje hrvatske književnosti ponajprije afirmira lirsko pjesništvo, i to domoljubno. Budnice i davorije zauzimaju središnje mjesto u preporodnoj lirici • najznačajnija lirska pjesma preporodne lirike Hrvatska domovina Antuna Mihanovića (1835. ) tiskana novim pravopisom. • Petar Preradović

Epika • Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića • Dimitrije Demeter – Grobničko polje • dopuna Osmana Drama • 1839. prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija K. Sakcinskog • Dimitrija Demeter (Teuta, libreto prve hrvatske opere Ljubav i zloba) I.

Proza • prvi povijesni roman: Ivan Krstitelj Tkalčević: Severilla ili slika iz progonstva kršćanah u Sisku • putopis: Matija Mažuranić: Pogled na Bosnu

Usporedba s europskim romantizmom • dok je u svijetu naglašen individualizam, kod nas je više kolektivizam • prihvaćanje novoštokavštine kao književnog jezika • po predlošcima europske tradicije mi još tražimo vlastiti kanon • europski junaci su povučeni, introvertirani, pesimistični, a kod nas vlada polet, optimizam, dinamika